Fotografije čitalaca, Predrag Trokicić

Fotografije čitalaca, Predrag Trokicić

Posle prvog stranačkog sastanka održanog po zavšetku izbora, predsednik vlade je potvrdio ono što smo od njega čuli u izbornoj večeri – on i njegova stranka su ljuti, nezadovoljni i razočarani izbornim rezultatom, uprkos izbornoj pobedi. „Opozicija je prešla cenzus u čudnim okolnostima“, povišenim tonom tvrdi premijer i predsednik SNS-a. Opozicija je dakle uspela da pokrade vladajuću stranku koja kontroliše medije, sprovođenje izbora, izborna tela, resurse i vreme održavanja izbora. Povrh toga, rezultat izborne krađe je podrška od gotovo 50 odsto glasova za pokradene.

Kao po naredbi, posle izjave predsednika SNS-a, zameni teza pribegao je i predsednik Republičke izborne komisije. On je rekao da su predstavnici opozicije izvršili „nezapamćeni pritisak“ na RIK, a pritom je reč o osobama „umešanim u aferu glasanja iz Bodruma“. Starim šlagerom o greškama prethodnih vlasti, Đurđević je izbegao da navede o kakvom je konkretno pritisku na RIK reč. Kada su opozicioni lideri stigli, RIK je utvrđivao izborne rezultate. Đurđevićeva izjava bi mogla imati smisla samo ako je RIK u tom trenutku proizvodio izborne rezultate, umesto da ih konstatuje.

Đurđević dobro primećuje i da ima malo pristiglih prigovora. To se navodno kosi sa upozorenjima opozicije i građana da je izborni proces bio neregularan. Predsednik RIK kaže da je samo SNS podneo dva prigovora na nepravilnosti – i to na biračkim mestima u Vranju i Jagodini. Sasvim slučajno, ni predstavnici RIK-a na terenu nisu primetili ništa više od te dve nepravilnosti.

Bilo bi dobro da je RIK-u podneto više prigovora, ali Đurđević izbegava da pruži potpunu informaciju o utvrđivanju neregularnosti. On propušta da objasni da se RIK-u mogu podneti prigovori za nepravilnosti tokom izbornog procesa kao što su neobezbeđenost prostorije za tajnost glasanja, ulazak policajca na dužnosti na biračko mesto bez poziva predsednika biračkog odbora, nepoštovanje prisustva svih članova biračkog odbora izbornom procesu i slično. Suprotno utisku koji se očigledno stvara u javnosti, najteže slučajeve zloupotrebe izbornih prava ne rešava RIK u postupku prigovora, već se njima bavi tužilaštvo. Tu se ubrajaju dela poput izmene izbornih rezultata pri prebrojavanju, glasanja umesto drugog ili glasanja više puta, onemogućavanja praćenja izbora, korišćenja propagandnog materijala na izbornom mestu i oko njega, brisanja iz biračkog spiska i onemogućavanja glasanja, primanja i davanja mita u vezi sa glasanjem (kupovina glasova), povrede tajnosti glasanja (tzv. kružni listić) i slično. Dakle, telo čiji predsednik na mig predsednika SNS-a sada proziva za neprijavljivanje neregularnosti nije jedino nadležno da se bavi neregularnostima, a posebno nije nadležno da se bavi najtežim slučajevima kršenja pravila.

Manjak prigovora RIK-u ne znači da smo imali „najregularnije izbore do sada“, kako su nam na izborni dan saopštili predstavnici CeSID-a. Manjak prigovora može značiti da će se teškim kršenjima izbornih pravila baviti tužilaštvo. Ili da učesnici u izbornom procesu nemaju poverenje u institucije (u RIK ili tužilaštvo) i ne misle da će one na bilo koji način zaštititi ugrožena prava. Ili može značiti da su opozicione stranke, koje su prešle cenzus za nekoliko stotina glasova, rešile da taj prelazak ne dovode u pitanje, uprkos okolnostima u kojima su se izbori odvijali.

