Evropski standardi I

 
Ovo poglavlje ispituje kapacitete Srbije da postepeno usaglasi svoje zakonodavstvo i politike sa komunitarnim pravom vezanim za unutrašnje tržište, sektorske politike i pravosuđe, slobodu i bezbednost, u skladu sa Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju i prioritetima Evropskog partnerstva. Istovremeno se analiziraju i administrativni kapaciteti Srbije. U svakom sektoru, Komisija ocenjuje napredak postignut tokom perioda izveštavanja i rezimira opšti stepen pripremljenosti zemlje.

Slobodno kretanje robe

Izvestan napredak je postignut u oblasti kretanja robe. Na planu standardizacije, progres je zabeležen u vezi sa prihvatanjem statuta Instituta za standardizaciju. Imenovanje upravnog odbora Instituta za standardizaciju u decembru 2007. godine omogućilo je razvoj aktivnosti uključujući i usvajanje godišnjih finansijskih planova i programa. U januaru 2008. godine Institut za standardizaciju postao je pridruženi član Evropskog odbora za standardizaciju. Institutu je pošlo za rukom da znatno poveća broj evropskih standarda koji se usvajaju na godišnjem nivou. Do septembra, 2,805 evropskih standarda je usvojeno kao srpski standardi. Ipak, novi zakon o standardizaciji nije usvojen. Srbija i dalje treba da pojača napore da ukine obavezne standarde i usvoji evropske standarde, kako bi postala punopravni član organizacija evropskih standarda. Ministarstvo ekonomije i regionalnog razvoja proglašeno je u decembru 2007. godine kao kontakt za pitanja u vezi sa tehničku regulativom u Srbiji. Istovremeno, Institut za standardizaciju Srbije imenovan je kao kao kontakt za pitanja u vezi sa usvojenim ili predloženim standardima u Srbiji. Institut za standardizaijcu takođe treba da radi na jačanju ljudskih resursa i na poboljšanju uslova za obuku.

Zabeležen je napredak u oblasti procene usaglašenosti. Broj akreditovanih tela za procenu usaglašenosti porastao je za 61, te se trenutno nalazi na nivou od 325. Ipak, zakon o tehničkim zahtevima za proizvode i proceni usaglašenosti tek treba da bude usvojen, a nova procedura osmišljavanja tela za procenu usaglašenosti još uvek nije definisana.

Izvestan napredak može se ustanoviti u oblasti akreditacije. Poboljšani su institucionalni kapaciteti uspostavljanjem Saveta za akreditaciju Akreditacionog tela Srbije u martu 2008. godine. Akreditaciono telo poboljšalo je svoje kapacitete u oblasti IT i naplate naknada. Međutim, ljudski resursi i uslovi za obuku su ograničeni. Štaviše, nov zakon o akreditaciji nije usvojen. Postoji, dakle, potreba da se razviju nove šeme akreditacije.

Napredak se može konstatovati u oblasti metrologije, uglavnom u podizanju nivoa laboratorija za kalibraciju. Srbija je dobila status pridruženog člana u Evropskoj saradnji za pravnu metrologiju. Međutim, i dalje su neophodni dodatni napori u oblasti pravne metrologije. Novi zakon o metrologiji još nije usvojen. Institucionalna postavka Direkcije za mere i dragocene metale mora da se razjasni, a njeni ograničeni kapaciteti moraju da se podignu na viši nivo.

Nije bilo napretka u oblasti tržišnog nadzora. Pripreme za uspostavljanje adekvatne strukture tržišnog nadzora kao što to zahteva komunitarno pravo, još uvek nisu otpočele. I dalje nedostaje koordinacija između organa za nadzor tržišta.

Srbija i dalje kasni u prenošenju sektorski specifičnog komunitarnog zakonodavstva.

