- Peščanik - https://pescanik.net -

Ako nisi religiozan, zaboga, reci tako!

Predstojeći popis u oktobru ove godine je od izuzetnog značaja za nas koji nismo religiozni, jer će se nakon objavljivanja rezultata popisa videti koliko nas u Srbiji ima.

Prema rezultatima popisa stanovništva Republike Srbije iz 2002. godine odnos vernika i nereligioznih je sledeći:

1. vernici – 95% (od toga pravoslavni – 84,98%)
2. nisu vernici – 0,53%
3. nisu se izjasnili po tom pitanju – 2,63%
4. nije poznato – 1,84%

Ako izuzmemo neizjašnjene i nepoznate (pošto ih ne možemo svrstati ni na jednu stranu), u Republici Srbiji bi bilo 99,44% vernika i 0,56% nereligioznih.

Logično je zapitati se kako je moguće da je broj vernika u Srbiji toliko veliki, odnosno broj nereligioznih toliko mali.

Pre svega, javnosti se, od strane Srpske pravoslavne crkve i države, neprekidno nameće pogrešno uverenje da onaj ko nije pravoslavan ne može biti Srbin, iako su nacionalnost i veroispovest dve potpuno različite stvari. Svidelo se to nekome ili ne, postoje Srbi koji nisu pravoslavni, isto kao što postoje pravoslavci koji nisu Srbi.

Drugo, postoje mnoge izjave građana da su na popisu 2002. godine popisivači automatski i bez pitanja upisivali „pravoslavan“, naročito kada bi se osoba izjasnila kao Srbin, kao i da nisu dozvoljavali da se upiše „ateista“ ili „nereligiozan“, uz izgovor da „mora religija“. Skoro nikome ko je Srbin nije bilo dozvoljeno da se upiše drugačije nego kao „pravoslavan“. Kao posledica takvih političkih manipulacija, na popisu 2002. godine je broj upisanih pravoslavaca (84,98%) bio za samo 0,42% manji od ukupnog broja Srba, Crnogoraca, Makedonaca, Bugara, Rumuna, Vlaha i Rusa, to jest svih narodnosti kod kojih je pravoslavna veroispovest široko zastupljena, zajedno (85,40%).

Međutim, u stvarnosti stvari stoje potpuno drugačije. Prema Galupovom istraživanju iz 2007/08, u Srbiji ima 45% nereligioznih. U svetlu podatka da 47% školske dece u Srbiji ne pohađa versku nastavu, dolazi se do jasnog zaključka da se broj nereligioznih u Srbiji kreće između 45% i 47%.

Šta su nam konkretno ovakvi rezultati popisa iz 2002. godine doneli?
Doneli su nam, pre svega, kontinuirano kršenje Ustava Republike Srbije od strane same države i njenih organa i ustanova. Član 11 Ustava glasi:

Republika Srbija je svetovna država.
Crkve i verske zajednice su odvojene od države.
Nijedna religija ne može se uspostaviti kao državna ili obavezna.

I pored ovako jasnih i nedvosmislenih odredbi Ustava, mi danas imamo: Ministarstvo vera Republike Srbije, versku nastavu u državnim obrazovnim ustanovama, versku službu u Vojsci Srbije, verske praznike za državne, krsne slave državnih ustanova i jedinica lokalne samouprave, vladiku SPC-a na mestu predsednika Saveta Republičke radiodifuzne agencije, obavezne doplatne poštanske marke za izgradnju Hrama Svetog Save, neustavan Zakon o crkvama i verskim zajednicama, neustavan Zakon o državnim i drugim praznicima u Republici Srbiji itd.

Drugo, i za većinu građana mnogo bitnije, imamo ogromna davanja iz bužeta Republike Srbije, AP Vojvodine i jedinica lokalne samouprave za crkve i verske zajednice, mahom za SPC. Prema podacima Centra za razvoj neprofitnog sektora, samo u 2009. godini, Srpskoj pravoslavnoj crkvi je iz pomenutih budžeta dato 649.792.706 dinara (oko 7 miliona evra). Zapravo, najveći pojedinačni dobitnik budžetskih sredstava iz linije 481 „dotacije nevladinim organizacijama“ u 2009. godini je Srpska pravoslavna crkva, a sledeći je Crveni krst, koji dobija upola manje. Pri svemu tome, crkve i verske zajednice u Republici Srbiji oslobođene su plaćanja poreza.

Ovako velika budžetska davanja za Srpsku pravoslavnu crkvu, kao i veliki uticaj SPC-a na političke i druge odluke, država pravda (nerealno) velikim brojem pravoslavnih vernika na popisu iz 2002. godine.

Koliki uticaj je SPC ostvarila i kako se zloupotrebljavaju takvi rezultati popisa iz 2002. godine, pokazuje sledeći primer.

Na konferenciji za novinare povodom objavljivanja rezultata popisa stanovništva iz 2002. godine, tadašnji ministar vera Republike Srbije Vojislav Milovanović rekao je da veliki broj vernika, čak 95 odsto od ukupnog broja građana, osim što govori o odnosu građana prema veri, predstavlja i obavezu za državu, Vladu i Ministarstvo vera da se staraju o tim građanima. Inicijativu novosadske nevladine organizacije „Forum juris“ za ocenu ustavnosti zakonskih odredbi kojima se verska nastava uvodi u državne škole, Milovanović je ocenio kao neumesnu i kao „teror manjine nad većinom“. Milovanović je istakao da i visok procenat vernika i mali procenat nereligioznih na popisu govore u prilog uvođenju verske nastave u škole.

Zbog svega ovoga Udruženje „Ateisti Srbije“ pokrenulo je kampanju „Popis 2011“, pod sloganom „Ako nisi religiozan, zaboga, reci tako!“

Prvenstveni cilj kampanje je informisanje građana koji nisu vernici zbog čega je važno da se na predstojećem popisu stanovništva izjasne kao nereligiozni. Mnogi ljudi koji nisu vernici smatraju da je pripadnost određenoj religiji stvar tradicije, što je pogrešno. Verovanje u boga nije stvar tradicije, već religioznosti. Tradicija se održava u kući, a ne na državnom nivou. Takođe, sve je popularnije izjašnjavanje kao „džedaj“, „pastafarijanac“, „guglista“ itd. pod poljem „veroispovest“. Osim trenutne zabave, ovakvi odgovori štete dobijanju prave slike stanja društva po pitanju religioznosti. Podela procenata nereligioznih čini da religiozni budu posmatrani kao mnogo bitniji izvor glasača, te i dalje omogućava velikim verskim zajednicama ogroman politički uticaj. Umesto značajnog broja nereligioznih, dobija se po nekoliko procenata nereligioznih i po nekoliko procenata netradicionalnih verskih zajednica (džedaji, pastafarijanci, guglisti itd.). Zato se preporučuje svima koji nisu religiozni da se tako i izjasne.

Drugi cilj kampanje je mobilisanje i organizovanje građanstva, radi sprečavanja zloupotreba i manipulacija prilikom samog procesa popisa. U skladu s tim, Udruženje „Ateisti Srbije“ organizuje mrežu posmatrača, koji će javljati o svim nepravilnostima, i o tome obavestiti Zavod za statistiku.

Svi zainteresovani za učešće u kampanji „Popis 2011“ mogu to učiniti na zvaničnom sajtu kampanje: Popis2011.com i na zvaničnoj Fejsbuk stranici.

Peščanik.net, 14.09.2011.