Razgovor vodila Dženana Karup-Druško
Između posjeta Beogradu i Sarajevu glavni tužitelj Haškog tribunala Serge Brammertz za Dane je dao intervju u kome govori o žalbi koju je Tužiteljstvo tribunala podnijelo nakon što je sudsko vijeće međupresudom Karadžića oslobodilo odgovornosti za genocid u BiH, osim u Srebrenici te kako će se, u slučaju da se njihova žalba ne uvaži, to odraziti na postupak protiv Ratka Mladića. Nakon prošle posjete BiH Brammertz je kritikovao neprovođenje nacionalne strategije za procesuiranje ratnih zločina, a sada kaže da od tada nije bilo opipljivih rezultata. Drugi razlog kritike prije šest mjeseci bio je nerješavanje predmeta koje je Tribunal prebacio Tužiteljstvu BiH. U međuvremenu su podignute dvije optužnice, ali su mnogi i dalje još uvijek u fazi istrage. Brammertz nije zadovoljan ni zbog nepotpisivanja sporazuma o suradnji između BiH i Srbije što nije krio ni na sastanku u Predsjedništvu BiH. No, Željko Komšić, koji je zaustavio njegovo potpisivanje, nije bio na sastanku s Brammertzom, ali je predsjedavajući Izetbegović obećao pokretanje procedure kako bi se to što prije riješilo u zakonskim okvirima. U Srbiji je Brammertz dobio nova uvjeravanja kako su tužitelji na dobrom tragu mreži pomagača Karadžića i Mladića. Na kraju razgovora nije propustio naglasiti i sastanak sa žrtvama duboko uvjeren da i njih mora obavijestiti o tome šta Tužilaštvo Tribunala radi, jer bi njihov rad, priznaje, bez podrške svjedoka bio mnogo teži, a možda i nemoguć.
Gospodine Brammertz, uložili ste žalbu na tzv. međupresudu sudskog vijeća u kojoj je Radovan Karadžić oslobođen prve tačke optužnice koja ga je teretila za genocid u sedam bh. općina. Na šta ste se konkretno žalili i kada bi se mogla očekivati odluka žalbenog vijeća?
Mislimo da je predočeno dovoljno dokaza da je u općinama širom Bosne i Hercegovine 1992. počinjen genocid, što omogućuje da se prva točka zadrži tokom izvođenja dokaza obrane u ovom predmetu. Vijeće je oslobodilo Karadžića optužbe za genocid na pola suđenja, nakon što je završeno izvođenje dokaza Tužilaštva. U ovoj fazi Vijeće nije imalo zadatak da donese odluku izvan razumne sumnje da je Karadžić kriv za genocid. Vijeće je trebalo ocijeniti da li bi razumni presuditelj o činjenicama mogao zaključiti da je Karadžić kriv za genocid. Smatramo da je Vijeće, time što je zaključilo da nema dovoljno dokaza, napravilo nekoliko činjeničnih i pravnih grešaka. Na primjer, čini se da je Vijeće zahtijevalo da djela u sticaju genocida (posebno ubistva i nanošenje teških tjelesnih i duševnih povreda) moraju biti određenog stepena ili da moraju djelovati na grupu na određeni način, kako bi se ta djela okvalifikovala kao genocidna. Mi mislimo da zakon to ne zahtijeva. Također, mislimo da je Sudsko vijeće krivo primijenilo elemente odgovornosti za udruženi zločinački poduhvat u kontekstu optužbe za genocid. Još jedan problem je što Sudsko vijeće nije primijenilo ispravan pravni standard u ocjenjivanju dokaza. Konkretno, čini se da Sudsko vijeće nije dalo najveću težinu direktnim dokazima Karadžićevih genocidnih izjava. Predočili smo dokaze da su Karadžić i drugi zvaničnici bosanskih Srba u više navrata javno prijetili da će Muslimani iščeznuti i nestati. Mislimo da same te izjave, ako im se da najveća težina, mogu ići u prilog zaključku o genocidnoj namjeri.