Do napretka se došlo u oblasti zaštite potrošača. Otpočelo je uspostavljanje savetodavnih centara za zaštitu potrošača, a počele su i aktivnosti obuke za profesionalne kadrove u oblasti zaštite potrošača. Narodna banka Srbije radila je na podizanju svesti

u oblasti finansijske pismenosti i izgradnje poverenja potrošača u korišćenje finansijskih usluga. Znatno je porastao budžet Ministarstva za trgovinu i usluge u oblasti zaštite potrošača. Pojačani su i napori za podizanje svesti u javnosti. Ipak, nov zakon o opštoj bezbednosti proizvoda još uvek nije donet. Rad nacionalnog saveta za zaštitu potrošača i dalje nije dovoljno efikasan. Tek treba da se donese nov zakon o zaštiti potrošača, u kom je predviđen dalji razvoj savetodavnih centara. Implementacija nacionalnog programa za zaštitu potrošača je loša, nije usvojen ni jedan godišnji program. Administrativni kapaciteti Ministarstva trgovine i usluga ostali su slabi i nisu uspostavljeni organi za vansudsko rešavanje sporova. Aktivnosti na podizanju javne svesti nisu dovoljne, a efekat delovanja organizacija potrošača je ograničen , posebno imajući u vidu da 61 organizacija potrošača u Srbiji deluje izolovano, kao i da im nedostaju finansijka sredstva.

Generalno, pripreme u oblasti slobodnog kretanja robe beleže skroman napredak. Međutim, pravni okvir, kao što je zakon o tehničkim zahtevima za proizvode i proveru usaglašenosti pravnog okvira za metrologiju još treba da se unapredi. Srbija još uvek nije uskladila nacionalno zakonodavstvo sa Asaš$-em specifičnim za proizvode, kako bi se razjasnila institucionalna struktura i osnažili administrativni kapaciteti. Srbija nije uskladila nacionalno zakonodavstvo ni sa Asaš$-em u oblasti pitanja koja se ne odnose na proizvode, kao što su potrošački ugovori i zakon o marketingu. Saradnja državnih institucija u ovom sektoru nije dovoljno razvijena. Srbija treba da poveća opštu svest o značaju kvaliteta infrastrukture između ministarstava, kao i ekonomskih operatera, te treba da ubrza implementaciju i primenu zakonodavstva u oblasti zaštite potrošača.


Kretanje ljudi, usluga i pravo na osnivanje

U oblasti kretanja lica postignut je određen napredak. Usvojen je zakon o strancima. Administrativni kapaciteti ministarstva ekonomije koje je nadležno za kretanja radnika su ograničeni. Nije bilo novih dešavanja u oblasti koordinacije socijalne sigurnosti.

U vezi sa pravom na osnivanje, Agencija za privredne registare poboljšala je upravljanje procedurama putem izdavanjem potvrde o registraciji u roku od najviše 5 dana.

Elektronska baza podataka preduzeća i preduzetnika sada je u potpunosti operativna. Privredni registar treba da se transformiše po principu „sve na jednom mestu” vezano za procedure otpočinjanja posla, uključujući i izdavanje poreskog identifikacionog broja koji trenutno izdaje poreska uprava. I dalje postoje kašnjenja usled određenih zahteva za izdavanje propratnih dozvola na opštinskom nivou.

Nije zabeležen napredak u oblasti kompanijskoog prava, i dalje se čakaju izmene Zakona o privrednim društvima i Zakona o registraciji preduzeća. Zakon o računovodstvu i reviziji od juna 2006. godine samo je delimično usklađen sa Asaš$-em, a čeka se i na usvajanje novog zakona koga u potpunosti treba usladiti. Primena međunarodnih standarda u oblasti finansijskog iszveštavanja je obavezna. Nacionalni računovodstveni savet, koga je osnovalo Ministarstvo finansija i Udruženje licenciranih revizora, je operativan. Ipak, i dalje se čeka da Ministarstvo finansija pripremi strategiju i plan aktivnosti o korporativnom finansijskom izveštavanju .

U oblasti usluga, Narodnoj banci Srbije je u oblasti finansijskih usluga poveren nadzor nad sektorima bankarskih fondova, fondova osiguranja i privatnih penzionih fondova. Narodna banka Srbije aktivno sporovodi nadzorna ovlašćenja (inspekciju na terenu, izveštavanje, zakonodavna ovlašćenja). Komisija za hartije od vrednosti zadužena je za nadzor tržišta kapitala. Komisija za hartije od vrednosti je nedavno proširena, ali i dalje nije nezavisna u dovoljnoj meri, a nedostaju joj i nadležnosti definisane međunarodnim standardima.

