NBS nakon izmena i dopuna Zakona o Narodnoj banci Srbije

Hronologija je sledeća: Zakon o izmenama i dopunama Zakona o Narodnoj banci Srbije stupio je na pravnu snagu 5. avgusta 2012. godine.[1] Šestog avgusta 2012. godine Narodna skupština Republike Srbije donela je odluku o izboru Jorgovanke Tabaković na funkciju guvernera Narodne banke Srbije.[2] Istog dana viceguverner Marković podneo je ostavku na tu funkciju.[3] Sedmog avgusta 2012. godine predsednik Saveta guvernera Živković i dva člana Saveta guvernera, Mladenović i Arsić, takođe su podneli ostavke.[4] Osmog avgusta 2012. godine guvernerka Tabaković preuzela je dužnost od dosadašnjeg guvernera Šoškića.[5]

Kakvu Narodnu banku Srbije (NBS) preuzima nova guvernerka? Ukoliko nezavisnom smatramo samo onu centralnu banku koja je (1) funkcionalno, (2) institucionalno, (3) personalno i (4) finansijski nezavisna od drugih organa vlasti, analiza usvojenih rešenja Zakonom o izmenama i dopunama Zakona o Narodnoj banci Srbije (Zakon o NBS) ne ostavlja mesta sumnji – NBS nakon 5. avgusta 2012. godine je manje nezavisna institucija.

Krenimo redom: funkcionalna nezavisnost NBS u sprovođenju jedne od funkcija NBS i to kontrole nad zakonitošću rada tzv. finansijskih institucija[6]  ograničena je formiranjem Uprave za nadzor nad finansijskim ustanovama[7] (član 8a Zakona o NBS). U vođenju monetarne i devizne politike, umesto prava NBS da utvrđuje: “strategiju i politiku upravljanja deviznim rezervama”, sada NBS ima pravo da određuje samo “politiku upravljanja deviznim rezervama”. Pravo NBS-a na određivanje strategije upravljanja deviznim rezervama brisano je članom 6 Zakona o NBS.

Nastavimo dalje: institucionalna nezavisnost NBS koja se, između ostalog, ogleda u pravu NBS da samostalno određuje svoju unutrašnju organizaciju u skladu sa zakonom, i to putem donošenja statuta, sada je ograničeno. Statut NBS sada potvrđuje Narodna skupština (član 6, stav 1 Zakona o NBS). Uloga Saveta NBS je umanjena. Viceguvernere umesto Saveta NBS-a sada bira Narodna skupština (član 9 stav 1 Zakona o NBS), koji sledstveno tome ostavku podnose takođe Narodnoj skupštini (do sada Savetu). Mandat članova Saveta NBS umesto 6 godina (koliko je i trajanje mandata guvernera) sada traje 5 godina (član 11 Zakona o NBS). Prestanak funkcije svih funkcionera NBS-a sada konstatuje Narodna skupština (član 15 Zakona o NBS).

Dalje: Personalnu nezavisnost čine kriterijumi za (od)branu NBS od izbora političkih funkcionera na funkcije u NBS. Mala izmena predviđena članom 20 Zakona o NBS: umesto pojma funkcioner u političkoj organizaciji sada se koristi pojam funkcije u političkoj stranci.

I na kraju o finansijskoj nezavisnosti: pravo na pribavljanje, upravljanje, korišćenje i raspolaganje imovinom NBS, koje je do sada bilo pravo guvernera, preneto je na Izvršni odbor (član 21 Zakona o NBS). Guverner je sada ograničen na donošenje pojedinačnih akata i zaključivanje pravnih poslova. Drugim rečima: guverner je sada zakonski zastupnik NBS-a sa ograničenim pravom zastupanja.

Cilj ovog kratkog osvrta, kao i njegovog prethodnog dela, bio je da skicira pravno institucionalni aspekt potrebe za nezavisnom centralnom bankom, kao i da skicira vrste nezavisnosti koje je Zakon o NBS (važeći do 5. avgusta) pružao jednoj centralnoj banci. Koristeći model o četiri vrste nezavisnosti, u drugom delu skicirali smo promene u položaju, organizaciji, ovlašćenjima i funkciji NBS nakon stupanja na snagu Zakona o NBS.

Rezultat znamo: U nepunih osam dana, pravni okvir rada Narodne banke Srbije je promenjen. Posledice promena očekujemo.

Autor je advokat iz Beograda.

Peščanik.net, 10.08.2012.

———–    

  1. Službeni glasnik RS, br. 72/2003, 55/2004, 85/2005, 44/2010 i 76/2012.
  2. http://www.parlament.gov.rs/upload/archive/files/cir/pdf/ostala_akta/RS12-12.zip
  3. http://www.nbs.rs/internet/latinica/15/mediji/viceguverner_BM_ostavka.pdf 
  4. http://www.nbs.rs/internet/cirilica/scripts/showContent.html?id=5949&konverzija=no 
  5. http://www.nbs.rs/internet/cirilica/scripts/showContent.html?id=5956&konverzija=no 
  6. Pojam finansijske institucije po prvi put uvodi se u naš pravni sistem upravo ovim zakonom. U pitanju je zbirni pojam koji obuhvata banke, privredna društva aktivna u oblasti osiguranja, lizing, društva za upravljanje dobrovoljnim penzijskim fondovima.  
  7. Ovaj tekst ne bavi se direktno formiranjem Uprave za nadzor nad finansijskim institucijama. Svrha i ovlašćenja jedne takve uprave zahtevaju poseban osvrt.