Šta god da se na kraju ispostavi, kao građani imamo pravo da tvrdimo da izbori iza nas nisu bili slobodni i pošteni. O tome govore izveštaji posmatrača, medijski izveštaji, kao i naša vlastita iskustva. Ovo se odnosi na izborni proces u toku izborne kampanje, ali i na sam dan izbora. Primera radi, kada govorimo o izbornom danu, posmatračka misija „Građani na straži“ je izvestila da je u njihovom reprezentativnom i slučajnom uzorku bilo ozbiljnih kršenja izbornih prava na čak 4 posto biračkih mesta, što bi na ukupnom broju biračkih mesta iznosilo preko 350 biračkih mesta. Oni su saopštili da je ovo „zabrinjavajuća informacija“.

Zato predsednik Đurđević greši kada naglasak stavlja isključivo na prigovore koji (ni)su stigli u RIK. Pogrešna je i njegova interpretacija po kojoj „otvaranje džakova“ za opozicione stranke znači i rešavanje svih spornih pitanja. Ona su mnogo kompleksnija od toga – nije važno samo to da li su glasovi pravilno prebrojani, važno je i u kojim uslovima su dati. RIK, čak i da ima najbolju volju, kroz institut prigovora ne može ispraviti suštinsku neravnopravnost između vladajuće i svih ostalih stranaka u ovom izbornom procesu. Ovo, naravno, otvara pitanje funkcionalnosti garancija izbornih prava i mogućnosti njihove praktične zaštite. Sve ovo su pitanja za novu Skupštinu Srbije, a pogotovo za (nove i stare) opozicione stranke.

Zato na nastup predsednika RIK-a u postizbornom danu treba gledati kao i na nastup predsednika vlade i SNS-a – Đurđević je stranački funkcioner (u očiglednom sukobu interesa, o čemu je ovde već bilo reči), koji izražava nezadovoljstvo ostvarenom izbornom pobedom svoje stranke. Pritom, on daje nepotpune informacije i javnost navodi na krive zaključke. Đurđević nije u stanju da istovremeno podjednako štiti interese svih podnosilaca izbornih lista i birača. Ta činjenica nas vraća na sam početak – izbori su bili organizovani i sprovedeni protiv demokratskih pravila, počevši od razloga njihovog raspisivanja pa nadalje. Nekakva dva prigovora Republičkoj izbornoj komisiji nisu dovoljna da taj zaključak opovrgnu.

Autorka je pravnica-istraživačica u Beogradskom centru za bezbednosnu politiku.

Peščanik.net, 26.04.2016.

NEREGULARNI IZBORI 2016.

The following two tabs change content below.
Sofija Mandić je rođena 1986. u Novom Sadu. Diplomirana je pravnica, posrednica u mirnom rešavanju sporova i aktivistkinja za ljudska prava. Radi u Centru za pravosudna istraživanja (CEPRIS), a prethodno je bila angažovana u Beogradskom centru za bezbednosnu politiku i Nacionalnom demokratskom institutu. Generalna je sekretarka Peščanika, sa kojim sarađuje od 2007, kao učesnica u radijskim emisijama, a zatim i kao autorka tekstova. Autorka, koautorka i urednica je brojnih analiza o vladavini prava, stanju ljudskih prava u Srbiji i njihovoj perspektivi. Neke od skorašnjih su: Izbori pred Upravnim sudom 2022 – pregled postupanja i odluka (ur. CEPRIS, 2022), Izveštaj o javnosti rada Visokog saveta sudstva i Državnog veća tužilaca (CEPRIS, 2022), Sloboda izražavanja pred sudom (ur. SĆF, 2021-2022), Rad sudova tokom epidemije zarazne bolesti COVID-19 (OEBS, 2021), Ljudska prava u Srbiji (BCLJP, 2018-2021), Naša urušena prava (FES, 2019), Uslovi za izbor i napredovanje sudija i tužilaca u pravnom obrazovanju (CEPRIS, 2018), Skorašnji Ustav Srbije – rodna perspektiva (ŽPRS, 2017). Kao predstavnica civilnog društva učestvuje u procesu izrade komentara i mišljenja na izmene Ustava iz 2022, kao i zakona koji proizlaze iz ovih promena.

Latest posts by Sofija Mandić (see all)