Srbija treba da uloži napore da uskladi svoju bankarsku regulativu sa Asaš^-em, sa posebnim osvrtom na Direktivu o kapitalnim zahtevima, kojom se okvir Bazel II primenjuje u zakonodavstvu EU-a. Nadzorna ovlašćenja treba dodatno osnažiti, kako bi se ispunili zahtevi Direktive o kapitalnim zahtevima, i nadzora zasnovanog na riziku.

Generalno, pripreme u oblasti kretanja ljudi, usluga i prava na osnivanje , kao i kompanijskog prava skromno napreduju u pravcu ispunjavanja obaveza proizašlih iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.

 
Peščanik.net, 19.11.2008.

Srodni linkovi

  • Izveštaj o napretku Srbije za 2008:Uvod

U oblasti slobodnog kretanja kapitala ostvaren je određeni napredak periodu obuhvaćenim izveštajem.

NBS je usvojila dodatne podzakonske akte za sprovođenje zakona sa ciljem dalje liberalizacije protoka kapitala. Štaviše, NBS je izmenila propis o regulisanju ličnog prenošenja deviza iz Srbije i u Srbiju, podigavši maksimalni iznos sa 5.000 evra na 10.000 evra od juna 2008. godine. Ova mera koja je usklađena sa Asaš&-em trebalo bi da pojednostavi carinske procedure i značajno liberalizuje prekogranični transfer gotovine. U februaru 2008. godine NBS i Narodna banka Bosne i Hercegovine počele su implementaciju klirinškog sporazuma koji će obuhvatiti čitav niz banaka iz obe države. NBS je potpisala i Memorandum o saradnji sa Narodnom bankom BJR Makedonije u oblasti bankarskog nadzora.

Ipak, plaćanje ka inostranstvu i transakcije po tekućem računu još uvek nisu u potpunosti liberalizovani, a i dalje su na snazi ograničenja za kratkoročne kredite i portfolio investicije.

Prema Zakonu o spoljnotrgovinskom poslovanju, nerezidenti mogu da vrše direktne investicije. Postoje ograničenja u oblasti sektora naoružanja i oblastima koje su zakonom definisane kao ograničene zone, u kojima strani investitori mogu samo da učestvuju u zajedničkim poduhvatima sa domaćim proizvođačima, uz dozvolu Ministarstva odbrane i bez sticanja većinskih prava u upravljanju preduzećem.

Domaća i strana pravna lica mogu sticati vlastništvo u Srbiji, samo ako postoji sporazum o reciprocitetu sa njihovom zemljom porekla i ako su u stanju da pokažu da obavljaju poslovne aktivnosti u Srbiji. Pravna lica koja žele da kupe nekretnine u Srbiji moraju da budu registrovana u Srbiji. U toku perioda izveštavanja došlo je do značajnih stranih investicija u bankarstvu i sektoru trgovine.

Generalno, pripreme u oblasti kretanja kapitala skromno napreduju. Ipak, Srbija radi bržeg napretka treba na vreme da se pripremi za postepenu liberalizaciju koju definiše Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju.


Carine i porezi

Srbija je ostvarila značajan napredak u oblasti carina. U smislu zakonodavnih aktivnosti usvojeni su podzakonski akti za sprovođenje zakona, čime je omogućeno puno usklađivanje carinske tarifne nomenklature sa Kombinovanom nomenklarurom EU 2008 i Harmonizovanim sistemom klasifikacije. Ipak, potrebna je dalja harmonizacija sa Carinskim kodom EU-a, pre svega u pogledu odredbi o tranzitu i bezbednosti. Štaviše, radi punog usaglašavanja sa odredbama Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju Srbija treba da ukine naknade vezane za redovnu primenu carinskih procedura.

Reorganizovana je carinska administracija i osnaženi su administrativni kapacitetti carinske administracije. Osnovana je nova Tarifna služba, povećano je ostvarivanje prihoda uprkos smanjenju prosečnog nivoa carina. Carinska administracija osnovala je i Sektor za kontolu nakon carinjenja sa 20 članova osoblja na nacionalnom nivou i oko 30 na regionalnom nivou. Pored toga, carinska administracija pojačala je aktivnosti protiv krijumčarenja u zajedničkim akcijama sa drugim državnim telima i međunarodnim partnerima. Usvojena je strategija upravljanja rizicima. Preko analize rizika carinska administracija postigla je dobre rezultate, pre svega u zapleni narkotika i krivotvorene robe. Novi kodeks ponašanja je sproveden, a 70 zaposlenih je otpušteno. Ove promene doprinele su rešavanju slučajeva zloupotrebe službenog položaja i krivičnog gonjenja ovih lica.

