- Peščanik - https://pescanik.net -

Iz beležnice za emisiju 20.03.2009.

Odluke Vrhovnog suda Srbije

Zahtev za uslovni otpust Bracanovića sa izdržavanja dvogodišnje kazne stigao je u Vrhovni sud u utorak, 3. marta, a dan kasnije je o odlučeno da se odmah, po prijemu odluke VSS pusti na uslovni otpust iz požarevačkog zatvora “Zabela”.

VSS je saopštio da je Posebno odeljenje suda 4. marta uvažilo žalbu Bracanovića, preinačilo rešenje Posebnog odeljenja Okružnog suda i usvojilo molbu osuđenog za uslovno puštanje. U saopštenju VSS navedeno je da su se stekli uslovi za uslovni otpust i da je u izveštaju Uprave za izvršenje zavodskih sankcija, KP Zavoda Požarevac, iznet zaključak da je kazna kod osuđenog pozitivno delovala, da je proces resocijalizacije okončan, svrha kažnjavanja postignuta i da se recidiv ne očekuje.

Ministarstvo pravde je saopštilo da u izveštaju iz Kazneno popravnog zavoda Zabela nema preporuke za puštanje Bracanovića na uslovnu slobodu, već samo ocena o njegovom dobrom vladanju.

Vrhovni sud Srbije ukinuo je presudu izrečenu bivšem pripadniku paravojne formacije “Škorpioni” Aleksandru Mediću i naložio novo suđenje zbog bitnih povreda odredaba krivičnog postupka, dok je Branislavu Mediću umanjio kaznu sa 20 na 15 godina zatvora, nalazeći da je prvostepeni sud precenio značaj otežavajućih okolnosti u odnosu na tog optuženog, a da nije uzeo u obzir olakšavajuće okolnosti – raniju neosuđivanost i porodične prilike Medića.

Vrhovni sud Srbije ukinuo je presudu navijaču Crvene zvezde Urošu Mišiću 3. marta, na dan žandarmerije Srbije, a predmet je vraćen prvostepenom sudu na ponovno suđenje.

Prvostepenom presudom Mišić je osuđen na 10 godina zatvora zbog pokušaja ubistva policajca Nebojše Trajkovića na prvenstvenoj utakmici Crvena zvezda – Hajduk.

U obrazloženju odluke, VSS ocenjuje da je prvostepena presuda doneta uz bitne povrede odredaba krivičnog postupka, jer u njoj nema jasnih razloga o odlučnim činjenicama, da su one protivrečne sa sadržinom izvedenih dokaza, a da je izreka prvostepene presude je protivurečna razlozima koji su dati u obrazloženju odluke.

VSS je ukinuo presude i na ponovno suđenje vratio predmet u slučaju Ovčara. Odluka o poništenju doneta je iz procesnih razloga, uvažene su i žalbe Tužilaštva na dve oslobađajuće presude, ali i žalbe odbrane na 14 osuđujućih presuda.

Veće za ratne zločine Okružnog suda u Beogradu osudilo je u novom postupku osudilo na po 20 godina zatvora sedmoricu optuženih za ratni zločin, zlostavljanje i streljanje civila i ratnih zarobljenika na Ovčari kod Vukovara 1991; petorica od 18 optuženih oslobođena su optužbe, a ostali su osuđeni na zatvorske kazne od pet do 15 godina.

Advokat Fonda za humanitarno pravo, zastupnik porodica žrtava Dragoljub Todorović, rekao je da je i prva presuda bila dobra, da je bez razloga ukinuta, jer su svi dokazi potvrđeni. Todorović je rekao i da Vrhovni sud nije imao nijedan razlog da traži ponavljanje postupka, jer je sve što je tražio da se proveri u ponovljenom postupku, bilo proverenoi u prvom.


Istopolne zajednice u Evropi

Istopolne zajednice su zakonski priznata partnerstva između osoba istog pola u državama u kojima ne postoje istopolni brakovi. U različitim državama razlikuju se prava, obaveze i recipročne beneficije para, koje se dobijaju registrovanjem, odnosno ozvaničenjem zajednice. Premda su suštinski iste one u zakonima različitih država postoje pod različitim imenima, najčešće kao: građanske zajednice (civil union), registrovana partnerstva (registrated partnership), zajednička domaćinstva ili partnerska domaćinstva (domestic partnership) i registrovane ili neregistrovane kohabitacije.

Registrovana partnerstva kakva postoje u Skandinaviji priznaju gotovo sva prava istopolnim parovima koja imaju venčani heteroseksualni parovi, uključujući i usvajanje dece u nekim državama, ali se i dalje ne nazivaju brakom. Neki u tome zato vide diskriminaciju i nepriznavanje jednakog položaja istopolnih i heteroseksualnih parova. Drugi, pak, kritikuju istopolne zajednice kao način da se pod drugim imenom “provuku” istopolni brakovi.