Optužba za genocid ima za žrtve ogromnu simboličku važnost i to je razumljivo. Istovremeno, ne postoji hijerarhija zločina, a i na osnovu ove odluke Sudskog vijeća Karadžić se i dalje mora suočiti s najtežim optužbama. Sudsko vijeće je donijelo odluku da Karadžić mora odgovarati za široki dijapazon zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina, uključujući ubistvo, mučenje, istrebljenje, progon, protjerivanje i namjerno teroriziranje civilnog stanovništva. Suočava se i s optužbom za genocid za svoju ulogu u događajima u Srebrenici u julu 1995. Mi naporno radimo na žalbi koju smo uložili na odluku Sudskog vijeća da Karadžića oslobodi optužbe za genocid iz prve tačke optužnice. Žalbeni podnesak smo podnijeli 24. septembra i u njemu smo detaljno iznijeli svoje argumente. Od tog datuma Karadžić ima 40 dana da podnese odgovor. Kada ta procedura završi, Žalbeno vijeće će u dogledno vrijeme odlučiti da li će prva tačka optužnice koja se odnosi na genocid u općinama biti vraćena.
Ukoliko Žalbeno vijeće odbije Vašu žalbu u slučaju Karadžić znači li to da je slučaj Mladić unaprijed “otpisan” u dijelu koji tretira genocid u ostalim općinama u BiH, odnosno da li ćete u tom slučaju odustati od dokazivanja genocida za sve općine Mladiću, osim za Srebrenicu za koju je sudsko vijeće u slučaju Karadžić pronašlo dovoljno dokaza da je bio genocid?
Ne bi bilo primjereno nagađati o odluci Žalbenog vijeća. Međutim, općenito govoreći, Tribunal ima mandat da se bavi individualnom krivičnom odgovornošću. Dakle, iako bi ova dva predmeta mogla biti povezana, s obzirom da se jedan predmet bavi političkim, a drugi vojnim vođom bosanskih Srba, odgovornost za zločine mora se dokazati za svakog optuženog posebno.
Puno ste uradili na jačanju kapaciteta regionalnih pravosuđa, a posebno regionalnih tužiteljstava za progon ratnih zločinaca. Vaš zadnji izvještaj Vijeću sigurnosti UN-a je bio prilično kritičan kada su u pitanju suđenja ratnim zločincima pred Sudom BiH. Čak ste izjavili da postoji određena politizacija te institucije. Da li je došlo do nekih bitnih promjena u Vašim stavovima u proteklih šest mjeseci i šta su glavni uzroci zastoja u BiH u implementaciji Strategije za ratni zločin? Jeste li u proteklih šest mjeseci dobijali neke izvještaje o radu Tužilaštva BiH i da li su uzeti u rad predmeti koje im je dostavio ICTY?
Osim traženja podrške za vođenje suđenja i žalbenih postupaka, koji su u toku pred Tribunalom, jedna od glavnih tema razgovora na svim mojim sastancima sa sugovornicima u BiH je provođenje nacionalne strategije za procesuiranje ratnih zločina. Još uvijek me brine nedostatak opipljivih rezultata u vezi s ovim pitanjem. Nažalost, ne vidim da se nešto promijenilo od moje zadnje posjete BiH u maju ove godine. S Tužilaštvom BiH kontaktiramo skoro svakodnevno. U kontaktu smo i preko tužioca za vezu koji je u Haagu, pa mogu reći da redovito dobivamo informacije o radu Tužilaštva BiH. Ne iznenađuje što je glavni razlog zastoja činjenica da pravosudne institucije na nižem nivou nisu spremne da prime predmete s državnog nivoa, a da institucije na državnom nivou očigledno ne mogu raditi na svim predmetima ratnih zločina. To je problem koji se treba početi rješavati odmah, inače nacionalna strategija za procesuiranje ratnih zločina neće uspjeti.
Što se tiče rada na predmetima koje je Tužilaštvo Tribunala prebacilo u BiH (takozvani predmeti druge kategorije), sa zadovoljstvom mogu reći da su u dva predmeta konačno podignute optužnice. To je pozitivan pomak. Ali, s druge strane, jedan broj tih predmeta je još uvijek u fazi istrage. Očekujem da ću s kolegama iz Tužilaštva Bosne i Hercegovine razgovarati o statusu istraga koje su u toku.
Postoje li neka druga otvorena pitanja u saradnji sa BiH, osim navedenog zastoja u strategiji?