Aktivnosti vezane za implementaciju Strategije integrisanog upravljanja granicom i Akcionog plana su nastavljene. Ipak, potrebni su dodatni napori za postizanje jednoobrazne i manje diskrecione primene carinskih procedura u raznim carinskim ispostavama.

Generalno, Srbija je već uznapredovala u ispunjavanju obaveza preuzetih Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju i ostaje posvećena reformama u oblasti carine. Poboljšana je IT podrška za reviziju i menadžment rizika. Osnaživanje kapaciteta carinske administracije u Srbiji je poboljšano. Ipak, infrastruktura carine u Srbiji, carinske procedure i ljudske resurse treba dodatno osnažiti. Reviziju, kontrolu nakon carinjenja i opšti menadžment treba da budu zasnovani na srednjeročnim strategijama i godišnjim planovima, kako bi se povećo učinak i obezbedila njihova konzistentna primena.

Određen napredak zabeležen je i u oblasti oporezivanja. Uvedeni su novi porezi asS ua1ogeš i specifični porezi za duvanske proizvode. Ovo je uvelo red u oporezivanje cigareta u skladu sa komunitarnim pravom.

Poreska administracija Srbije pojačala je napore za poboljšanje naplate poreza. Poreski prihodi konstantno rastu od 2003. godine, a ovaj trend je nastavljen i u 2008. godini. Redovna i posebna naplata su pojačane. Poreska administracija pokrenula je i niz stečajnih procedura protiv poreskih dužnika sa ciljem naplate poreza. Terenska kontrola je poboljšana u okviru rezultata poboljšanja procedura. Od marta 2008. godine uvedeno je obavezno elektronsko ispunjavanje poreskih prijava za velike poreske obveznike.

Poreska administracija otkrila je veliki broj „fantomskih firmi”, pojačavajući borbu protiv poreske prevare. Broj kriminalističkih tužbi za utaju poreza stalno raste, pre svega u oblasti utaje poreza za socijalna davanja i poreza na dohodak. Poreska administracija nastavila je aktivnu saradnju sa specijalnim organima gonjenja za organizovan kriminal. Restrukturisano je i ojačano Odeljenje za reviziju, što je takođe podržano sistemom IT koji je razvijen uz upotrebu sopstvenih resursa u poreskoj administraciji. Zahvaljujući ovom pristupu poboljšane su revizije na terenu.

U oblasti obuke i obrazovanja, srpska poreska administracija pojačala je napore za poboljšanje veština zaposlenih i administrativnih kapaciteta. Obuka je obezbeđena za nove, kao i za većinu starih kadrova.

Poreska administracija u Srbiji poboljšala je međunarodu saradnju sa drugim poreskim administracijama kroz implementaciju ratifikovanih bilateralnih sporazuma, pre svega za izbegavanje dvostrukog oporezivanja, saradnju i uzajamnu pomoć.

Bilo je malo napretka u prilagođavanju poreskog zakonodavstva Asdšz-u, pre svega u vezi sa direktnim oporezivanjem. Novo poresko oporezivanje zasnovano na principima kodeksa ponašanja tek treba da bude usvojeno. Novi poreski aranžmani nisu kompatibilni sa As^Š8-em, kao što je umanjena stopa PDV-a na kompjutere ili kupovinu prvog stana za stanovanje.

