U knjižari Beopolis u Domu omladine u ponedeljak 19. decembra počinje Novogodišnji sajam knjiga Praznici s prijateljima. Tu možete nabaviti sva izdanja Fabrike knjiga sa popustom od 30 odsto. Zajedno sa knjigama, u Beopolisu će biti i njihovi autori: Branko Dimitrijević u sredu 21. decembra od 17 sati, Lamija Begagić i Marko Simendić u četvrtak 22. od 17, Đorđe Pavičević u petak 23. od 17, raša kominac radoslav u ponedeljak 26. od 17 i Dejan Ilić svakoga dana popodne.

Nove knjige Fabrike knjiga

Milutin Mitrović – Dnevnik globalne krize
(sa Peščanikom)

Pišem ovakve tekstove iz sledećih razloga: jer je to ‘sektor’ koji sam svojedobno dobio da sa zadovoljstvom pratim; jer smatram da valja čistiti lopovluk da bi zdrave finansije, bez kojih nema ekonomije, mogle da koriste većini; jer sam mator da bih zajedno sa mladima izašao na ulicu da uz suzavac i pendreke tražim humaniji društveni poredak; jer ne trpim da me neko pravi budalom, na šta se najbolje odgovara analiziranjem sistema kome je to cilj.

 

Branislav Dimitrijević – Potrošeni socijalizam
Kultura, konzumerizam i društvena imaginacija u Jugoslaviji (1950-1974)
(sa Peščanikom)

Uprkos revizionizmima u redovnom obrazovanju, obim saznanja i tumačenja za neke još nepostojeće “studije Jugoslavije” povećava se svakim danom. Ova knjiga zagovara kritičko prevazilaženje kako “totalitarne” tako i “jugonostalgičarske” paradigme u nastojanju da se jugoslovenska socijalistička imaginacija reartikuliše na ruinama njenog tranzicijskog sloma.

 

Nenad Dimitrijević – Demokratija na ivici
Rasprave o krizi i alternativama
(sa Peščanikom)

Demokratija je u ozbiljnim poteškoćama. Njena sadašnjost je mračna; njena budućnost je neizvesna. Pre četvrt veka smo bili skloni da frazom o ’kraju istorije’ izrazimo veru u konačnu pobedu ustavne demokratije nad totalitarnim i autoritarnim alternativama. Danas mi kojima je stalo do demokratije treba da skupimo hrabrost i zapitamo se da li prisustvujemo kraju demokratije. Znam da će se ovo mnogima učiniti kao preterivanje. No može biti i da je danas ’postalo moguće ono što je ranije bilo nemoguće’.

Đorđe Pavićević i Marko Simendić – Disciplinovanje demokratije
Klasične kritike i moderna sporenja

Savremena ideja demokratije ima dve snažne karakteristike. S jedne strane, radi se o pojmu koji je tako moćan da je postao univerzalno legitimaciono načelo svakog savremenog političkog poretka. S druge strane, to je pojam ispražnjen od sadržaja. Demokratijom se lako može nazvati i nešto što nije demokratija, a njena legitimaciona moć čini da to bude posebno primamljivo. U knjizi se polazi od pretpostavke da nešto nije u redu sa takvom koncepcijom demokratije.

Dejan Ilić – Dva lica patriotizma
(sa Peščanikom)

Ova knjiga se sastoji od dva eseja. Prvi se bavi tekstovima Srđe Popovića sakupljenim u knjigama Put u varvarstvo i One gorke suze posle. Drugi analizira knjigu Mila Lompara Duh samoporicanja. Oba teksta su refleksije na jedno političko, istorijsko i kulturno stanje. Njihovo centralno pitanje tiče se odnosa prošlosti, sadašnjosti i budućnosti u Srbiji. Ovo pitanje kao da nam kaže da je naša sadašnjost razapeta između dva pola: onoga što više nije, i onoga što još nije a što bismo hteli da bude.

Dejan Ilić – Škola za “petparačke” priče
Predlozi za drugačiji kurikulum
(sa Peščanikom)

Termin ’petparačko’ stoji u naslovu umesto reči ’popularno’, dok bi se ’priče’ dale zameniti rečju ’kultura’. Naslov bi onda glasio ’Škola za popularnu kulturu’ i mogao bi se shvatiti kao – posebna škola u kojoj se uči o popularnoj kulturi: o njenim pravilima i kako se ona proizvodi. Nešto poput kursa za pravljenje popularne kulture. Poruku iz naslova onda treba shvatiti kao predlog da se u škole uvedu dela popularne kulture.

