Mrdićeva nova verzija
Sluđivanje je jedna od funkcija normativnih napada na pravosuđe i izbore. Mrdićeve izmene koje su poslate Venecijanskoj komisiji u više segmenata se razlikuju od verzije na srpskom.
Sluđivanje je jedna od funkcija normativnih napada na pravosuđe i izbore. Mrdićeve izmene koje su poslate Venecijanskoj komisiji u više segmenata se razlikuju od verzije na srpskom.
Da ne živimo u zemlji u kojoj se sa vrha vlasti svakodnevno krše Ustav i zakoni, možda bismo mogli poverovati porukama sa „Sudijskih dana 2026“.
Marta Kos je pozdravila usvajanje četiri izborna zakona. Kos kaže da su tzv. Petrašinovićevi zakoni u skladu sa preporukama ODIHR. Ona smatra da je to „prvi važan korak ka slobodnim i fer izborima“.
U pravosuđu postoji zavet ćutanja. Teško je reći da li je to društvena tradicija ili naučena poslušnost, ali značajno doprinosi gašenju treće grane vlasti i jačanju nepoverenja u rad pravosuđa.
Na sajtu Ministarstva pravde, na ušuškanom mestu, objavljeni su tekstovi pravosudnih zakona koji su poslati Venecijanskoj komisiji na ocenu. Tekstove je ponovo pripremao Uglješa Mrdić sa ekipom.
Kao svaki kampanjac, rastrčao se režim da fingira ispunjavanje preporuka Venecijanske komisije. Za sada svi ti manevri deluju sa istim ciljem: odugovlačenje i odlaganje neminovnog.
Ministar pravde i drugi članovi Visokog saveta tužilaštva izneli su neverovatnu argumentaciju: da objavljeno mišljenje i nije mišljenje Venecijanske komisije. Ministar se služio i drugim neistinama.
U svom mišljenju Venecijanska komisija analizira svako konkretno rešenje tzv. Mrdićevih zakona i preporučuje da se izmene ukinu, a da se vrate rešenja usvojena u zadovoljavajućoj proceduri.
Uzurpiranjem ovlašćenja koja nema, svojim odlukama povodom izbora članova Visokog saveta tužilaštva iz reda javnih tužilaca Ustavni sud se postavio iznad zakona, pa čak i iznad Ustava.
Radar – Iako je Srbija dala garancije da će Šešelj i četvoro njegovih partijskih kolega biti krivično gonjeni, oni su do danas u Viši sud ulazili samo kao publika i podrška optuženima za zločin u Kravici.
Ustavni sud je pre nekoliko dana doneo odluku kojom očigledno želi da sukob dve suprotstavljene struje u postupku izbora Visokog saveta tužilaštva reši u korist one provladine.
Izmene Zakona o javnom tužilaštvu iz „Mrdićevog“ paketa između ostalog slabe i smanjuju nadležnosti profesionalnih tela, dok se centar odlučivanja premešta na glavne javne tužioce.
Danas – Vrhovna javna tužiteljka Zagorka Dolovac potvrdila je da je od pojedinih tužilaca BIA tražila da na izborima za članove VST-a glasaju za određene kandidate.
Nema naznaka da će Srbija ispuniti zahteve EU povodom Mrdićevih zakona. Obustava primene se više ne spominje, a revizija neće biti hitna. Venecijanska komisija će usvojiti mišljenje u junu.
Protiv sedmoro sudija Višeg suda u Beogradu podneta je disciplinska prijava jer su tokom prošle godine mesecima neosnovano držali u pritvoru grupu građana iz Kragujevca i Kraljeva.
VIDEO – U protestnoj šetnji „Marš za pravosuđe“ učestvovali su sudije, tužioci, advokati i građani. Mrdićevim zakonima je ukinuto demokratsko uređenje. Školski smo primer izborne autokratije.
Mnogo je razloga zbog kojih svi građani Srbije koji veruju u vladavinu prava treba da se pridruže skupu „Marš za pravosuđe“, koji će se održati danas od 14 časova ispred Generalštaba u Beogradu.
Heinrich Böll Stiftung – Sve što je potrebno znati o tzv. Mrdićevim zakonima staje u tvrdnju da delovi pravosuđa učestvuju u „obojenoj revoluciji“.
AUDIO – Sutrašnja protestna šetnja razlikuje se od ostalih: od Generalštaba do TOK-a zajedno će ići sudije, tužioci, advokati, profesori i studenti. Govori profesor Pravnog fakulteta Goran Dajović.
VIDEO – CEPRIS je predstavio model izmena i dopuna zakona koji bi omogućili uvođenje tužilačke policije. Govore autori modela Bojana Savović i Radovan Lazić. Moderira Sofija Mandić.
Na pitanje zašto su doneti sporni zakoni iz oblasti pravosuđa, poslanik je doslovno rekao: „Zato što su krenuli da hapse ministre iz SNS. Zato što su hteli na kraju da uhapse i predsednika.“
Pritisak na sudije i predsednike sudova kao svojevrsne medijatore izbora za pet članova Visokog saveta sudstva, vodio se neprestano kroz medije i lične kontakte kao da smo na političkim izborima.
Uprkos kritikama domaće i strane stručne javnosti, predsednik i neimenovani pravni eksperti su našli da je sve u redu sa izmenama i dopunama zakona u oblasti pravosuđa. Činjenice govore suprotno.
Tokom izbornog procesa nisu utvrđene nepravilnosti, pa bi ponavljanje izbora zbog navodnih procesnih nedostataka vodilo u pravnu nesigurnost u postupku izbora za članove Visokog saveta tužilaštva.
Široj javnosti je predsednik novog saziva Ustavnog suda, prof. Vladan Petrov, postao poznat 2017. kada je potpisao podršku kandidaturi Aleksandra Vučića za predsednika Republike.
Organizacije civilnog društva i neformalna grupa sudija i tužilaca „Odbrana struke“ uputili su hitni apel Specijalnoj izvestiteljki UN za pravosuđe zbog ozbiljnih pretnji nezavisnosti pravosuđa u Srbiji.
Izvršna vlast se dosetila da tužilačke izbore obori prigovorima. Šest prigovora, kao da ih je jedna ruka pisala: žale se tužioci-birači da glasanje nije bilo (dovoljno) tajno. Dokaza za tako nešto nema.
U svim javnim tužilaštvima u Republici Srbiji, 23. decembra se održavaju izbori za nove članove Visokog saveta tužilaštva iz reda tužilaca.
VIDEO – Peščanik i CEPRIS su 11. decembra organizovali razgovor „Dobre i loše vesti o pravosuđu 2025“. Govore Miodrag Majić, Vanja Bajović, Bojana Savović, Vladica Ilić i Sofija Mandić.
VIDEO – Peščanik i CEPRIS su 11. decembra organizovali razgovor „Dobre i loše vesti o pravosuđu 2025“. Govore Miodrag Majić, Vanja Bajović, Bojana Savović, Vladica Ilić i Sofija Mandić.
CEPRIS – Dana 23. decembra organizuju se izbori za članove Visokog saveta tužilaštva. Da li će se ponovo desiti da kandidati budu puki klimači glavom, slepi poslušnici, ljudi trivijalnih biografija?
Danas je poslednji dan do kada sudije Vrhovnog suda mogu da konkurišu za predsednika ovog tela, krajnje instance u zaštiti zakonitosti i nezavisnosti sudstva.