Fotografije čitateljki, Slavica Miletić

Fotografije čitateljki, Slavica Miletić

Napokon u našu javnost postepeno stižu finansijski izveštaji privrednih preduzeća u 2015. godini. Dobra vest je da je privreda Srbije prošlu godinu završila “u plusu”, to jest sa čistom dobiti od 143,8 milijardi dinara. Manje dobra vest je da su javna preduzeća (njih 485), koja posluju sa više od 40 odsto kapitala u Srbiji, u toj dobiti učestvovala sa samo 8,3 milijarde dinara. Veoma dobra vest je da su finansijski rezultati mnogo bolji od onih iz 2014. godine, kada je ukupna privreda Srbije bila u gubitku od 132,6 milijardi dinara, a javna preduzeća su imala minus od 44 milijarde dinara.

Ako pažnju suzimo na javna i preduzeća u potpunoj ili delimičnoj državnoj svojini videćemo da je došlo do nekoliko bitnih pomeranja – u najvećim preduzećima najčešće “nadole”, a retko “nabolje”.

Beogradska štampa je već pisala o tome kako je Naftna industrija Srbije (NIS), gde naša država još ima oko 30 odsto akcija, prepolovila dobit tokom 2015. godine i izgubila prvo mesto u državi po volumenu profita. Taj profit je sa 30,56 milijardi dinara na kraju 2014. do kraja 2015. godine opao na 16,10 milijardi dinara. Uzrok ovog strmoglava poznat je i priznat širom sveta. To je pad cena sirove nafte na svetskom tržištu za 70 odsto, koji je onda kod nas rezultirao i padom cene derivata za oko 20 odsto, a derivati su glavni prodajni proizvod NIS-a. Ipak, valja primetiti da prepolovljena dobit NIS-a u 2015. godini upućuje na zaključak da glavni prihod ove kompanije, u većinskom vlasništvu ruskog Gaspromnjefta, potiče od valorizacije sirove nafte koja se ispumpava u samoj Srbiji jer, kako vidimo, cene benzina kod nas nisu ni prepolovljene, a cene ulazne sirovine u rafinerije NIS-a jesu.

Pad dobiti NIS-a doveo je, prema našoj štampi, na čelo rang-liste preduzeća u Srbiji s najvećim profitom kompaniju u državnom vlasništvu – Telekom Srbiju, koja je u 2015. godini, ako se ne računaju njena preduzeća u Crnoj Gori i Republici Srpskoj, ostvario dobit od 16,32 milijarde dinara, to jest dobit za 2,3 odsto manju nego 2014. godine (16,88 milijardi). Problem je što se ovom “šampionskom rezultatu” moraju priključiti i slabi rezultati gorespomenutih zavisnih preduzeća u Podgorici i Banjaluci – pa s njima “konsolidovana dobit” pada na 14,67 milijardi dinara, koja je čak 17,6 odsto manja nego 2014. godine.

Prema tome, oni koji su se prošle godine ogorčeno borili protiv prodaje Telekoma Srbija stranom investitoru – nemaju čemu da se raduju, niti su im prošlogodišnji finansijski rezultati dali nešto za pravo jer nije bilo nekog “objektivnog razloga” ni za stagnaciju Telekoma u 2015. godini, a nekmoli za pad njegovog profita. Istina, ima onih koji smatraju da je Telekomovo preduzeće u Republici Srpskoj, sa znatnim gubitkom, bilo, sa ekonomskog gledišta, pogrešna i debelo preplaćena investicija (plaćeno je 800 miliona evra). To jest da je to ulaganje bilo čisto političko, pa je takvo i ostalo, kao jedan oblik “dotacije” Srbije ovom srpskom entitetu u BiH.

Uzgred budi rečeno, oni koji su bili za prodaju Telekoma upozoravali su da ta firma u samoj Srbiji ima moćnu konkurenciju i da neće moći da održi tempo ulaganja u nove tehnologije i nove proizvode. Navedeni rezultati kao da govore u prilog argumentima onih koji smatraju da je prošle godine bio pravi, ako ne i poslednji trenutak za racionalnu prodaju Telekoma Srbija.

Naši mediji su zapazili i da je Srbijagas 2015. godine prešla iz društva hroničnih gubitaša u zonu pozitivnog poslovanja. Naime, JP Srbijagas je prošle godine ostvarilo 2,9 milijardi dinara dobiti, dok je prethodne godine imalo gubitak od 44 milijarde dinara. Nije to samo posledica pada cene prirodnog gasa, nego i nešto bolje naplate potraživanja. U ovom slučaju, međutim, sve je nekako “stvar dogovora” sa Gaspromom, pa tako treba i razumeti ogromne oscilacije u finansijskim rezultatima Srbijagasa poslednjih godina.

Na kraju, moramo se vratiti na podatak da je 485 javnih preduzeća u Srbiji ostvarilo samo 8,3 milijarde dinara dobiti. Koliko je to malo lako je ilustrovati činjenicom da je samo Železara Smederevo prošle godine imala gubitak od 17,5 milijardi dinara. Dakle, duplo više od dobiti svih državnih preduzeća u Srbiji.

Novi magazin, 26.08.2016.

Peščanik.net, 26.08.2016.