- Peščanik - https://pescanik.net -

Domet osvete za bombu u Kabulu

Foto: Juan Carlos / Hans Lucas / Redux

U aprilu 2017. Sjedinjene Države bacile su 10 tona tešku bombu na kompleks pećina i tunela koje koristi Isis-K – Islamska država Korasan – u istočnom Avganistanu. Nazvana „majka svih bombi“, bila je to najveća nenuklearna bomba ikad upotrebljena u borbi. Bila je toliko velika da su morali da je izguraju kroz zadnji trap ratnog aviona. Koliko je bila kontroverzna, govori činjenica da je Pentagon bio prinuđen da sprovede pravnu reviziju kako bi se postarao da upotreba bombe ne krši međunarodna pravila o oružanom sukobu. „Očekuje se da će ovo oružje imati znatan psihološki efekat na sve koji budu svedočili njegovoj upotrebi“, saopštio je Pentagon u proceni sprovedenoj 2003.

Nije bilo tako. Majka svih bombi ubila je manje od stotinu boraca i imala zanemarljiv dugoročni uticaj na Isis-K (Korasan je naziv drevne pokrajine koja je obuhvatala delove savremenog Avganistana, Pakistana i Irana). Isis-K je sada verovatno najmilitantnija grupa u Avganistanu. Počinila je neke od najtežih zločina u novije vreme. U prvih četiri meseca ove godine, ovaj džihadski ekstremistički pokret izveo je 77 napada širom Avganistana, navodi se u izveštaju Ujedinjenih nacija. U maju je bomba u školi za devojčice u Kabulu ubila 90 osoba, od kojih su mnoge bile učenice, dok je preko 270 ranjeno. U četvrtak je usamljeni Isis-K bombaš, obučen u samoubilački prsluk, došetao do kabulskog međunarodnog aerodroma i digao se u vazduh. Ubijeno je 13 marinaca i mornaričkog osoblja; najmanje 170 Avganistanaca je mrtvo. Bio je to jedan od najsmrtonosnijih napada u poslednjoj deceniji protiv Sjedinjenih Država, vodeće svetske vojne sile.

Nekoliko sati kasnije, predsednik Bajden je izrazio bes i agoniju nacije kada se zarekao da će se osvetiti. „Oni koji su izveli ovaj napad, kao i svako ko želi da naškodi Americi, treba da znaju: nećemo oprostiti“, rekao je u obraćanju iz Bele kuće. „Nećemo zaboraviti. Gonićemo vas i platićete.“ Na zahtev da prokomentariše Bajdenovu izjavu, predstavnica za štampu Bele kuće Džen Psaki je u petak rekla: „Mislim da je juče jasno rekao da ne želi da napadači više žive na Zemlji“. U petak uveče, centralna komanda je objavila da je izvela udar dronom na organizatora Isis-K u istočnoj provinciji Nangarhar. „Inicijalni pokazatelji govore da je meta ubijena“, saopšteno je. „Ne znamo da li ima civilnih žrtava.“

Sjedinjenim Državama zaista može poći za rukom da ubiju mnogo boraca iz Isis-K i unište ponešto od njihovog skromnog arsenala. Ali glavna zabluda američke strategije jeste uverenje da se vojnom silom mogu iskoreniti ekstremističke grupe ili radikalne ideologije. U petak uveče, viši službenik Bajdenove administracije priznao je da Sjedinjene Države „ne mogu fizički eliminisati ideologiju. Ono što možete jeste da rešite pretnju koju ideologija predstavlja, s nadom da će rešenje biti delotvorno“. Razne administracije su se oprobale u smrtonosnim udarima. U avgustu 1998. predsednik Bil Klinton je naredio operaciju Beskrajni domet, seriju napada krstarećim raketama na kampove Al Kaide u Avganistanu, kao i na farmaceutsku fabriku u Sudanu koju su obaveštajne službe SAD pogrešno povezale sa Osamom bin Ladenom. Udari su bili deo odmazde za bombaške napade na američke ambasade u Keniji i Tanzaniji, u kojima je ubijeno preko dve stotine a ranjeno više od 4.000 ljudi. Ta američka operacija je imala ograničen uticaj. Tri godine kasnije, 11. septembra operativci Al Kaide izveli su udare u kojima je ubijeno blizu 3.000 ljudi, u najsmrtonosnijem napadu na američkom tlu još od Perl Harbura. Uprkos ubistvu bin Ladena, pre deset godina, ključna snaga u ovogodišnjem osvajačkom pohodu talibana bili su veštiji borci Al Kaide.

„Suština je u tome da kinetička akcija po sebi ne može znatno da oslabi terorističke organizacije“, rekao mi je Set Džons, bivši savetnik američkih Snaga za specijalne operacije u Avganistanu. „Tu su vrlo ograničene mogućnosti. Možete ih poremetiti operativno i eliminisati im neke ljude. Ali taktički i operativni efekat je kratkoročan.“

Možda će Isis-K platiti fizičku cenu za svoj drski napad, ali je među ekstremnim sunitskim muslimanima i militantima osvojio političke i psihološke poene, što će ga učiniti popularnijim u svetu džihadizma. Stručnjaci upozoravaju da bi grupacija mogla postati još jača. „Sve do nedavno, pre američkog povlačenja, Isis-K je bio gurnut u pozadinu aktivnosti Isisa“, dodaje Džons, koji je sada direktor Međunarodnog bezbednosnog programa u Centru za strateške i međunarodne studije.

