- Peščanik - https://pescanik.net -

Ima li za penzije?

 
Od 1. oktobra 2013. do 27. februara ove godine Srbija se na finansijskom tržištu zadužila za novih – dve milijarde evra. Samo od početka godine naovamo država je učestalo (16, 21, 28 i 29. januara i 3 (dva puta), 4, 6, 11, 18, 19, 25 i 27. februara) štampala i na finansijskom tržištu prodavala dinarske i devizne obveznice u vrednosti od 166,5 milijardi dinara i 523 miliona evra. Prodaja državnih hartija od vrednosti išla je dobro, ali u poslednje vreme banke više kupuju obveznice s brzim rokom dospeća (kratkoročne), a sve teže se odlučuju zbog neizvesnosti i nepoverenja u državu da kupe državne vrednosne hartije s dužim rokom dospeća, tako da ima emisija u kojima se proda tek 31 odsto, 36 ili 44 odsto ponuđenih ”papira”.

Teško da bi se moglo reći da država štancuje obveznice – ničim izazvana. Mora da postoji bar jedan (a ima ih sigurno više od tri) jak razlog. Odgovor možda najbolje znaju oni koji sede u Trezoru, instituciji koja dnevno prati finansijsko saldiranje (ulaz–izlaz) države.

Izvori bliski Trezoru sugerišu da država zahvaljujući hiperinflaciji obveznica uspeva da obezbedi novac za isplatu penzija. Ako bi kojim slučajem banke prestale da kupuju obveznice ili značajno smanjile kupovinu – ne bi bilo penzija.

Ta računica-pretnja donekle se uklapa u procene direktora Unije poslodavaca Srbije i člana Upravnog odbora Fonda penzijsko invalidskog osiguranja Dragoljuba Rajića koji je pre neki dan izneo podatak da 28 odsto budžeta Srbije, ili oko 200–277 milijardi dinara (dve-dve i po milijarde evra) ide kao dotacija PIO fondu za redovnu isplatu penzija.

Na pitanje plaše li se banke kako će se naplatiti od države u poslu trgovanja s obveznicama, jedan broker kaže da su banke postale opreznije a da će se (ako zagusti) naplatiti iz državne imovine. Recimo, uzimanjem udela u državnim preduzećima (Telekom, EPS, Pošta, Skijališta…). Uostalom, na sličan način prave planove i velike svetske banke (Dojče, Berklis, Čejz…) koje su na međunarodnom finansijskom tržištu kupile državne obveznice Srbije pa, ukoliko ne budu mogle da se naplate, uvezuju svoja potraživanja s potencijalnim kupcima državne imovine u Srbiji (Telekom, RTB Bor…).

Ali, vratimo se penzijama. One su jedna od tri ključne ”monete” za potkusurivanje u aktuelnoj izbornoj kampanji. Nisu više, kao ranijih godina, redovne penzije i njihov rast ekskluzivno predizborno vlasništvo klana Krkobabić. U taj teren koji se, sudeći po uspehu Krkobabića, pokazao berićetnim utrčali su na ovim izborima i ostali igrači. I svi imaju gotovo identičan slogan – penzioneri su sveci a penzije su svetinja. Pa prema tome, penzije neće biti smanjivane.

Tako je potpredsednik Glavnog odbora Srpske napredne stranke Bratislav Gašić prilikom obilaska seoskog penzionerskog domaćinstva u selu Kukljin kod Kruševca izjavio da je ”SNS garant da njihove penzije neće biti smanjivane” i poslao poruku konkurenciji: ”Siguran sam da će posle završetka ove kampanje svi oni koji su glasali za PUPS, videvši rezultate zalaganja našeg predsednika Aleksandra Vučića za penzionere, svoj glas poveriti Srpskoj naprednoj stranci.”

Stvari, međutim, ne stoje baš tako ohrabrujuće. To više ne može da sakrije nikakva izborna propaganda. Misija Međunarodnog monetarnog fonda nije došla na izlet u Beograd a analiza (s prognozom) ekonomske situacije u Srbiji koju je napravila nemačka Vlada i dostavila prvom potpredsedniku Vlade ne ostavlja ni trunku dileme – nama opet preti slom državnih finansija. Prvi potpredsednik Vlade javno je poručio da ne namerava da laže ”ni MMF, ni građane o ekonomskoj i finansijskoj situaciji jer bi posledice samozavaravanja mogle biti dalekosežne”. Sličnu rečenicu isti političar izrekao je pre godinu i po dana kad je nasledio vlast od koalicije Tadić&Dačić koju je tada optužio za praznu državnu kasu i dovođenje države pred bankrot.

So na otvorenu ranu prosuo je usred izborne kampanje član Fiskalnog saveta Vladimir Vučković i surovo razobličio sva lažna obećanja političara na predizbornim mitinzima: ”Stezanje kaiša je neizbežno. Ostaje samo da molimo Boga da se predizborna obećanja ne sprovedu, ko god da dođe na vlast. Procena Fiskalnog saveta je da nećemo moći bez smanjenja plata i penzija. Pitanje je samo za koliko će biti smanjenje, ranije je predlagano da penzije veće od 25.000 dinara i plate iznad 40.000 dinara budu smanjene 10 odsto. Nažalost, rupa u budžetu je u međuvremenu produbljena tako da će uštede morati da budu veće.”

Sudbina penzija neće se više rešavati (jedino) reformom penzionog sistema, što je bilo moguće do pre godinu-dve dana. Sada su potrebni mnogo bolniji rezovi jer ”posledice samozavaravanja mogu biti dalekosežne”. Smanjenje penzija nameće se kao hitna neminovnost, a odmah zatim posao nove Vlade (u kojoj više ne bi smeli da sede članovi dinastije Krkobabić) bio bi da rasturi-restrukturira PIO fond. Ozdravljenje bi počelo borbom protiv kriminala i korupcije u PIO fondu, zatim prodajom Fondove imovine (banje, rehabilitacioni centri, specijalne bolnice, akcije u preduzećima…) i dovođenjem menadžera koji su upravljali sličnim fondovima u svetu.

Sve ostalo je ”bogojavljenska vodica”.

 
Peščanik.net, 04.03.2014.