Generalno, Srbija je značajno napredovala u ispunjenju zahteva SSP-a u oblasti oporezivanja. Primena novih asS ua1ogeš poreza i poreza na cigarete u skladu je sa SSP-om. Osnaženi su kapaciteti poreske administracije i naplate poreza, ali i dalje postoji značajan neformalni sektor, te naplata registrovanih poreskih dugova mora da bude ojačana. Srpsko poresko zakonodavstvo ostaje delom uslađeno sa komunitarnim pravom, a određene odredbe, najuočljivije u oblasti PDV-a i primene naknada iziskuju dodatno usklađivanje. Srbija treba da izvrši ažuriranje kako bi obezbedila slaganje svog poreskog zakonodavstva sa Kodeksom ponašanja za poslovno oporezivanje. U oblasti direktnog oporezivanja, usklađivanje sa komunitarnim pravom je i dalje u ranoj fazi.


Konkurencija

Određen napredak je zabeležen je u oblasti implementacije antimonopolskog zakonodavstva. Efikasnost Komisije za zaštitu konkurencije poboljšana je dodelom novih prostorija i zapošljavanjem novih kadrova. U 2007. godini, Komisija za zaštitu konkurencije imala je dvostruko više slučajeva nego u 2006. godini, uključujući i izuzetno osetljive slučajeve koji su imali uticaja na opštu javnost. Povećan je pre svega broj slučajeva koji se odnose na kontrolu spajanja preduzeća.

Većina slučajeva povrede konkurencije u 2007. godini (oko 85%) odnosila se na kontrolu spajanja preduzeća, a taj trend je nastavljen i u 2008. godini. Postoji potreba za adekvatnijim definisanjem granice spajanja preduzeća, čime bi se obezbedila obaveza obaveštavanja koja bi bila ograničena na ona spajanja preduzeća koja imaju posledice po poslovanje u Srbiji.

Postojeće antimonopolsko zakonodavstvo još uvek nije u potpunosti usklađeno sa zahtevima SPP-a i privremenog sporazuma. Procedure kontrolisanja spajanja preduzeća još uvek nisu adekvatne da bi poboljšale efikasnost Komisije za zaštitu konkurencije. Osnaživanje kapaciteta Komisije za zaštitu konkurencije i dalje nije zadovoljavajuće, verovatno usled nepostojanja mehanizama za nametanje kazni. Neophodno je da se obezbedi operativna nezavisnost organa za zaštitu konkruencije. Kapaciteti sudstva za sprovođenje su slabi, ali usled nedostatka specifičnih znanja. Posao je otpočet na promociji konkurencije među vladinim zvaničnicima, zakonodavcima, sudijama, poslovnim svetom i opštom javnosti.

Nije bilo napretka u oblasti državne pomoći. Septembra 2008. godine, Vlada RS usvojila je izveštaj o inventaru državne pomoći za 2006. godinu. Ipak, Srbija nije još ni usvojila zakonski okvir za državnu pomoć niti je ustanovila operativno nezavistan organ državne pomoći ili sistem eh-ap1e kontorle za mere državne pomoći koje se zahtevaju u SSP-u. Nadzor nad državnom pomoći i dalje je slab, a administrativni kapaciteti su nedovoljni.

Generalno, Srbija je umereno napredovala u oblasti antimonopola, uključujući i spajanje predizeća, ali njeni zakonodavni okviri i kapaciteti treba da se unaprede. U oblasti državne pomoći pripreme su i dalje u ranoj fazi. Neophodni su napori za ispunjenje zahteva SSP-a u pogledu konkurencije.


Javne nabavke

Određen napredak postignut je u oblasti javnih nabavki. Transparentnost procedura dodele poboljšana je uspostavljanjem veb portala, što je dovelo i do smanjenja troškova, a povećalo konkurenciju i kontrolu, ostvarilo bolju komunikaciju među zainteresovanim, pouzdanije statistike, pojačanu svest i ukupno bolje okruženje javnih nabavki.

Ipak, i dalje ima praznina u postojećim pravnim okvirima, te predstoje izmene zakonodavstva u oblasti javne nabavke.

Institucije za javne nabavke uključujući i Upravu za javne nabavke i Komisiju za zaštitu prava imaju nedovoljno materijalnih i ljudskih resursa. Nije poboljšana njihova operativna nezavisnost. Neophodni su dodatni napori za obuku i razvoj javnog sistema nabavke. Strategija za podizanje sistema javne nabavke u Srbiji, usvojena u junu 2006. godine, ali još uvek nije implementirana.