Istopolni
brak

Priznat na nacionalnom nivou:

Holandija (2001)  

Belgija (2003)

Španija (2005)

Kanada (2005)

Južna Afrika (2006)

Norveška (2008)


Istopolne zajednice

Priznate na nacionalnom nivou:

Danska (1989) | Norveška (1993)

Izrael (1994) | Švedska (1995)

Grenland (1996) | Mađarska (1996)

Island (1996) | Francuska (1999)

Nemačka (2001) | Portugal (2001)

Finska (2002) | Hrvatska (2003)

Luksemburg (2004) | Švajcarska (2007)

Ujedinjeno Kraljevstvo (2005) | Andora (2005)

Češka (2006) | Slovenija (2006)


Ljudska prava u Srbiji u 2008.
(iz izveštaja Beogradskog centra za ljudska prava)

U 2008. godini problem diskriminacije ostao je i dalje prisutan, čemu svakako doprinosi i činjenica da opšti antidiskriminacioni zakon još nije usvojen. Iako sistemskih nedostaka i dalje ima, raduje činjenica da se državni organi odgovornije postavljaju prema ovom problemu. Priznaje se da diskriminacija u različitim sferama života postoji, a takođe se i preduzimaju konkretniji vidovi borbe protiv ove negativne pojave. U najtežem položaju su pripadnici romske nacionalne manjine i osobe sa invaliditetom, naročito u pogledu pristupa obrazovanju.

U 2008. godini došlo je do velikog broja incidenata čiji su akteri bili članovi brojnih neonacističkih i klerofašističkih organizacija, a u toku godine bilo je primetno promovisanje nacističkih ideja. Prisutan je i antisemitizam.

Osobe alternativne seksualne orijentacije su i u 2008. godini bile žrtve brojnih napada. Ipak, pozitivan pomak ove godine učinjen je utoliko što je krajem godine izrečena prva presuda za pretnje aktivisti Gej strejt alijanse.


Masovne grobnice u Sloveniji

Slovenačka policija saopštila je početkom marta da je u Barbarinom rovu, u Hudoj jami, pronađena masovna grobnica sa velikim brojem ljudskih ostataka, verovatno oko 750 ljudi, sakrivenih iza betonskih pregrada i drvenih zidova.

Kriminalistima i istoričarima trebalo je sedam meseci da uklone betonske i glinene pregrade. Na dubini od 20 metara i širini od 2,5 metra pronašli su nekoliko stotina mumificiranih tela.

Na žrtvama nema prostrelnih rana, pa se pretpostavlja da su žrtve žive zatvorene u rudnik u koji je pušten plin i koji je zatim zaliven živim krečom.

Pretpostavlja se da je ovaj strašan zločin počinila politička policija, a dokumenti o zločinu uništeni su ili skriveni u nekom od beogradskih arhiva.

Bivši predsednik slovenačke vlade Janez Janša smatra da su Josip Broz Tito i slovenački komunistički čelnici Edvard Kardelj i Boris Kidrič bili među glavnim organizatorima pogubljenja na slovenačkom tlu nakon Drugog svetskog rata.

Janša je predložio da se njihovi spomenici u Sloveniji uklone i da se ulice ne nazivaju njihovim imenima.

Janša svoje tvrdnje temelji na dopisu koji je Kardelj iz Beograda 1945. poslao Kidriču. U njemu upozorava Kidriča da treba ubrzano “čistiti” jer se priprema pomilovanje za ratne zarobljenike i uhapšene civile.

Slovenačka demokratska stranka (SDS) bivšeg premijera Janeza Janše i Peterleova stranka Nova Slovenija (NSI) od predsednika Slovenije Danila Tirka, ali i od premijera Boruta Pahora zahtevaju javnu osudu posleratnih zločina i iskazivanje počasti žrtvama.

Tirk je na proslavi Međunarodnog dana žena u Trbovlju na pitanje novinara šta misli o masovnoj grobnici u Hudoj Jami odgovorio da ne bi govorio o drugorazrednim temama.

Kasnije je izjavio da su posleratne likvidacije važna tema s kojom se Slovenija mora suočiti, ali da se tom temom ne sme politički manipulisati.

Slovenačko ministarstvo za rad i porodicu saopštilo je da se o ovoj masovnoj grobnici govorilo sve vreme nakon rata i da je, sudeći po pričama jer zvaničnih dokumenata nije bilo, u rovovima tog rudnika pobijeno oko 12.000 žrtava masovnih likvidacija, počinjenih u maju i junu 1945. godine.

Iz pomenutog rova vodi još nekoliko zatvorenih rovova, do kojih će se doći tek za oko mesec dana, uložene su krivične tužbe protiv devet poznatih počinilaca tih zločina, i to ne samo u Barbarinom rovu, već i u kraju Košnica kod Celja, gde su žrtve morale da kopaju sopstvene grobove i gde je pobijeno i oko dvadesetoro dece.

 
Pripremio Miloš Ćirić

Peščanik.net, 19.03.2009.