|
Naša politika je uporno slepa za činjenicu da na Kosovu osim
srpske manjine i drugih nealbanaca žive i Albanci koji predstavljaju
većinu i da ta većina ima jasno definisan politički cilj. Ta politika i
taj cilj nisu definisani danas, ni prošle godine, nisu definisani ni
1999. godine, već daleke 1988/1991, ako ne i ranije. Od Miloševića do
danas srpska politička elita odbija razgovor sa političkim
predstavnicima Albanaca sa Kosova. Prilikom referenduma o novom ustavu
Republike Srbije njima je čak uskraćeno pravo da se izjasne o
sopstvenoj budućnosti, jer je bilo jasno da ukoliko oni glasaju
Preambula neće dobiti željenu većinu. To neprijatno liči na odluku
Skupštine Srbije iz 1913. kada je odlučeno da Albancima, na tek
dobijenom Kosovu, "...u tim novim krajevima, treba da se uvede
specijalni vojno-policijski režim, da su to krajevi koji nisu dovoljno
kulturni, da oni nisu dovoljno politički razvijeni, da se ustav Srbije,
koji je zaista bio demokratski, ne može proširiti na te nove krajeve,
da oni ne mogu dobiti pravo glasa..." (Dubravka Stojanović)
Ideja i odluka o nezavisnom Kosovu uporno se pripisuje SAD,
NATO-u a, odskora i Evropskoj uniji. Oni se označavaju kao "otimači",
kreatori marionetske države, kršitelji međunarodnog prava. Time se
zapravo implicira da albanski političari nisu sposobni da samostalno
definišu svoju politiku i da za nju obezbede apsolutnu podršku
albanskog stanovništva, a očigledno i velikog dela "međunarodne
zajednice". Sviđalo se to nama ili ne, istina je upravo suprotna:
Albanci sa Kosova su svojom politikom u poslednjih 25 godina pridobili
podršku gotovo svih međunarodnih institucija. Toj međunarodnoj podršci
su svesrdnu pomoć pružili Milošević i Koštunica kao nastavljač njegove
politike posle 2000.
U svojoj potrazi za
ćorsokakom, naša politika može rezultirati modelom Kipra, podelom ili
"zaleđenim konfliktom", može od Srbije napraviti ostrvo u EU, ostrvo
okruženo "šengenom", umesto morem. U svom naporu da po svaku cenu
izbegne ulazak Srbije u EU, naša politika razvila je plan da Srbija
postane Foklandsko ostrvo majčice Rusije, teritorija koju će majčica
braniti od napada evropske civilizacije. Ali Kipar je, sa svim
problemima koje ima, postao član EU.
Hajde da
probamo da budemo Kipar, da uz sve "zauvek, nikad priznanje, nikad
potpis itd.", uđemo u EU i svoj problem rešavamo kao država članica.
Ako nam se ne dopadne, uvek možemo da izađemo. Da ponovo u nečemu
budemo prvi.
Danas, 28.12.07.
Povezani članci:
- 102. emisija
Gosti: Don Branko Sbutega, Mirko Đorđević, publicista, Kosta
Čavoški, profesor na Pravnom fakultetu, Momo Kapor, književnik,
Srbijanka Turajlić, profesorka na ETF-u, Miljenko Dereta iz Građanskih
inicijativa, Nenad Prokić, dramski pisac, Biljana Srbljanović, dramska
spisateljica, Dušan Kovačević, dramski pisac, Laslo Vegel, književnik,
Drinka Gojković, prevodilac, Petar Luković, novinar i Bogdan Denić,
sociolog
Domaćice: Svetlana Lukić, Svetlana Vuković
- 65. emisija
Gosti: Jelena Simeunović, sestra sudije Simeunovića koji je
pronađen mrtav pod nerazjašnjenim okolnostima, Prekobrojni iz Topole,
Đorđe Vukadinović, urednik časopisa Nova srpska politička misao, Vesna
Rakić-Vodinelić, direktorka Instituta za uporedno pravo, Nenad Prokić,
direktor BITEF teatra
Domaćice: Svetlana Lukić, Svetlana Vuković
- 7. emisija
Gosti: Srbijanka Turajlić, profesorka ETF, Kosta Čavoški, profesor Pravnog fakulteta, Ljuba Tadić, glumac i deca iz Otpora
Domaćice: Svetlana Lukić, Svetlana Vuković
- 86. emisija
Gosti: Dušan Makavejev, filmski reditelj, Veran Matić, glavni i
odgovorni urednik B92, Nenad Konstantinović, jedan od osnivača Otpora,
Momčilo Đurđić, jedan od osnivača DS u Pirotu, Nikola Barović, advokat,
Srbijanka Turajlić, zamenica ministra prosvete i sociolog Nebojša Popov
Domaćice: Svetlana Lukić, Svetlana Vuković
- 92. emisija
Gosti: Mima Vuković-Kurić, glumica, Srbijanka Turajlić,
profesorka ETF, Vehid Šehić iz Građanskog parlamenta Tuzla, Mrđan
Bajić, vajar, Mladen Lazić, sociolog i Bojan Đurić iz Beogradskog
centra za ljudska prava
Domaćice: Svetlana Lukić, Svetlana Vuković
|