- Peščanik - https://pescanik.net -

Hladni talas sa istoka

Već dve nedelje sibirska zima u Evropi ne popušta. U Nemačkoj se mnogi raduju idiličnom zimskom vremenu, dok u istočnoj Evropi dnevno umire na desetine beskućnika, bolesnih i starih. U Ukrajini se do utorka smrzlo 135 ljudi. U Poljskoj je od posledica smrzavanja umrlo 68 osoba. U Rumuniji, Češkoj, na Balkanu i u Rusiji je takođe bilo dosta žrtava.

Uzroci ovih užasavajućih brojki nisu samo temperature koje se u Ukrajini već dugo zadržavaju na oko minus 30 stepeni, što je neuporedivo sa situacijom u Nemačkoj, već su te brojke pre svega dokaz koliko je teška ekonomska, politička i socijalna realnost u zemljama istoka. Ove žrtve su pre svega indikator socijalnih potreba ovih zemalja i propadanja tih država.

Najgori primer je Ukrajina. Tamo je država u rukama mafijaške klike mračnih ekonomskih bosova, takozvanih oligarha. Već dvadeset godina dvadesetak ljudi pljačka ovu zemlju. To nije promenila ni revolucija iz 2004. Oligarsi su nagomilali milijarde evra i razmeću se luksuznim jahtama i drugim statusnim simbolima. Stanovništvo se smrzava i gladuje – i to ne tek sada, kada se našlo u oblasti visokog vazdušnog pritiska.

Još tokom toplog leta 2011. demonstrirale su desetine hiljada penzionera, černobiljskih i avganistanskih veterana, zbog vladinih smanjivanja socijalnih davanja. Infrastruktura u zemlji je potpuno zapuštena i, sem one koja direktno služi interesima oligarha, preti da se raspadne.

I ekonomsko čudo u Poljskoj zahteva neke dorade, kao što je pokazao ovaj talas hladnoće. U regionu između reka Odre i Buga nisu samo beskućnici i alkoholičari tonuli u san po ulicama i umirali. Desetak ljudi umrlo je u svojim kućama zbog trovanja ugljen monoksidom iz dotrajale grejne instalacije. Ovo dovoljno govori o potrebi dalje modernizacije ove zemlje.

U Poljskoj je, uprkos ekonomskom rastu od 4,3 posto u prošloj godini, zabeležen porast nezaposlenosti, najveći u poslednjih pet godina. Eksperti ovo objašnjavaju velikim brojem ugovora na određeno vreme i lošom zaštitom radnika od otkaza. Kada ekonomiji krene loše, kao što je sada slučaj, privrednici reaguju otpuštanjima. Ogroman broj beskućnika u Poljskoj, koji najviše pate po ovoj hladnoći, posledica je ovog „zaposli – otpusti“ mentaliteta (hire-and-fire). To posebno pogađa mlade ljude, koji zaključuju takozvane „džank ugovore“ bez socijalnog osiguranja.

Jaz između istoka i zapada još uvek je prisutan. To bi moglo da se promeni kada bi se ovim ozbiljno pozabavili najmoćniji članovi EU, kao što su Nemačka i Francuska. Međutim, dešava se upravo suprotno. Po Briselu, Parizu i Berlinu širi se takozvano „otrežnjenje istokom“. To je donekle razumljivo, kada se pogleda šta se dešava u Ukrajini. Ali je takođe i veoma opasno, ako se uzmu u obzir rastuće neraspoloženje prema EU u Poljskoj, kao i pokreti za izlazak iz EU u Mađarskoj.

Ukrajinski predsednik Viktor Janukovič pokušao je da izigra i Zapad i Rusiju i završio u izolaciji. Približavanje Ukrajine EU nije blokirano samo zbog pritvaranja Julije Timošenko. Demokratija i pravna država su u tolikoj meri propale, da Kijev u ovom trenutku na može biti partner Brisela. U Poljskoj, s druge strane, čiji su građani sve do nedavno bili veliki evro-entuzijasti, građani se sve češće pitaju kakve im je koristi donelo članstvo. Ulazak u evro zonu sada odbija dve trećine građana. U Mađarskoj, Viktor Orban kao krivca za ekonomsku katastrofu zemlje proziva Brisel. Mnogi građani Mađarske podržavaju ovaj stav, tako da izlazak Mađarske iz EU nije isključen. Time međutim raste opasnost da se nakon katastrofe monetarne unije, kao neuspeh pokaže i širenje EU na istok. Ovo je jedna od poruka koje su sa hladnim talasom stigle na zapad.

 
Ulrich Krokel, Frankfurter Rundschau, 07.02.2012.

Izbor i prevod Miroslav Marković

Peščanik.net, 09.02.2012.