- Peščanik - https://pescanik.net -

Integralni tekst Izveštaja o napretku Srbije za 2008.

UVOD

Predgovor

Od marta 2002. godine Komisija podnosi redovne izveštaje Savetu i Parlamentu o postignutom napretku zemalja zapadnog Balkana.

Ovaj izveštaj u velikoj meri prati strukturu izveštaja iz prethodnih godina. Ovaj izveštaj sadrži:

– sažet opis odnosa Republike Srbije i Evropske unije;

– analizu situacije u Srbiji u pogledu političkih kriterijuma za članstvo;

– analizu situacije u Srbiji na osnovu ekonomskih kriterijuma za članstvo;

– pregled sposobnosti Republike Srbije da sprovodi evropske standarde, odnosno da postepeno usaglašava svoje zakonodavstvo i politike sa pravnim tekovinama EU, u skladu sa Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju i prioritetima Evropskog partnerstva.

Ovaj izveštaj obuhvata period od 1. oktobra 2007. do početka oktobra 2008. godine. Kosovo1 je predmet zasebnog Izveštaja o napretku. Napredak se meri na osnovu donetih odluka, usvojenih zakona i sprovedenih mera. Po pravilu, zakoni ili mere koji su u pripremi ili čekaju na usvajanje u skupštini nisu razmatrani. Ovakav pristup obezbeđuje ujednačen pristup u svim izveštajima i omogućava objektivno ocenjivanje.

Ovaj izveštaj se temelji na informacijama koje je Komisija sakupila i analizirala. Korišćeni su i mnogobrojni izvori, uključujući i priloge Vlade Republike Srbije, država članica EU, izveštaje2 Evropskog parlamenta i informacije dobijene od raznih međunarodnih i nevladinih organizacija.

Komisija daje zaključke o Republici Srbiji u posebnoj Komunikaciji o proširenju3 na osnovu stručne analize primenjene u ovom izveštaju.

Kontekst

Srbija je potencijalni kandidat za članstvo u EU. Evropski savet od 14. decembra 2007. godine je dao saopštenje da „smatra da je stabilna i napredna Srbija, potpuno integrisana u porodicu evropskih nacija, važna za stabilnost u regionu. S tim u vezi, daje podsticaj Srbiji da ispuni neophodne uslove koji bi omogućili brzo potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, a u pogledu značajnog institucionalnog kapaciteta Srbije, pozivajući se na njene odluke iz decembra 2006. godine, iznova ponavlja svoje uverenje da se napredak Srbije na putu ka Evropskoj uniji, uključujući i dobijanje statusa kandidata, može ubrzati.” Srbija je 29. aprila 2008. godine potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju i Prelazni trgovinski sporazum sa EU.

Odnosi između Srbije i Evropske unije

Srbija učestvuje u Procesu stabilizacije i pridruživanja (PSP). Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) obezbeđuje okvir za uzajamne obaveze u širokom spektru političkih, trgovinskih i ekonomskih tema. Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju je parafiran 7. novembra 2007. godine i potpisan zajedno sa Prelaznim sporazumom 29. aprila 2008. godine. Pozivajući se na relevantne odredbe SSP-a i Prelaznog sporazuma Savet je izjavio da je suštinski element ovih sporazuma potpuna saradnja sa Međunarodnim sudom za ratne zločine u bivšoj Jugoslaviji (1STU) i pokretanje svih mogućih mera kako bi se uhapsili i predali sudu optuženi za ratne zločine. Ministri država članica EU su se složili da će SSP proslediti nacionalnim skupštinama kako bi ga ratifikovali, a Zajednica se složila da će sprovesti Prelazni sporazum, nakon odluke Saveta da Srbija u potpunosti sarađuje sa /STG-om. Skupština Srbije je ratifikovala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju 9. septembra 2008. godine. Vlada Srbije je donela odluku u oktobru 2008. godine da će sprovesti Prelazni sporazum do 1. januara 2009. godine što bi bio konkretan pokazatelj predanosti evropskim integracijama.

Sporazum o viznim olakšicama i readmisiji između Evropske unije i Srbije stupio je na snagu u januaru 2008. godine. Razgovori o viznoj liberalizaciji započeti su u januaru 2008. godine. U maju 2008. godine, Komisija je predstavila plan vizne liberalizacije za Srbiju. U septembru 2008. godine, Srbija je Komisiji predstavila detaljni izveštaj o merama preduzetim u okviru vizne liberalizacije.

