|
Ukupan iznos novca u nekoj zemlji nije kapital. Da bi bio
kapital, novac mora da se investira ili koristi na produktivan način
(radi sticanja dobiti), obično putem ulaganja radi stvaranja dobara ili
usluga, dakle, na komercijalni, poslovni način. Ako neko koristi svoja
kola samo kao sredstvo ličnog transporta, kola predstavljaju njegovo
vlasništvo, ali ne i njegov kapital. Ali ako koristi kola
kao taksi, kola postaju njegov kapital. Finansijska ili tržišta
kapitala su tržišta poput ostalih, sa jedinom razlikom - što se ne radi
o robama, uslugama ili radnoj snazi, već o kapitalu u užem, finansijskom smislu.
Ujedno, to su četiri osnovna tržišta koja postoje u skoro svim tržišnim
privredama. Sredstva tržišta kapitala, hartije od vrednosti, u papirnom
su obliku i njima se trguje elektronski. Pošto je predmet trgovine
danas uglavnom dematerijalizovan, izraz «hartije od vrednosi» nije
odgovarajući, ali ću ga ovde zadržati zbog ustaljene navike pri
korišćenju tog termina u naučnim, poslovnim i generalno javni
krugovima. Većina današnje trgovine na kapitalnim tržištima se obavlja
putem razmene dematerijalizovanih vlasničkih prava. Naravno, osnovna
svrha te razmene ili trgovine je zarada.
Tržište kapitala u Srbiji
Povezani članci:
- Šta ostade od kapitalizma?
Povrh svega, vodeći menadžeri firmi koje su zabeležile gubitke i koje bi trebalo da bankrotiraju, a da oni ostanu bez posla, ne samo da nastavljaju da rade, nego i zadržavaju visoke plate...
- Dada
Gosti: Miroslav Prokopijević iz Centra za slobodno
tržište, Dragoljub Stošić iz Unije sindikata, Bogdan Ivanišević iz
Human Rights Watch-a, Jelena Milić iz Foruma za međunarodne odnose
Domaćice: Svetlana Lukić, Svetlana Vuković
- Kapitalizam bez bankrotstva je kao religija bez pakla
Da li pad svetskog finansijskog sistema ima efekat pada Berlinskog zida? Da li će se nepunih 20 godina posle pada komunizma srušiti i kapitalizam?
- Kapitalizam i odgovornost
Ovde će najpre biti reći o nedoslednosti onih koji smatraju da je višak propisa uzrok finansijske krize, a potom o problemima sa kojima se suočavaju oni koji se zalažu za veću državnu kontrolu. Na kraju će biti reči o intelektualnoj odgovornosti liberala ili neoliberala.
- Pošto će Srbija biti sutra?
U karikaturi, konačna vest o prodaji državnih 83,3 odsto kapitala DDOR-a "Novi Sad" za 220 miliona evra, sada počinje da se prikazuje kao povoljna, gotovo samo iz jednog razloga - zato što se polazi od prognoze da bi cena ove kuće iduće godine bila još manja. Ima li gore vesti za jednu državu u tranziciji kada posle sedam godina kontinuiranog porasta cena njenih finansijskih institucija dođe na prelomnicu, to jest kada ta cena naglo počne da pada zbog porasta "političkog rizika", a ne zbog zasićenja tržišta.
|