Zaboravili ste lozinku?
Neko je rekao feminizam? Štampaj E-pošta
monografija   
24.03.2008.

imageMonografija "Neko je rekao feminizam? Kako je feminizam uticao na žene XXI veka" u izdanju Žena u crnom, Centra za ženske studije i Rekonstrukcije Ženskog fonda nastala je kao pokušaj da se teorijski uobliči odgovor na pitanje da li u današnjem svetu ima mesta za feminizam. Da li danas, kada su osvojene mnoge slobode, kada ima osnova za govor o sve većoj ravnopravnosti muškaraca i žena, kada se žene sve češće i sve raznovrsnije pojavljuju u mnogim sferama javnog, ima smisla govoriti o feminizmu? Pored toga što treba da pokaže da posao još nije završen, cilj knjige je da ukaže na to kako su žene živele pre no što je posao feministkinja započet.

Knjiga predstavlja 26 mlađih autorki. Redom kojim se pojavljuju u knjizi one su: Dragana Obrenić, Marija Perković, Tijana Krstec, Diana Miladinović, Milica Ležajić, Jasmina Stevanović, Lidija Vasiljević, Paula Petričević, Nataša Zlatković, Milena Timotijević, Čarna Ćosić (dve pesme), Mima Rašić, Vera Kurtić, Marina Simić, Hana Ćopić, Jelena Višnjić, Mirjana Mirosavljević, Iva Nenić, Ivana Velimirac, Nađa Duhaček, Jelena Miletić, Katarina Lončarević, Jana Baćević, Ana Bukvić, Ksenija Perišić, Marija Mladenović i Adriana Zaharijević.

Tekstovi se bave pravima i slobodama (glas, rad, obrazovanje, razvod i abortus), presekom ličnog i političkog (brak i porodica, religija, žensko zdravlje, prostitucija), identitetima i razlikama (lezbejke, Romkinje, pitanje rase i roda), predstavljanjem žena (jezik, mediji i popularna kultura), umetnošću (književnost, pozorište i vizuelne umetnosti), teorijom i aktivizmom (mirovna politika, globalizacija feminizma, antropologija i psihologija), i istorijskim presecima (privatno/javno, presek kroz istoriju feminizma).

Pored autorskih tekstova, knjiga sadrži i osam dodataka u kojima se može saznati više o hronologiji osvajanja prava glasa po državama sveta, o znamenitim ženama (predsednicama i premijerkama, ženama u medicini, Nobelovkama), genitalnom sakaćenju i feminističkim teorijama. Na kraju knjige je dat i kratak istorijski pregled važnih datuma za feminizam u svetu i Srbiji.

Vizuelni identitet knjige potpisuje Nikola Stevanović.

pdf.file Dragana Obrenić: Pravo glasa žena

pdf.file Dodatak 1. Pravo glasa po državama sveta

pdf.file Dodatak 2. Predsednice i premijerke sveta

pdf.file Jasmina Stevanović: Reproduktivna prava u Srbiji

pdf.file Lidija Vasiljević: Feminističke kritike pitanja braka, porodice i roditeljstva

pdf.file Paula Petričević: Jedan Bog – jedan rod: odnos monoteističkih vjerskih zajednica prema ženskim ljudskim pravima

pdf.file Dodatak 4. Sakaćenje ženskih genitalija – praksa o kojoj se malo zna

pdf.file Hana Ćopić: Žene i jezik

pdf.file Ksenija Perišić, Ana Bukvić: Feminizam i psihologija

pdf.file Adriana Zaharijević: Kratka istorija sporova: šta je feminizam?

pdf.file Dodatak 7. Feminističke teorije, pozicije i teorijski okviri

pdf.file Dodatak 8. Kratki istorijski pregled važnih datuma za feminizam u Srbiji i svetu


Povezani članci:

 
< Prethodno   Sledeće >