Zemlje EU su donele odluku kojom se dozvoljava ponovno uvođenje graničnih kontrola u Evropi ukoliko je funkcionisanje šengenskog prostora ugroženo velikim prilivom izbeglica. „Bila je to jednoglasna podrška reformi Šengena“, saopštilo je dansko predsedništvo EU preko društvene mreže Twitter u prošli četvrtak. Zeleni i Levica kritikuju nova pravila.

Zemlje EU su usvojile novi hitni mehanizam prema kome se unutrašnje granice mogu ponovo uvesti na period do dve godine ukoliko „vanredne okolnosti ugrožavaju funkcionisanje celog šengenskog prostora bez unutrašnjih granica“. Ovim je predviđen mehanizam za situacije kada neka od država članica ne može da zaštiti spoljne granice Šengena od ulaska izbeglica.

Povod za donošenje novih pravila bio je priliv velikog broja izbeglica iz Severne Afrike nakon Arapskog proleća, kao i činjenica da je grčka granica prema Turskoj preopterećena. Prema podacima grčke vlade, ovu granicu godišnje pređe više od 150 hiljada ilegalnih imigranata.

Za nova pravila posebno su se založile Francuska i Nemačka. „Stanje na grčko-turskoj granici pokazuje da nam je potreban jasan mehanizam za delovanje unutar Šengena“, rekla je takođe i austrijska ministarka unutrašnjih poslova Johana Mikl-Lajtner, dodavši: „Da smo imali ovaj mehanizam ranije, sigurno ne bismo imali ove probleme sa kojima se Grčka danas suočava.“

Da bi prema novim pravilima jedna ili više zemalja zatvorile svoje granice, Evropska komisija mora da predloži ovu meru, a Evropski savet – dakle sve zemlje EU – moraju preporučiti uvođenje graničnih kontrola. Uz ovu mogućnost i dalje ostaju na snazi stara pravila o mogućnosti jednostranog privremenog zatvaranja granica u slučaju planiranih ili nepredviđenih događaja, kao što je Evropsko prvenstvo u fudbalu ili teroristički napad, kada postoji opasnost za unutrašnju sigurnost.

Zemlje EU su odbacile zahtev Evropske komisije da ona ima poslednju reč kada je reč o odluci o ponovnom uvođenju graničnih kontrola. „Novi hitni mehanizam treba da bude poslednje sredstvo“, rekla je evropska komesarka za unutrašnje poslove Sesilija Malmstrom. Evropska komisija je zadržala važnu ulogu kroz kontrolni postupak, kojim može kroz najavljene ili nenajavljene posete zemljama čalanicama da proverava primenu šengenskih propisa.

„Glavnu reč pri donošenju odluka imaju države članice, jer smo mi odgovorni za sigurnost naših građana“, objasnio je nemački ministar unutrašnjih poslova Hans-Peter Fridrih (CSU). Ova nova pravila sada treba da potvrdi i Evropski parlament.

„Sloboda kretanja u EU postala je žrtva straha od imigranata koji traže azil“, kritikuje političarka Linkea, Ula Jepke. Političari Zelenih, Jozef Winkler i Viola fon Kramon, upozoravaju da u okviru novih pravila nije moguća nikakva korekcija od strane Evropske komisije ili parlamenta: „Bez ikakvih mogućnosti kontrole utaban je put svojevoljnom i arbitrarnom ukidanju slobode kretanja.“

TAZ, 07.06.2012.

I Nemci su žrtve novih odluka

Poslanici Evropskog parlamenta će tužiti vlade zemalja članica EU pred Evropskim sudom, jer ne žele da prihvate samostalno odlučivanje zemalja članica prilikom formiranja novih šengen pravila. Evropski parlament je doneo vrlo dobru odluku odlučivši se na ovaj korak.

Šengen i sa njim povezana sloboda kretanja za građane EU su srce zajednice i moramo ih odbraniti – i to baš sada u kriznim vremenima. Umesto da se EU u ovoj oblasti još više ojača, ministri unutrašnjih poslova zemalja članica zahtevaju da ubuduće sve odluke o šengenu države članice donose same, bez konsultacija sa Evropskim parlamentom.

To je u suprotnosti sa evropskim duhom i time bi se omogućio povratak u vreme u kome su pojedinačne države same odlučivale o svemu, bez konsultacija sa svojim susedima. Jedno je jasno: ako Francuzi ili Austrijanci zatvore granice, time će biti pogođeni i Nemci.

Kada su Francuska i Danska prošle godine pojačale kontrole na svojim granicama, Berlin je protestovao, a sada je nemačkoj vladi važnije zaustavljanje priliva izbeglica iz trećih zemalja od slobode putovanja njenih građana.

Ovu slobodu sada brani Evropski parlament, iako se tužba pred Evropskim sudom tiče jednog procesnog pitanja: ministri unutrašnjih poslova bi želeli da isključe poslanike iz svih odluka vezanih za tumačenje šengenskih pravila. Protiv ovoga će se parlament žaliti. Čini se da je ovo samo detalj, ali parlamentarci na ovaj način stavljaju jasno do znanja da države članice ne mogu da čine šta im se prohte i da je važno da se zalažemo za zajedničke tekovine i dostignuća.

Ruth Reichstein, dopisnik TAZ-a iz Brisela, 12.06.2012.

Izbor i prevod Miroslav Marković

Peščanik.net, 13.06.2012.

IZBEGLICE, MIGRANTI