Na implementaciju nediskriminatornog sistema javne nabavke koji dobro funkcioniše u Srbiji i dalje utiče slabost internog sistema revizije u upravi, odsustvo potpuno funkcionalne vrhovne revizorske institucije i korupcija.

Generalno, Srbiji i dalje nedostaje konzistentan, efikasan i potpuno nezavistan sistem javne nabavke sa jasnim procedurama dodele. Potrebni su dodatni napori u smislu prilagođavanja zakonske regulative, implementacije strategije javne nabavke i osnaživanja kapaciteta za implementaciju obaveza iz SSP-a.


Zakon o intelektualnoj svojini

Izvestan napredak je postignut u oblasti prava intelektualne svojine. Zavod za intelektualnu svojinu imenovan je za koordinatora za prava intelektualne svojine od strane Vlade u oktobru 2007. godine. Time je poboljšana saradnja između raznih državnih institucija. Osnaženi su IT kapaciteti ove institucije, a angažovani su i dodatni kadrovi. Ipak, administrativni kapaciteti Zavoda za intelektualnu svojinu su nedovoljno razvijeni. Zavodu su potrebni dodatni kvalifikovani kadrovi i kontinuirano usavršavanje. Vlada još uvek nije imenovala direktora ove institucije, Finansiranje Zavoda za intelektualnu svojinu iz državnog budžeta (trenutno u resoru Ministarstva finansija) treba da bude definisano, kako bi bila transformisana u finansijski autonomnu agenciju, povećavajući tako svoju organizacionu efikasnost.

U vezi sa pravima industrijske svojine, Zavod za intelektualnu svojinu nastavio je da osnažuje svoje IT kapacitete, posebno kroz razvijanje baze podataka nacionanog industrijskog dizajna, kako bi poboljšao saradnju sa privrednim operaterima. U junu 2008. godine Srbija je pozvana da pristupi Evropskoj organizaciji za patente. Proces dodele patenata usklađen je sa evropskim standardima. Zakon o optičkim diskovima još uvek nije donet.

Određen napredak postignut je u oblasti implementacije. Poreski organi počeli su da preduzimaju specifične mere za zaštitu prava intelektualne svojine. Donekle su poboljšane zaplene od strane tržišnih inspektora. Carinska administracija i dalje napreduje u primeni prava intelektualne svojine. I dalje ne postoje odgovarajuća skladišta za krivotvorenu robu koja narušava autorska i srodna prava. Tržišna inspekcija nije učinila dovoljno napora u suzbijanju ovih prekršaja. Nema dovoljno sudija specijalizovanih za ovu oblast. Sprovedene su kampanje za podizanje svesti o intelektualnoj svojinui u javnosti, kao i na nivou relevantnih državnih institucija i u opštoj javnosti.

Generalno, pripreme Srbije u oblasti prava intelektualne svojine skromno napreduju. Treba osnažiti napore, kako bi se poboljšalo usklađivanje sa As^Š8-em, kao i administrativni kapaciteti i implementacija. Aktivnosti podizanja svesti u javnosti takođe treba nastaviti u borbi protiv piraterije i prekršaja u ovoj oblasti.


Zapošljavanje i socijalna politika

Načinjeno je premalo napretka u oblasti politike zapošljavanja. Strategija zapošljavanja je u skladu sa zahtevima EU-a, ali je njena primena i dalje nedovoljna. Mere aktivne politike usmerene na podsticanje zapošljavanja, naročito u sektoru malih i srednjih preduzeća su izgrađene i sprovedene.

Nastavljen je rad na razvoju regionalnih centara za obuku pod okriljem nacionalne službe za zapošljavanje. Ovo je doprinelo ograničenom smanjenju broja nezaposlenih, ali stopa nezaposlenosti ostaje visoka sa velikim procentom nezaposlenih žena (53,8 %). Reforma obrazovnog sistema, uključujući i stručno usavršavanje, zaostaju. Reforme službi za zapošljavanje su takođe odložene, iako se može uočiti izvesan napredak, efektivnost i administrativni kapaciteti Nacionalne službe za zapošljavanje i dalje su nedovoljni.

Generalno, rezultati sprovođenja mera i politike zapošljavanja su poboljšani, ali koordinacija i harmonizacija sa drugim politikama nije dovoljna za smanjivanje nezaposlenosti.