Kao što sam spomenuo u svojim redovnim izvještajima Vijeću sigurnosti, saradnja vlasti BiH s Tužilaštvom Tribunala je dobra i u vezi s njom nemamo otvorenih pitanja. Svi naši zahtjevi za pomoć rješavaju se na vrijeme i na sveobuhvatan način. Kao što sam već rekao, zastoj u provođenju nacionalne strategije BiH za procesuiranje ratnih zločina je problem koji jako zabrinjava. Kao što znate, Tribunal će se u vrlo bliskoj budućnosti zatvoriti, a naslijeđe Tribunala bit će uspješan nastavak suđenja za ratne zločine na nacionalnom nivou. Budući da je većina zločina počinjena u Bosni i Hercegovini, očigledno je da će pravosudne institucije BiH, u usporedbi sa susjednim zemljama, tu imati najveći posao. Bojim se da će problemi i dalje postojati ako ne dođe do uspješnog provođenja strategije za procesuiranje ratnih zločina i adekvatne podjele rada između sudova na državnom i kantonalnom nivou, odnosno na nivou distrikta.
Kako komentirate (i dalje) nepotpisivanje sporazuma između tužiteljstava Srbije i BiH?
Žalosno je što taj protokol još nije potpisan. Suradnja Srbije i BiH na predmetima ratnih zločina daleko je od zadovoljavajuće, a cilj ovog sporazuma je da se ta nedovoljna suradnja poboljša. Radi se o bilateralnom sporazumu i Tužiteljstvo Tribunala nije direktno uključeno. Međutim, mi podržavamo sve inicijative čiji je cilj pojačavanje saradnje i nuđenje praktičnih rješenja za postojeći jaz nekažnjivosti.
Imate li neke informacije o datumima izricanja presuda za Prlića, Šešelja, Stanišića i Simatovića i kada se predviđaju završeci svih postupaka, osim za Karadžića i Mladića?
Trenutno očekujemo šest prvostepenih i šest žalbenih presuda. Raspored donošenja presuda na svim suđenjima i žalbama određuju sudije, ali očekujemo da će većina biti donijeta do kraja ove ili negdje u prvoj polovini sljedeće godine. Nadamo se da bi sva suđenja osim Karadžiću, Mladiću i Hadžiću mogla biti dovršena do 2014. godine.
Je li, po Vama, ICTY ispunio svoj zadatak povjeren mu od Vijeća sigurnosti UN-a?
Mislim da je Tribunal utvrdio neke važne činjenice koje su se odigrale tokom rata devedesetih. Mandat Tužilaštva Tribunala je da istražuje i krivično goni one za koje postoje navodi da su počinili teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava tokom ratova devedesetih. Optužili smo 161 osobu i svi bjegunci su uhapšeni. To je samo po sebi važno dostignuće, budući da je hapšenje optuženih i dalje najveći izazov za sve međunarodne sudove. Među uhapšenima su bili predsjednici država i parlamenata, predsjednici vlada, najviši zapovjednici vojske, paravojnih formacija i policije. S pravne tačke gledišta Tribunal je definirao značajan korpus sudske prakse koju u velikoj mjeri preuzimaju drugi međunarodni sudovi uključujući Međunarodni krivični sud, ali i nacionalni sudovi koji se bave predmetima ratnih zločina.
Do kada će funkcionirati Rezidualni mehanizam, kao svojevrsna zamjena ICTY?
Što se tiče Rezidualnog mehanizma, za sada znamo da će početi s radom za manje od godinu dana, odnosno 1. Jula 2013. Dakle, u periodu do 31. 12. 2014. kada bi Tribunal trebao da prestane da postoji, ove dvije institucije će postojati paralelno. Neki zaposleni, koji još budu radili na Tribunalu, postat će uposlenici Rezidualnog mehanizma, dakle, imat će dvije funkcije istovremeno. To ima smisla jer će zadaci obje institucije biti donekle slične. Rezidualni mehanizam bavit će se pitanjima koja se pojave čak i nakon što se završi zadnji žalbeni postupak pred Tribunalom, uključujući izvršenje kazni, pitanja zaštite svjedoka, pomoć nacionalnim vlastima pri traženju informacija i pristupa obimnim arhivama Tribunala. Vjerovatno je da će se pred Rezidualnim mehanizmom voditi žalbeni postupci u zadnja tri predmeta Tribunala, u predmetima Karadžić, Mladić i Hadžić. Kada vidite koliko posla Rezidualni mehanizam ima, očigledno je da ne možemo reći do kada će raditi.
Kako ste zadovoljni urađenim i koje će biti Vaši prioriteti u 2013. godini?
