Zaboravili ste lozinku?
Geni i teritorije Štampaj E-pošta
18.09.2006.
Svaki nacionalizam svoje argumente pronalazi u apsurdnim, pseudonaučnim tvrdnjama. Prošli smo kroz fazu genetskog razgraničenja na Balkanu, a pre neki dan nam je Vojislav Koštunica ponudio novu „istinu“ koju će neizbrisivim slovima potvrditi i novi ustav. Dakle: „Otkad postoji Srbija svaki pripadnik našeg naroda rađa se i umire sa svešću da je Kosovo (šta bi s Metohijom?) uvek bilo i da će zauvek biti sastavni deo Srbije“. Nisam proverio ovu tvrdnju kod (sve malobrojnije srpske) novorođenčadi i (sve više) trenutno umirućih, već sam se obratio sebi. Ustanovio sam da sam veći deo života (svoje svesti pri rođenju se ne sećam) proveo s unutrašnjim osećanjem prostora-teritorije koji osećam kao „svoj“ i u kome se osećam slobodan. Taj prostor se zvao Jugoslavija i uključivao je i Srbiju i AP Kosovo. Verovao sam da će tako biti „zauvek“. Nije bilo. Bez obzira na razne ustave, zakletve i neizbrisiva slova, bez obzira na želje i potrebe mnogih, stvari su se promenile. Danas živim u manjem delu „svog“ nekadašnjeg prostora. Ostale povremeno posećujem, ili kroz njih prolazim, uvek uzbuđen zbog probuđenih sećanja.

Odbijam da učestvujem u politikantskoj manipulaciji osećanjima građana Srbije kojom nemoćna vlast prikriva svoju nesposobnost i nespremnost da se suoči s realnošću. Najavljujem da neću glasati za ustav koji će potvrditi Miloševićevu izjavu da smo 1999. „očuvali teritorijalni integritet zemlje...“). Glasaću samo za ustav koji Srbiju definiše kao demokratsku, modernu, evropsku državu.

To mi pravo ne mogu oduzeti.

reagovanje na skupštinski govor premijera Vojislava Koštunice o Kosovu
Danas, 18.septembar 2006.

Povezani članci:

  • "Dobri" nacionalizam

    "Dobri" nacionalizam zaključuje da su ustvari Albanci krivi za rđavu demokratizaciju Srbije 90-ih, da su krivi što se Milošević tako dugo održao na vlasti, da su krivi za jačanje njegovog nasilništva. Veruje da su Albanci, samo da su izlazili na izbore, još 1992. mogli doprineti da Milošević bude "sateran u stupicu", ali oni su kao "nelojalna" manjina, namerno želeli njegov opstanak na vlasti jer - "šta bi oni bez njega?". Drugim rečima, "dobri" nacionalizam bi voleo da su Albanci izlazeći na izbore srušili Miloševića i onda gradili državu=naciju u kojoj bi od "dobrog" nacionalizma kad-tad bili proglašeni za razjedinjujući faktor. Ali "dobri" nacionalizam bi taj problem rešavao lepše od Miloševića, on bi im ponudio da ih liberalnim putem, uz međunarodno prisustvo, sa njihovim pristankom - raseli. 

  • Balkan – Teror kulture

    Na ovogodišnjem Sajmu knjiga Ivan Čolović se pojavljuje sa dve knjige u čijem naslovu je reč kultura. Jednu je objavio Peščanik: Vesti iz kulture, a drugu Biblioteka XX vek, pod naslovom Balkan – teror kulture, iz koje objavljujemo deo uvodnog poglavlja.

  • Bolesniku jedan!

    Nacionalizam je teska droga. Skidanje s te droge je teško. Remisije su neizbežne. Mora se pokušavati više puta. Svaka droga je privlačna, u tome je upravo njena opasnost. Droga nacionalizma je privlačna, jer se pod njom:

  • Borba za kanonske teritorije

    Onaj ko bude hteo da shvati spor između SPC i kanonski nepriznate MPC - koji se odlukama majskog saziva Sabora SPC zavezao u još komplikovaniji čvor - to sigurno neće moći bez uvida u istoriju tog spora koja traje već četrdeset godina. Breme nedovršene istorije jednako pritiska sve, ali posledice nisu naravno uvek iste - nekima je istorija nezavisno od njih počela dosta "kasno". Reč je o Makedoncima koji su tek nedavno - pre šezdesetak godina - doživeli okončanje istorijskog procesa formiranja države i nacije.  

  • Braća Vokri i kvisling

    Ko zna, možda je ta Sonja Biserko stvarno neka zla žena, ali sto mu gromova: taman se ona sa zlobnim cerekom seti nečeg baš opakog, kad, evo ti, javi se neki genije koji prevaziđe najcrnje trenutke njene mašte.

 
< Prethodno   Sledeće >
VELIČINA SLOVA: A | A | A

Autori

Autori Naslovna
Peščanik
Aleksandar Bošković
Aleksandar Hemon
Aleksandar Trifunović
Aleksandar Stević
Biljana Srbljanović
Borka Pavićević
Biljana Stojković
Bojan Bajić
Bora Ćosić
Boris Buden
Boris Popović
Boris Dežulović
Boban Stojanović
Beton
Dimitrije Boarov
Dubravka Stojanović
Dubravka Ugrešić
Danilo Kiš
Dejan Đokić
Dušan Bogdanović
Dejan Ilić
Ivan Čolović
Ivan Milenković
Ivan Torov
Ivan Janković
Jovan Byford
Laslo Vegel
Latinka Perović
Miloš Vasić
Mirko Đorđević
Miroslav Prokopijević
Miša Brkić
Miloš Ćirić
Mirjana Miočinović
Momčilo Đurđić
Muharem Bazdulj
Milan Vukomanović
Marko Vidojković
Milutin Petrović
Mile Lasić
Miljenko Dereta
Nadežda Milenković
Nikola Samardžić
Nenad Dimitrijević
Nenad Prokić
Olga Manojlović Pintar
Olga Popović-Obradović
Olivera Milosavljević
Pavle Rak
Petar Luković
Predrag Ž. Vajagić
Rastislav Dinić
Radmila Radić
Svetlana Lukić
Srđa Popović
Stojan Cerović
Sreten Ugričić
Svetlana Slapšak
Semezdin Mehmedinović
Srđan Barišić
Sonja Biserko
Slavoj Žižek
Svetislav Basara
Teofil Pančić
Tibor Jona
Tomislav Longinović
Todor Kuljić
Vladimir Gligorov
Vesna Pešić
Vesna Rakić-Vodinelić
Vojin Dimitrijević
Velimir Ćurgus Kazimir
Vlada Milovanović
Vojislav Pejović
Vladimir Arsenijević
Vladimir Pištalo
Vladimir Todorić
Vuk Bošković
Zoran Đinđić
Zoran Ostojić
Žarko Puhovski
Žan Bodrijar
Jedan autor - jedan tekst
Tekstovi slušalaca
Džozef E. Štiglic
Kristofer Hičens