- Peščanik - https://pescanik.net -

Dobar posao ili loša politika

Foto: Predrag Trokicić

Agenda za održivi razvoj 2030. Ujedinjenih nacija obavezuje države članice „da niko ne sme biti zaboravljen“. Ključna tačka ove obaveze je dobar posao za sve. Ovaj cilj je važan naročito sada kada se frustracija i razočaranost radnika odražava na rezultate izbora širom sveta. Danas nove generacije više ne očekuju da će živeti bolje od prethodnih, dok je za mnoge pad na društvenoj lestvici nova normalnost.

Ne treba onda da nas čudi što su tinjajuća frustracija globalizacijom i nezadovoljstvo nejednakom raspodelom njenih dostignuća doveli do političkih potresa širom sveta. Razočarenje je u velikoj meri posledica iskustava na radu: isključenosti sa tržišta rada, loših radnih uslova i malih plata. U mnogim delovima sveta, uključujući i neke evropske zemlje, nezaposlenost je poslednjih godina na veoma visokom nivou. Međutim, ni zaposlenje ne garantuje finansijsku sigurnost, jer mnogi rade na neizvesnim ili nekvalitetnim poslovima, čak i u zemljama gde se opšta ekonomska slika popravlja.

Prema izveštaju o zaradama „Nejednakost zarada na radnom mestu“ Međunarodne organizacije rada (MOR) objavljenom prošlog meseca globalni porast zarada se usporio od 2012. i sa 2,5% pao na 1,7% u 2015, što je najniži nivo u poslednje 4 godine. Osim Kine, gde imamo značajan porast zarada, globalni rast zarada je pao sa 1,6% na samo 0,9%. Razočarenje radnika povećava svest da iako prosečne plate stagniraju, bogati postaju još bogatiji. Izveštaj MOR-a pokazuje da su zarade značajno porasle za 10% onih sa najvećim primanjima, a najviše za 1% onih koji najviše zarađuju.

U Evropi, udeo 10% najbolje plaćenih radnika u ukupnom obimu zarada iznosi 25,5%, dok udeo 50% onih koji najmanje zarađuju čini samo 29,1%. Udeo onih sa najvećim zaradama je još veći u nekim zemljama u razvoju, poput Brazila (35%), Indije (42,7%) i Južne Afrike (42,7%). U Evropi 1% sa najvećim primanjima zarađuje 90 evra po satu, što je 8 puta više od prosečnog radnika i 22 puta više od 10% onih sa najnižim primanjima.

Suočavamo se sa dva izazova: unapređenje uslova rada onih sa najnižim primanjima i stvaranje dovoljno kvalitetnih poslova za desetine miliona ljudi koji svake godine ulaze na tržište rada. Ispunjenje ovih uslova neće biti lako s obzirom da se globalna ekonomija još uvek nije u potpunosti oporavila od krize koja je izbila pre skoro jedne decenije.

Izgleda da će u skorijoj budućnosti povećanje radne snage prestići otvaranje novih radnih mesta. MOR u svojoj „Prognozi svetske zaposlenosti“ za 2017. očekuje da će ove godine 201 milion ljudi biti nezaposlen, dok će im se sledeće godine prodružiti novih 2,7 miliona. Svetu je potreban održiv, pravedniji rast koji podstiče otvaranje novih radnih mesta. Ključ uspeha će biti snažne institucije na tržištu rada koje će promovisati međunarodno prihvaćena načela i prava radnika.

Minimalne zarade i kolektivno pregovaranje u tome igraju važnu ulogu. U poslednjih nekoliko godina imamo ohrabrujući trend povećanja miminalnih zarada u zemljama koje pokušavaju da smanje nejednakost. Meksiko je najnoviji primer, a o povećanju minimalne zarade razmišlja i Južna Afrika. To su dobre vesti. Nova saznanja, uključujući i ona Komisije za minimalnu zaradu u Nemačkoj, pokazuju da dobro osmišljena minimalna zarada, koja zadovoljava potrebe radnika i njihovih porodica i vodi računa o ekonomskim uslovima, može da dovede do značajnih poboljšanja na donjim nivoima dohotka, a da istovremeno ne ugrozi opštu zaposlenost.

Određeni koraci mogu da se preduzmu i na međunarodnom nivou kroz primenu sistema podrške kako bi se postigli ključni ciljevi vezani za dobar posao i ekonomsku inkluziju. Zato su MOR i Svetska banka pokrenule Globalno partnerstvo za univerzalnu socijalnu zaštitu, čiji je cilj stvaranje socijalnih sigurnosnih mreža, uključujući penzije i roditeljske, dečije i dodatke za slučaj invaliditeta, dostupnih svima, kojima bi se pomoglo stotinama miliona ljudi širom sveta bez socijalne zaštite.

Širenje pristupa dobrim poslovima je najdelotvorniji način povećanja učešća na tržištu rada, smanjivanja siromaštva i podsticanja ekonomskog rasta. To treba da bude osnova svake politike. Alternativa je svet bespoštedne konkurencije u kome većina gubi. Naslovi u novinama svakoga dana svedoše o nestabilnosti i nesigurnosti ovoga pristupa.

Copyright: Project Syndicate 2017, Decent work or indecent politics

Social Europe, 01.02.2017.

Preveo Miroslav Marković

Peščanik.net, 04.04.2017.