- Peščanik - https://pescanik.net -

Vidi ko mi kaže

Kao što važi za većinu najviših funkcionera međunarodnih organizacija poput Svetske banke i MMF, biografija gospođe Lagard dovoljna je da objasni današnju međunarodnu krizu neoliberalnog ekonomskog modela. Posredi je mala, dobro uvezana klika koju ujedinjuju pohlepa i korupcija u pljački svetskog bogatstva.

Prošle godine, primera radi, protiv nje je otvorena istraga francuskog Specijalnog suda po optužbi za zloupotrebu državnog novca, zbog ogromne odštete koja je uplaćena biznismenu Bernaru Tapiju, ličnom prijatelju Nikole Sarkozija, kad je dotična bila francuska ministarka finansija. Prestupi za koje je optužena Lagard povlače kaznu zatvora do deset godina i novčani iznos od 150.000 evra.

Tragikomične su, međutim, krokodilske suze gospođe Lagard zbog Nigera i tamošnje dece, koju, kao što je izjavila za Guardian u intervjuu o Grčkoj koji je izazvao burne reakcije, neprekidno nosi u mislima. Ova nesrećna afrička zemlja, koja pati od gladi, ima jedan zajednički problem s Grčkom: u dugovima je. I zbog toga se upetljala u poznati začarani krug programa „pomoći“, memoranduma i ucena koji dramatično pogoršavaju situaciju.

Pod pritiskom MMF, Niger je sredinom 2000-ih usvojo mere „reformi“ u oblasti finansija, koje su imale sledeće rezultate: ukidanje državne kontrole nad cenom benzina i nametanje PDV na goriva izazvali su povećanje cene benzina i samim tim i cene namirnica. Treba napomenuti da u Nigeru, kao i u drugim afričkim zemljama, hrane ima dovoljno ali ljudi nemaju novca da je kupe.

Uvođenje hijerarhizacije u izvozu hrane, koju je nametnuo MMF u cilju otplate duga, izazvao je pad proizvodnje za domaće potrebe. Privatizacije zdravstvenih službi i javne mreže za distribuciju stočne hrane lišile su građane prava na zdravstvenu zaštitu i dovele do smanjenja proizvodnje stočne hrane. U 2006, na svakih 100.000 stanovnika dolazilo je po tri lekara i 22 medicinske sestre!

Zemlji čiji veći deo čini pustinja nametnuta je i privatizacija irigacionih sistema. Nove cene koje su nametnule kompanije bile su nedostupne malim proizvođačima koji su stoga nestali. Uslov za nov paket pomoći od MMF, nametanje PDV od 19% na brašno, mleko i šećer, izazvalo je demonstracije u prestonici sa glavnom parolom „Gladni smo!“. Godine 2010, kad je zemlju pogodila suša, glad je postala pretnja za 1,5 miliona stanovnika.

Treba na kraju napomenuti i da su sve prethodne „reforme“ bile povezane sa neophodnim planovima privatizacija javnih preduzeća za energiju i telekomunikacije. A da ne zaboravimo: gospođa Lagard, pre nego što je postala ministarka finansija Francuske, bila je predsednik advokatske kancelarije Baker & McKenzie. Ta kancelarija, ako je istina ono što čujemo, treba da preuzme, ako već nije preuzela, poslove rukovođenja privatizacijom grčke industrije nafte (ELPE). Pitao sam o tome g. Venizelosa prilikom jednog predizbornog intervjua, i nije demantovao tu informaciju, ali je nije ni potvrdio. Posle izjava direktorke MMF, međutim, postaje očito da njena stara kompanija, s kojom, metodom „rotacionih vrata“ smenjivanja javnih i privatnih pozicija, održava odlične veze, ne treba da preuzima poslove u Grčkoj.

 
TVXS, 27.05.2012.

Sa grčkog preveo Vladimir Bošković

Peščanik.net, 28.05.2012.