Foto: Neda Radulović-Viswanatha

Foto: Neda Radulović-Viswanatha

Trumpovo dobro poznato obećanje da će ukinuti Obamacare, tačnije Zakon o dostupnosti zdravstvene zaštite (Affordable Care Act), sve je bliže ispunjenju. Senat Sjedinjenih Država upravo je objavio svoju verziju Zakona o zdravstvenoj zaštiti u Americi (American Health Care Act), pisanu u tajnosti pošto je prvobitna verzija prošla kroz Predstavnički dom Kongresa. Trump je bio prvi koji se zalagao za taj predlog zakona, da bi nedavno navodno izjavio da je „loš“. Republikanska većina u Senatu odlučna je u nameri da predlog bude usvojen pre Dana nezavisnosti 4. jula. Zahvaljujući programu Obamacare, desetine miliona Amerikanaca imaju makar neku vrstu zdravstvenog osiguranja, što ne znači da taj program nema mana. S obzirom na to da pružanje zdravstvene zaštite čini jednu šestinu američke ekonomije, politička rasprava o izboru između vrlo lošeg republikanskog predloga zakona i manje lošeg Obamacarea otvara prostor za razumno rešenje koje već uživaju skoro svi razvijeni narodi sveta: obavezno zdravstveno osiguranje.

U Sjedinjenim Državama obavezno zdravstveno osiguranje već postoji u praksi i izuzetno je popularno. U pitanju je Medicare – program koji finansiraju poreski obveznici i koji garantuje zdravstvenu zaštitu za stare osobe i osobe s trajnim invaliditetom. Istraživanje javnog mnjenja posle Drugog svetskog rata pokazalo je da predlog ima široku podršku; tako je Medicare 1965. godine postao zakon. U zloglasnoj izjavi datoj tokom izborne kampanje u junu 2015. godine, istoj onoj u kojoj je napao Meksikance da su „silovatelji“, Trump je obećao: „Sačuvaćemo osiguranje za stare i za invalide (Medicare), osiguranje za siromašne (Medicaid) i socijalno osiguranje. Nema nam druge.“

Ako aktuelni predlog nastavi zacrtanom putanjom i bude usvojen, Donald Trump će morati da odluči da li da pogazi to obećanje. Iako predlog prvo mora da bude usvojen u Senatu, pa tek onda da prođe kroz proces usklađivanja predloga između Senata i Predstavničkog doma Kongresa, on će u najmanju ruku drastično srezati zdravstveno osiguranje za siromašne (Medicaid).

Mnogi protivnici zovu Trumpcare „zaštitom bogatih, a ne zdravstvenom zaštitom“ zato što je eliminisan porez na najimućnije Amerikance, uveden u okviru programa Obamacare. Najbogatiji će sada imati pravo na poreske olakšice dok će desetine miliona ljudi izgubiti osnovno zdravstveno osiguranje. Mnogi drugi i dalje neće moći da ga priušte ili će biti primorani da kupuju beskorisne polise osiguranja koje pružaju minimalnu zaštitu, ili pak polise s visokim fiksnim godišnjim premijama i ogromnim učešćem koje osiguranik plaća pri svakoj poseti lekaru. Zdravstveno osiguranje za osobe koje već imaju zdravstvene probleme praktično neće biti u ponudi u većini američkih država. Nedavna studija Fondacije porodice Kaiser (Kaiser Family Foundation) procenjuje da u Americi živi više od 52 miliona ljudi koji imaju zdravstvene probleme, a ne spadaju u kategoriju starih osoba. Fondacija navodi da ti ljudi – kao uostalom i stare osobe – ne mogu biti isključeni iz sadašnje obuhvaćenosti programom Medicare samo zbog toga što imaju zdravstvene probleme.

Trenutno je programom Medicare obuhvaćeno 57 miliona starih osoba i osoba s invaliditetom. Američku populaciju čini ukupno 320 miliona ljudi. Nema racionalnog razloga da Medicare ne bude proširen tako da ih sve obuhvati, nezavisno od godina starosti, od rođenja do smrti. To je ono što pobornici obaveznog zdravstvenog osiguranja zovu „Medicare za sve“.

Medicare za sve“ bi očuvao postojeći sistem privatnih i državnih bolnica, lekarskih ordinacija i svih ostalih dobro poznatih aspekata američkog zdravstva. Najbitnija razlika je to što bi kompanije koje se bave zdravstvenim osiguranjem prestale da postoje u onom obliku u kom ih danas poznajemo. Te kompanije u stvari ne pružaju zdravstvenu zaštitu. One igraju ulogu administratora, obrađuju fakture, beskrupulozno zarađuju na tuđoj muci i isplaćuju ogromne direktorske plate. Ušteda bi bila izuzetna, a takav sistem bi verovatno bio popularan koliko i Medicare sada.

Ima naznaka koje daju nadu da je takav sistem moguć. Predstavnik John Conyers, član Kongresa s najdužim stažom (na položaju je od 1965. godine kad je Medicare pokrenut), predložio je H.R. 676, Prošireni i poboljšani zakon o zdravstvenoj zaštiti za sve (Expanded & Improved Medicare for All Act). Taj predlog podržalo je neverovatnih 112 predstavnika (svi do jednog demokrate). S obzirom na to da mu republikanska većina u oba doma verovatno neće dati podršku, aktivisti su usmerili napore na pojedinačne države. Zakon o zdravoj Kaliforniji (The Healthy California Act), SB 562, obuhvatio bi sve stanovnike Kalifornije i već je usvojen u tamošnjem senatu. U državi Njujork, sličan predlog je usvojen u skupštini i o njemu će biti vođena rasprava u njujorškom senatu u kom republikanci imaju većinu od samo jednog glasa.

U pozadini svih tih predloga je raznorodan grassroots pokret koji raste iz dana u dan. Nacionalne grupe koje već godinama rade na tim predlozima uključuju Zdravstvenu zaštitu – ODMAH! (Healthcare-NOW!), Lekare za nacionalni zdravstveni program (Physicians for a National Health Program) i sindikate poput Ujedinjenih medicinskih sestara (National Nurses United). Udruženja na nivou pojedinačnih država obrazuju, organizuju, lobiraju i vrše pritisak na zakonodavce, a istaknuti političari poput Bernija Sandersa podižu moral među stanovništvom i grade podršku.

Kanadski sistem Medicare, koji obuhvata sve stanovnike, započeo je u ruralnoj pokrajini Saskačevan i onda se proširio po celoj Kanadi. I dok utakmica između dva programa – Trumpcare i Obamacare – dominira u svim vestima, pokret za obavezno zdravstveno osiguranje o kom novinari ne izveštavaju – nastavlja da raste. Kao i sa svim velikim istorijskim promenama, kad ljudi predvode – vođe idu za njima.

In These Times, 23.06.2017.

Prevela Neda Radulović-Viswanatha

Peščanik.net, 04.07.2017.