Na odnose između Evropske unije i Srbije uticala je Deklaracija o nezavisnosti Kosova. U februaru 2008. godine, demonstracije protiv deklaracije o nezavisnosti su se završile nasiljem kada je nekoliko demonstranata napalo strana diplomatska predstavništva u Beogradu, uključujući i ambasade Evropske unije. Evropska unija je osudila ove napade i apelovala na srpske vlasti da urade sve što je u njihovoj moći da spreče dalje nasilje.

Srbija je dala obećanje da će koristiti samo mirna sredstva i da će biti odmerena u svojim reagovanjima prema Deklaraciji o nezavisnosti koju je donela Skupština Kosova. Vlada Srbije je preduzela zakonske i diplomatske mere u osporavanju zakonitosti Deklaracije o nezavisnosti. Srbija je povukla ambasadore iz onih zemalja koje su priznale nezavisnost Kosova, uključujući države članice EU. Nakon formiranja nove srpske vlade u julu 2008. godine, povučeni ambasadori su vraćeni na svoja radna mesta. Srbija se usprotivila rekonfiguraciji međunarodnog civilnog prisustva na Kosovu, uključujući i raspoređivanju misije EULEKS-a, u slučaju da ne dobije ovlašćenje Saveta bezbednosti UN-a. U oktobru 2008. godine, Generalna skupština Ujedinjenih nacija glasala je u korist rezolucije koju je predložila Srbija, tražeći neobavezujuće savetodavno mišljenje od Međunarodnog suda pravde (1SJ) povodom zakonitosti deklaracije o nezavisnosti Kosova.

Evropska unija daje smernice srpskim vlastima po pitanju prioritetnih reformi u okviru Evropskog partnerstva. Vlada Srbije je usvojila Nacionalni program za evropske integracije koji takođe pokriva prioritete Evropskog partnerstva. Napredak u sprovoćenju ovih prioriteta se podstiče i prati kroz Unapređeni stalni dijalog (USD). Plenarni sastanci USD-a održani su u novembru 2007. i u aprilu 2008. godine. Nekoliko sektorskih sastanaka Unapređenog stalnog dijaloga održano je tokom perioda izveštavanja, obuhvatajući sektore kao što su energija, transport, životna sredina, unutrašnje tržište, trgovina, pravosuđe, sloboda i bezbednost i poljoprivreda. Sastanak političkog dijaloga na nivou ministarstava održao se u januaru 2008. godine.

Srbija prima pretpristupnu finansijsku pomoć u okviru Instrumenta za pretpristupnu pomoć (1RA). Te programe sprovodi Delegacija evropske komisije u Beogradu, koja je preuzela odgovornost od Evropske agencije za rekonstrukciju za SAKOb projekte koji su još u toku. Decentralizovano upravljanje pružanja pomoći predstavlja srednjoročni cilj za Srbiju i još uvek iziskuje dosta pripremnog rada od strane srpskih vlasti.

Sredstva iz 1RA programa, koja su dodeljena Srbiji za 2008. godinu, iznose 190,9 miliona evra. Vlada Srbije je aktivno učestvovala u pripremi 1RA programa za 2008. godinu. Finansijska pomoć će se fokusirati na oblasti kao što su jačanje demokratskih institucija, reforme državne uprave, jačanje vladavine prava, borba protiv korupcije, ljudska prava i zaštita manjina. Srbija dobija pomoć od regionalnih i horizontalnih programa. Srbija će učestvovati i u prekograničnoj saradnji, gde prioriteti uključuju jačanje infrastrukture, prevenciju od poplava, rešavanje problema životne sredine, kulturnu razmenu, istraživanje, stvaranje radnih mesta, bezbednost i prevenciju kriminala. Nacionalni 1RA programi kao i strani tematski finansisjki instrumenti, kao što je Evropska inicijativa za demokratiju i ljudska prava, podržali su veliki broj inicijativa civilnog društva. Podrška civilnom društvu u okviru programa za 2008. godinu iznosi preko 6 miliona evra.

Što se tiče učešća u komunitarnim pogramima, Srbija je potpisala Memorandume o razumevanju sa Zajednicom za program RKOSKE88 i kulturne programe u novembru 2007. i februaru 2008. godine.

Izveštaj o napretku Srbije za 2008 – kancelarija za pridruživanje EU

Peščanik.net, 19.11.2008.

Srodni linkovi:

Izveštaj o napretku Srbije za 2008 (I): Politički kriterijumi

Izveštaj o napretku Srbije za 2008 (II): Ekonomski kriterijumi

Izveštaj o napretku Srbije za 2008 (III): Evropski standardi I

Izveštaj o napretku Srbije za 2008 (IV): Evropski standardi II


________________

  1. Rezolucija SB UN 1244/1999
  2. Podnosilac izveštaja za Srbiju je gospodin Jelko Kacin
  3. Strategija proširenja i glavni izazovi za period 2008-2009