Isis-K su krajem 2014. osnovali nezadovoljni pripadnici talibana u Avganistanu i Pakistanu, da bi im se kasnije pridružili članovi Islamskog pokreta Uzbekistana i drugi militanti iz centralne Azije. Sjedinjene Države su dugo pokušavale da potisnu Isis-K, kao i (danas raspuštena) avganistanska vlada i talibani – bila je to jedina tačka oko koje su se složile sve tri zaraćene strane. Od 2016, u američkim udarima ubijena su prva četiri emira ovog pokreta. Tokom 2018, na svom vrhuncu, Isis-K je rangiran kao jedna od najsmrtonosnijih terorističkih grupa na svetu, za koju se smatralo da broji oko 4000 boraca, navodi Džons. Grupa je operisala u Kabulu, kao i u provincijama Nangarhar, Kunar, Džovzđan, Paktija, Kunduz i Herat. Međutim, do kraja leta 2018. gotovo je sasvim potisnuta iz severnog Avganistana. Naredne godine, grupa je „gotovo zbrisana“ iz svojih uporišta na istoku, posle serije napada američkih, avganistanskih i talibanskih snaga. U jednom trenutku, SAD su praktično pružale vazdušnu podršku talibanskim operacijama protiv Isis-K. U novembru 2019, avganistanski predsednik Ašraf Gani pohvalio se da je Daeš (alternativni naziv za Isis) „iskorenjen“.

Pa ipak, Gani je pobegao iz Avganistana, a Isis-K se vratio. U junu su Ujedinjene nacije izvestile da je Isis-K i dalje „aktivan i opasan“ u Avganistanu i da predstavlja pretnju širem regionu. Šahab al-Muhađir, koji je prošle godine postao njegov emir, pozicionirao je Isis-K kao „jedinu grupu u Avganistanu koja ne pristaje na kompromise, pa svoje redove popunjava nezadovoljnim talibanima i drugim militantima“. Prema procenama UN, aktivnih boraca u ovoj grupi ima između 1.500 i dve hiljade. U petak je iz Pentagona saopšteno da, dok talibani osvajaju zemlju, na hiljade boraca Isis-K izlaze iz zatvora, posebno onog u bagramskoj vazduhoplovnoj bazi, gde su držani najtvrđi operativci.

Posle povlačenja Sjedinjenih Država i ostalih članica NATO, Avganistan bi mogao da postane poprište okršaja između talibana i Isis-K, kažu stručnjaci. Viši službenik Bajdenove administracije kaže da će Sjedinjene Države razmotriti saradnju sa talibanima u borbi protiv Isis-K. Po njegovim predviđanjima, Isis-K će se u bližoj budućnosti baviti preuzimanjem izgubljenih uporišta u Avganistanu, a ne napadima na američke mete. Oba pokreta teže stvaranju jedinstvenog globalnog islamskog kalifata, ali im se taktike duboko razlikuju. Talibani smatraju da je Isis-K teroristička grupa. Većina njenih napada bila je usmerena na meke mete, kao što su škole i džamije, ili protiv rivalskih sekti, kao što su Hazara šiiti. Pokušava da silom prinudi na vernost, dok regrutuje razočarane talibane i seje sektaški haos. Rita Kac, iz Obaveštajne grupe SITE, kaže mi da Isis-K želi da ospori rasprostranjeno uverenje među islamistima i džihadistima „da su talibani porazili Ameriku, nastojeći da talibane predstavi kao američke agente, a njihovo preuzimanje Avganistana kao deo američkog plana“. U nedavnom izdanju Al-Nabe, novina koje izdaje Isis, grupa je saopštila: „Samo je bradati tiranin zamenio obrijanog“.

Sa najmanje 70.000 boraca, talibani su daleko brojniji od Isis-K, ističe Kac: „Isis će nastaviti sa napadima, ali to nije sila koja može značajno da ugrozi talibane“. Isis-K, međutim, želi da iskoristi ranjivost nove talibanske vlade – koja tek treba da se formira – kako bi postao vodeća sila Isisa širom sveta, kaže Džons. „U suštini, u Avganistanu trenutno vlada anarhija, što otvara šanse raznim grupacijama da iskoriste politički vakuum.“ Od presudne važnosti će biti pitanje da li Isis-K može da regrutuje nove članove i da iz terorističke grupe preraste u pobunjenički pokret koji je u stanju da kontroliše teritoriju i da se nosi sa talibanima.

Sposobnost grupacije Isis-K da izvede jedan od najsmrtonosnijih napada na američku vojsku poslednjih godina, obezbediće joj novu reputaciju. Bombaški napad na kabulskom aerodromu stavlja grupu u drugačiji položaj od onog u kom je bila pre samo mesec dana, primećuje Džons. „Koliko je ironije u činjenici da je povlačenje američkih snaga znatno uvećalo terorističke pretnje – dok Sjedinjene Države istovremeno tvrde da su rešile problem terorizma.“ Nekoliko raketa ili napada dronovima, pa čak ni majka svih bombi, neće mnogo toga promeniti.

The New Yorker, 27.08.2021.

Prevela Milica Jovanović

Peščanik.net, 30.08.2021.

AVGANISTAN