Godina 2012. obilježena je završetkom izvođenja dokaza Tužilaštva u predmetu Karadžić i početkom suđenja dvojici optuženih koji su zadnji dovedeni pred Tribunal, Mladiću i Hadžiću. Zadovoljni smo što smo uspjeli izvesti dokaze protiv Karadžića u roku od 300 sati koliko nam je Sudsko vijeće dodijelilo. Predočili smo dokaze 335 svjedoka. Kao što znate, dokazni postupak obrane počinje ove sedmice. Predmet Mladić takođe dobro napreduje. Do sada je svjedočilo više od 30 svjedoka. Izuzetno je važno što su Karadžić i Mladić izvedeni pred lice pravde nakon što su toliko mnogo godina bili u bjekstvu. Ove sedmice počinje i suđenje Goranu Hadžiću. To je zadnje suđenje koje će se voditi pred Tribunalom. Iduće godine ćemo i dalje raditi na ova tri suđenja, kao i na nekoliko žalbenih postupaka. Osim toga, nastavit ćemo s radom na jačanju pravosudnih institucija u regiji jer još uvijek treba obaviti veliki posao u vezi s krivičnim gonjenjem počinilaca na nižem nivou. I dalje ćemo insistirati na saradnji zemalja regije u vezi s dostavljanjem dokumenata i pristupom arhivama i svjedocima.
Dio Vaše posjete BiH uvijek je posvećen i institucijama koje provode vanjsku politiku, kao što je Predsjedništvo BiH, ali imate i sastanke sa predstavnicima međunarodne zajednice i pravosuđa u BiH. Šta će biti teme tih sastanaka?
Osim njih, sastajem se i s predstavnicima udruženja žrtava zato što sam duboko uvjeren da i njih moram obavijestiti o tome šta Tužilaštvo Tribunala radi, zato što bi bez podrške svjedoka naš posao bio mnogo teži, a možda i nemoguć. Glavna svrha moje posjete je da dobijem ažurirane informacije za redoviti izvještaj Vijeću sigurnosti UN-a koji ću podnijeti sredinom novembra. Teme bi obuhvatale saradnju Tužilaštva Tribunala i vlasti BiH, napredak u procesuiranju ratnih zločina i provođenje strategije za procesuiranje ratnih zločina.
Inicijativa u UN-u
Žrtve su naša najveća briga
Pokrenuta je inicijativa pred Vijećem sigurnosti UN-a za osnivanje fonda za obeštećenje žrtava. Koliko je to realno i koji je Vaš stav po tom pitanju?
Žrtve su naša najveća briga i svjesni smo svoje odgovornosti da se počinioci krivi za njihove patnje izvedu pred lice pravde. Visoko cijenimo i divimo se njihovoj hrabrosti i snazi da dođu da svjedoče na Tribunal. Kad god idem u regiju, ne propuštam priliku da se s njima sastanem. Dakle, Tužilaštvo Tribunala potpuno podržava ideju za osnivanje posebnog fonda za obeštećenje žrtava. Predsjednik Tribunala je u više navrata o tome govorio pred Vijećem sigurnosti.
Posjeta Beogradu
I dalje insistiramo na informacijama kako su se Karadžić, Mladić i Hadžić tako dugo krili
U Srbiji još uvijek nije ništa urađeno po pitanju raskrinkavanja mreže pomagača ne samo Mladića nego i Radovana Karadžića. Šta mislite da li će nova Vlada Srbije biti energičnija u odnosu na prethodnu i šta očekujete od nove Vlade u pogledu saradnje sa uredom tužioca ICTY-ja?
Pitanje mreža podrške bjeguncima i dalje nam je vrlo važno, te i dalje insistiramo da nam se dostave informacije o tome kako su optuženi, Mladić, Karadžić i Hadžić, tako dugo mogli izmicati pravdi. Mreže podrške bile su jedna od tema razgovora koje sam vodio sa zvaničnicima u Beogradu prošle sedmice. Članovi nove Vlade pružili su mi uvjerenja da će se saradnja s Tužilaštvom Tribunala nastaviti na svim nivoima. Pored toga, tužilac Vukčević obavijestio me o njihovim najnovijim istragama u vezi s mrežama podrške i informacije koje je dao izgledaju relativno obećavajuće. U toku sljedećih dana pratit ćemo sve događaje u vezi s istragama koje se vode o mrežama podrške i nadam se da će tu uskoro doći do značajnog napretka.
BH Dani, 19.10.2012.
Peščanik.net, 19.10.2012.