U oblasti socijalne politike, Zakon o radu iz marta 2005. godine i dalje nije promenjen, iako su usvojena određena pravila za implementaciju.

Nije načinjen napredak u oblasti zdravstvene zaštite i zaštite na radu.

Opšti kolektivni ugovor je u aprilu 2008. godine potpisan od strane Unije poslodavaca i dva predstavnička sindikata, po prvi put bez posredovanja države. Međutim, socijalni dijalog je i dalje slab. Funkcionisanje Socijalno-ekonomskog saveta zahteva poboljšanje.

U vezi sa socijalnom inkluzijom, strategija Srbije za smanjenje siromaštva doprinela je smanjenju broja ljudi koji žive u apsolutnom siromaštvu. Ovaj broj je smanjen sa oko jednog miliona 2002. godine (14.4% populacije) na ispod 500,000 u 2007. (oko 6.6% populacije). Međutim, ono što ostaje kao glavni izazov je borba protiv siromaštva i socijalnog isključenja, naručito Roma i interno raseljenih lica. Srbija je potpisala Konvenciju o pravima osoba sa invaliditetom u decembru 2007. godine, ali ona još uvek nije ratifikovana.

Strategija unapređenja položaja osoba sa invaliditetom za period 2007-2015. godine mora se u potpunosti sprovesti. Implementacija Zakona protiv diskriminacije osoba sa invaliditetom je slaba.

Ne postoji opšti zakon protiv diskriminacije. Naširoko rasprostranjena diskriminacija preovlada naročito protiv romske zajednice, osoba sa invaliditetom, protiv etničkih manjina i lica sa drugačijim seksualnim opredeljenjem. Zaštita od diskriminacije na tržištu rada je takođe slaba.

Srbija je započela proces decentralizacije sistema socijalne zaštite, iako će finansijska podrška i dalje ostati znatno centralizovana. Usvojeni su strateški planovi za razvoj mreže socijalnih ustanova na lokalnom nivou. Taj proces je započeo sa usvajanjem uprošćene procedure za lokalne ustanove koje pružaju socijalnu pomoć. Zbog nedostatka resursa implementacija strategije na lokalnom nivou je slaba. Proces deinstitualizacije je započeo i potrebno ga je dalje razvijati. Od 1.januara 2008. godine penzioni sistemi (fondovi PIO za zaposlena lica, za samostalne delatnosti i poljoprivrednike) konsolidovani su u jedan sistem. Međutim, ova konsolidacija nije doprinela zatvaranju finansijske „praznine” u penzionom sistemu, prvenstveno zbog ekstremno niske srazmere između nezaposlenih lica i penzionera.

U oblasti jednakih mogućnosti u januaru 2008. godine započeta je Nacionalna strategija za poboljšanje položaja žena i unapređenje rodne ravnopravnosti (2008.-2014. godine). Odeljenje za unapređenje jednakosti među polovima je formirano u Ministarstvu rada i socijalna politika. Ipak, Zakon o jednakosti među polovima još uvek nije donet. Najveću stopa nezaposlenosti je i dalje među ženama.

Napredak se može uočiti u oblasti javnog zdravlja. U toku je reforma sistema zdravstvenog osiguranja. IT kapacitet fonda zdravstvenog osiguranja je ojačan. Implementacija zakona o zdravstvenom osiguranju je nastavljena, naročito u pogledu priključivanja u šemu državnog zdravstvenog osiguranja ljudi koji prethodno nisu bili pokriveni ovom šemom. Započele su kampanje podizanja svesti obraćajući se široj javnosti i sa ciljem poboljšanja komunikacije između zdravstvenih radnika i pacijenata. Međutim, administrativni kapacitet i menadžerske veštine kao i finansiranje u javnom zdravstvenom sektoru nisu razvijene na zadovoljavajućem nivou. Administrativni kapacitet unutar Zavoda za javno zdravlje je takođe ograničen. Pored toga pitanja koja se tiču Strategije o javnom zdravlju i Zakona o javnom zdravlju su otvorena. U vezi sa mentalnim zdravljem, Vlada je preduzela određene korake ka optimizaciji postojećih institucija i deinstitucionalizacije u ovom sektoru. Ipak, usluge koje se pružaju na lokalnom nivou nisu dovoljno razvijene da bi bile alternativa institucionalizaciji.