 

Zoran Grozdanov – Odbojna riječ
Smrt Boga kod ranoga Hegela i ranoga Moltmanna

Iz Moltmanovog predgovora: Ovaj rad me podsjetio na moje početke od prije 50 godina – Teologiju nade iz 1964 – i od prije 40 godina – Raspetog Boga iz 1972. Tada se odvijala velika rasprava s teologijom koja je nosila predznak Bog-je-mrtav, posebno u SAD. Istodobno su bili počeli i kršćansko-marksistički dijalozi koji su vodili k prijepornom socijalizmu s ljudskim likom Aleksandra Dubčeka u ČSSR-u.

 

Vojin Dimitrijević – Strahovlada
Ogled o ljudskim pravima i državnom teroru /
The Reign of Terror. A Study on Human Rights and State Terror
dvojezično, na engleski prevela Ana Knežević Bojović,
izdavač Peščanik (sa Fabrikom knjiga)

Vojin Dimitrijević je knjigu Strahovlada napisao pre više od 30 godina, objavio prvo izdanje godinu potom, a drugo – neizmenjeno – krajem 20. veka, pre gotovo dve decenije. Uvodnu napomenu uz drugo izdanje završio je pun entuzijazma – dubokim verovanjem da kraj 20. veka donosi veliko, možda i konačno oslobođenje od straha.

Lamija Begagić – U zoni
roman

Naratorka iz zone pripoveda nam o tome kako su se članice njene porodice izborile za svoju sreću u vremenima prilično nesrećnim. Da odmah kažemo i to – “porodica” o kojoj se ovde govori tek delimično ima veze sa krvnim srodstvom; od toga je, za njene članice, daleko važnija bliskost koju jedne prema drugima osećaju. Saosećanje, solidarnost, predanost i beskrajna ljubav – o tome je ovde, kao u bajci, a u stvari sasvim realno, reč.

 

Arno Šmit – Levijatan. Raseljenici. Jezerski pejzaž s Pokohontas
priče, prevela Aleksandra Bajazetov

Ozlojeđen iskustvom godina koje mu je Treći rajh oduzeo od pisanja, ogorčen posleratnim izbeglištvom i siromaštvom, on gustira prezir prema svojim sunarodnicima i ne može da se nagadi neproduhovljene svakodnevice. Sa ove tri rane posleratne priče, koje sugestivno prikazuju lagano kućenje u ruševinama, Fabrika knjiga objavljuje prvi prevod Arna Šmita na srpski.

 

raša kominac radoslav – Evo šta se, zaista, dogodilo…
pesme

On je privržen svojim junacima. Šta god da im se događa, on ih verno sledi i opisuje. Na početku nam se činilo da su ti karakteri gotovo nesposobni da od silne strasti i zagledanosti u sebe uspostave čvrste veze međusobnog poverenja i razumevanja. Ali kominac ih je s pažnjom i saosećanjem vodio iz jedne zbirke u drugu. Tako smo zajedno sa njima stigli do ivice, svi nagnuti nad provalijom na čijem dnu leže njihovi životi.

 

Dragana Mladenović – Uljezi
pesme za decu, ilustrovala Maja Veselinović

Kada sam sinoć uljezo u kuću, zapalio sam sveklo (bio je mrak), i rekao: – Mama, gladan sam, daj mi doručak! – Hoćeš škabete? – pitala je mama. – Neću – reko sam – pažgete su bljak. – Dobro, hoćeš li onda šangarepu? – Ne pominji mi tu ljubičastu repu! – Hoćeš rebarca od komarca, ili možda mleko od jarca? – Ne fala – reko pre no ispeko – ko takvu hranu jede, posle ko beli medved prede. – Onda ću za doručak savet da ti dam – reče majka – najbolje da hranu odsad sričeš sam!

Arijel Dorfman – Pobuna začaranih zečeva
priča za decu, preveo Đorđe Bajazetov, ilustrovala Maja Veselinović

Autor je pisac, pesnik i borac za ljudska prava, rođen 1942. u Buenos Airesu u Argentini. Studirao je književnost u Čileu, gde je do vojnog puča 1973. bio savetnik za kulturu u vladi Salvadora Aljendea. Godine diktature Augusta Pinočea proveo je u izgnanstvu u Parizu, Amsterdamu i Vašingtonu. Već 30 godina živi u SAD i radi kao profesor književnosti. Dela su mu prevedena na preko 20 jezika, a po njegovoj drami Smrt i devojka Roman Polanski je snimio film.

Fabrika knjiga, decembar 2016.

Peščanik.net, 16.12.2016.