Home »  Olga Popović-Obradović

Šest godina

Peščanik | 13/03/2009

Radio emisija Peščanik, 13.03.2009, govore: Zoran Đinđić, Beograđani i građani Srbije, novinari Teofil Pančić i Stojan Cerović, dramski pisac Nenad Prokić, istoričar Nikola Samardžić, psiholog Žarko Korać, istoričarke Olga Popović-Obradović, Branka Prpa, Dubravka Stojanović i Latinka Perović.

Kakva ili kolika država

| 22/02/2009

Odlomci iz knjige Olge Popović-Obradović Kakva ili kolika država, Ogledi o političkoj i društvenoj istoriji Srbije XIX-XXI veka, promocija knjige 28.02.2009. u 12h u Paviljonu Veljković, CZKD, Birčaninova 21 Beograd

Osveta Kosova

Peščanik | 22/02/2008

Radio emisija 22.02.2008, govore: Miša Vasić, Tatjana Tagirov, Miroslav Prokopijević, preslišavanje o Kosovu: Olga Popović-Obradović, Desimir Tošić, Mirko Đorđević, Slobodan G. Marković, Olivera Milosavljević, Srđa Popović, Mirjana Miočinović, građani Kosova… lider LDP-a Čedomir Jovanović.

O Amfilohijevom govoru

| 10/03/2006

Po mom dubokom uverenju, daleko preciznije, tačnije od svih analitičara, onaj nešto dublji istorijski kontekst, razumeo je niko drugi nego Amfilohije Radović u govoru koji je održao pored odra pokojnog premijera, u govoru koji je nazvan Opelom premijeru Zoranu Đinđiću.

Lojalnost bez distance

| 30/05/2005

Za pobednike, Majski prevrat je bio revolucija, a oficiri zaverenici bili su “istinski revolucionari, pravi apostoli slobode narodne…”. “Nije revolucija nego zločin” – odgovarali su protivnici “svetog stanja”.Vlast veliča zločin. Nema, gospodo, budućnosti za Srbiju sve dok je u njoj režim osnovan na jednom zločinu, kojim su povređeni svi principi, i hrišćanski i mora Designlni i pravni i politički.

O legitimitetu monarhije

| 26/03/2005

“Posle 29. maja, dana kada je Srbija videla da je jedan vladar (ma kakav on bio) poleteo glavačke kroz prozor, sa neprikosnovenošću i prestižom monarhovim (je) svršeno. I da monarhija u Srbiji živi još 1000 godina, vladar ne može više dostići raniji prestiž”, zaključio je nakon Majskog prevrata naprednjački prvak, Pavle Marinković, koji je pripadao grupi, inače u Srbiji veoma malobrojnoj, pravih, doktrinarnih monarhista.

Kosovo – cilj ili sredstvo nacionalne politike

| 14/02/2005

Kosovo u funkciji znatno većih i ozbiljnijih teritorijalnih aspiracija predstavlja konstantu nacionalne politike moderne srpske države. Suština moderne srpske državne ideje, od samog početka stvaranja nacionalne države bila je i ostala državno ujedinjenje svih zemalja koje se, bilo po etničkom ili istorijskom pravu, smatraju srpskim. Ta državna ideja tokom istorije je nazivana “osveta Kosova” ili, danas češće, povratak Kosova.

Pogled u ‘Zlatno doba’ srpske demokratije

| 01/02/2005

Kada su oficiri srpske vojske – “pionira modernog srpskog nacionalizma”, kako je vojsku Kraljevine Srbije okvalifikovao Nikola Stojanović – ubili poslednjeg vladara dinastije Obrenović i doveli na presto Petra Karađorđevića, nastupilo je doba koje je u istorijskom pamćenju Srba zapisano kao “zlatno doba” srpske demokratije.

Poraz moderne Srbije

| 17/12/2003

Pred kraj osamdesetih godina prošlog veka, više od jedne i po decenije pošto se povukao iz političkog života Srbije, Marko Nikezić je rekao: “Veću satisfakciju imam kada neko nešto nađe u našoj politici što zaslužuje pažnju nego kada me neko blagonaklono spomene”, jer – kako je rekao – “važno je ono što prevazilazi pojedinca”.

Velika (postoktobarska) obmana

| 16/04/2003

Srbija se nedavno oprostila od dva svoja predsednika – Ivana Stambolića, bivšeg predsednika države i Zorana Đinđića, aktuelnog predsednika vlade. Obojica su žrtve unutrašnjeg političkog zločina koji je počinila sama država; nad Ivanom Stambolićem u avgustu 2000, a nad Zoranom Đinđićem dve i po godine kasnije, u martu 2003. I pored obilja informacija, oba ubistva su i dalje obavijena gustom maglom.

Jedan koncept Srbije u Jugoslaviji

| 09/11/2002

Kad danas govorimo o srpskim liberalima, mi govorimo o jednoj pojavi koja već i po najstrožijim kriterijumima tradicionalne istoriografije, predstavlja predmet istorije. Od pada srpskih liberala prošlo je trideset godina – vreme dovoljno da se otvore vrata svih arhiva i njihovi fondovi učine dostupnim javnosti.

O stvarnom (dis)kontinuitetu

| 31/07/2002

Vukovar, Sarajevo, Srebrenica, s jedne, i Ivan Stambolić, s druge strane, imaju nečeg zajedničkog. Oni su žrtve jednog istog zla – pomahnitalog srpskog nacionalizma i velikodržavlja. Vukovar, Sarajevo i Srebrenica žrtve su njegove genocidnosti; Ivan Stambolić, pak, žrtva je unutrašnjeg političkog zločina koji je, jednako kao i genocidnost, od takvog nacionalizma nerazlučiv.