Generalno, Srbija je započela da rad na prioritetima iz oblasti politike zapošljavanja i socilajne politike. Njeni kapaciteti za efektivnu implementaciju politike zapošljavanja su se poboljšali, ali je to još uvek neadekvatno. Što se tiče socijalne politike, zakoni se moraju usvojiti, dok se opšte sprovođenje mora dalje razvijati. Dalji napori se moraju učiniti u oblasti javnog zdravstva kako bi se ojačao administrativni kapacitet i razvio sistem koji je više orijentisan ka pacijentima.


Obrazovanje i istraživanje

Što se tiče evropskih standarda vezanih za obrazovanje učinjen je mali napredak.

Izmene u nastavnom planu su uvedene u osnovnim i srednjim školama. Nastavljeno je sa reformama koje prate usvajanje sistema visokog obrazovanja shodno bolonjskim zahtevima. Predlog izmena i dopuna Zakona o visokom obrazovanju usvojene su u oktobru 2008. godine .Započet je i proces akreditacije institucija visokog obrazovanja.

Međutim, održivi napori se moraju učiniti kako bi se osigurao kvalitet, mobilnost i povezanost sa tržištem rada. Veze između univerziteta, stručnog obrazovanja i obuka, kao i drugih obrazovnih sektora su i dalje slabe. Nije uspostavljen mehanizam koji bi obezbedio unutar sektorsku mobilnost, koji bi olakšao upis u institucije visokog obrazovanja i koji bi unapredio priznavanje pređašnjeg obrazovanja. Razvoj i usvajanje nacionalnog kvalifikacionog okvira nije unapređivan. Potrebno je reorganizovati sistem obuke stručnog obrazovanja kao i razviti obuku odraslih kako bi se obezbedio širok spektar obrazovnih profila i bolja adaptacija na potrebe ekonomije. Ograničeni administrativni kapaciteti i nedostatak koordinacije među odgovornim institucijama ostaju i dalje pitanje koje zabrinjava. Još uvek je neadekvatno finansiranje obrazovnog sektora. To predstavlja 3.7% BDP-a i na njega deluje neelastični mehanizam raspoređivanja, nedovoljno finansiranje od strane lokalnih vlasti i nedostatak uključenja privrednog sektora. U oblasti kulture 2008. godine Srbija je potpisala Memorandum razumevanja sa Evropskom komisijom i započela učešće u programima iz oblasti kulture. 1LME8SO konvencija o kulturnim razlikama još nije ratifikovana.

Kada je u pitanju nauka i istraživanje, pridruživanje Srbije Sedmom okvirnom programu za istraživanje EK omogućilo je visoku stopu doprinosa u pogledu uspešno izvedenih projekata. Konsultativna kancelarija za međunarodne projekte oformljena je u okviru Ministarstva za nauku, koja ima za zadatak da podrži i podstakne istraživače da učestvuju na Sedmom okvirnom programu za istraživanje. Srbija je izrazila interesovanje da se udruži u Sedmi Euratom okvirni program za istraživanje (2007.-2011.). Da bi se ispoštovali kriterijumi integracije u evropsko istraživačko područje, Srbija mora još da usvoji nacionalnu strategiju koja ima za cilj povećanje javnih i privatnih investicija u oblast istraživanja i pisanja doktorskih disertacija i mobilnost naučnika. Osim toga Srbija nije još razvila integrisanu politiku istraživanja.

Sveukupni zaključak je da Srbija treba da nastavi sa svojim naporima u razvoju i usvajanju akcija kako bi potpomogla njenu integraciju u evropsko istraživačko područje.


Pitanja vezana za STO

Pripreme Srbije da pristupi Svetskoj trgovinskoj organizaciji (STO) su relativno uznapredovale, iako je došlo do usporavanja procesa u prvoj polovini 2008.godine. Međutim, ako se nastavi sa razvojem procesa kako je planirano, Srbija će biti na dobrom putu da ostvari svoj cilj pristupanja STO-u u bliskoj budućnosti.

 
Peščanik.net, 19.11.2008.

Srodni linkovi

  • Izveštaj o napretku Srbije za 2008:Uvod