Na Fakultetu za društvene znanosti u Ljubljani je 23. februara održan okrugli stol – Proces protiv beogradskih anarhista: Jesmo li svi teroristi? – o represiji nad beogradskim anarhistima, protiv kojih je tjedan ranije u Beogradu započelo suđenje na temelju apsurdnih optužbi za “međunarodni terorizam”. Ovaj je okrugli stol dio međunarodne serije događanja u znak solidarnosti sa optuženima. Na okruglom stolu je sudjelovalo oko stotinu ljudi, te također i predstavnici medija.
U uvodu je moderatorka Tjaša Pureber u kratkim crtama obnovila cijeli tok događaja koji su doveli do polugodišnjeg pritvora šestorice i suđenja. Ubojstvo mladog Alexisa Grigoropoulosa od strane grčke policije u decembru 2008. godine je izazvalo opći ustanak u Grčkoj u kojem je bio uhićen također i Todoris Iliopoulos, koji je potom osam mjeseci držan u zatvoru bez ikakve optužnice zbog čega je započeo štrajk glađu.
U augustu 2009. godine je pred grčkom ambasadom u Beogradu skupina aktivista izvela simboličnu akciju solidarnosti u njegovu potporu. Tjedan dana kasnije policija je uhitila petero anarhista i jednu anarhistkinju, među kojima je većina bila članova Anarho-sindikalističke inicijative (ASI), te ih je skoro pola godine posve arbitrarno držala u pritvoru.
Maja Krek iz Grupe za monitoring procesa protiv šestero anarhista iz Beograda prestavila je širi kontekst Srbije u 2009. godini u koji je i smješten cijeli ovaj događaj. U proljeće 2009. godine je zbog Univerzijade iz svojih domova bila deložirana romska manjina, a u samom periodu uhićenja šestorice je zbog prijetnji i mržnje od strane raznih ekstremno desnih organizacija zabranjen dugo pripreman Pride, te su u tom istom periodu desničarski navijači u Beogradu ubili mladog Francuza.
Suočene s realnom i svakidašnjom prisutnošću desničarskog nasilja srpske su vlasti reagirale tako da su izmislile njegovu ljevičarsku opoziciju te se preko obračuna sa njima (šestoricom) pokušale uspostaviti kao nekakva ‘neutralna sila’. No upravo taj proces pokazuje da je srpska država daleko od te neutralnosti.
Aktivist i profesor na ljubljanskom Pedagoškom fakultetu dr. Darij Zadnikar je upozorio na sličan primjer iz 2001. godine kada su policajci pogrebne svijeće koje su bile postavljene pred talijanskom ambasadom u Ljubljani u znak žalosti sa ubojstvom Carla Giuliania proglasile za molotovke te Darija i jednog drugog aktivista optužile za međunarodni terorizam. Tada je snažna i hitna reakcija aktivističke i šire javnosti zaustavila ovu obmanu vlasti, a pokušaj kriminalizacije je postao kristalno očit te je on u široj svijesti ostao zapisan prije svega kao farsa. No to je upravo obrnuto od slavne rečenice jednog široko popularnog filozofa: događaj “molotovka pred nekom ambasadom” se najprije dogodio kao farsa, da bi potom osam godina kasnije u Beogradu preuzeo oblik tragedije. Ono što razdvaja ove dvije situacije je samo činjenica da su nakon 11. septembra 2001. godine antiterorističko zakonodavstvo i politika dobili krila, a desničarski jastrebi su dobili novu hrabrost i ovlaštenje.
Sociolog sa ljubljanskog fakulteta dr. Rastko Močnik, koji je nedavno u svoje ime napisao i izjavu solidarnosti s uhićenim aktivistima, je jasno izrazio stajalište da je proces protiv beogradskih anarhista politički proces koji se poziva na pravo i koristi njegove instrumente. Upozorio je da je ovu bitku potrebno voditi na području prava, također na sudu, ali da se sa time ne smijemo zadovoljiti, već je potrebno sve to misliti politički i djelovati također tako. Pravo si rado zamišlja da je neutralno, no srpska država s ovom apsurdnom optužnicom dokazuje da je pravo političko. Močnik je također dodao da je cjelokupna optužnica nategnuta te da je u njoj izmišljen međunarodni kontekst, dok elementa terorizma uopće nema. Prema njegovom je mišljenju srpska država granicu između dozvoljenog i nedozvoljenog, što je uvijek politički čin, zacrtala nevjerojatno strogo.
Članica Federacije za anarhističko organizacije Urša Cocej istaknula je da nije uopće iznenađujuće da vlasti u vremenu krize pribjegavaju represiji nad skupinama koje svojim djelovanjem upozoravaju da ne živimo u najboljem od svih sistema. Ovaj slučaj nema veze sa činjenicom da je Srbija tranzicijska država sa slabo razvijenim institucijama pravne države. I tako zvana demokratska Europa također je puna primjera državne represije nad aktivistima koji djeluju na štetu sistema. U Austriji su tako prije dvije godine prema antiterorističkom zakonu tretirani aktivisti skupine Verein Gegen Tierfabriken koja se bori protiv kapitalističkog iskorištavanja životinja. Njih su vlasti, također kao i srpske anarhiste, držale u pritvoru bez optužnice više mjeseci dok ih pod pritiskom javnosti nisu pustili na slobodu. Slična primjera u Europi ima još. Tu se ne radi o osamljenim ekscesima već o strategiji vlasti koja želi zatrti svaki pokušaj kritike autoritarnih struktura. Vlasti ne kriminaliziraju samo pojedince i skupine koji se bore za slobodu, jednakost i društvo koje se ne bi temeljilo na takmičenju i iskorištavanju većine od strane manjine, nego također kriminaliziraju i te same ideje.
Suradnik Filozofskog fakulteta u Ljubljani i član uredništva Časopisa za kritiku znanosti dr. Nikolai Jeffs upozorio je na taktiku iscrpljivanja pokreta koju igraju vlasti i koja se upravo sada događa u Srbiji. Umjesto da pokreti, inicijative i aktivisti otvaraju politička pitanja koja je potrebno otvarati (homofobija, rasizam, neofašizam/nacionalizam, klasno društvo) oni moraju ići na sudove i braniti se. Umjesto da šire prostore slobode i autonomije, oni moraju plaćati odvjetnike i baviti se pravnim procedurama. Jeffs je izrazio uvjerenje da je paralelno sa obranom drugova i drugarica koji su trenutne žrtve represije vlasti i dalje potrebno otvarati ta pitanja i organizirati se sa njihovo rješavanje jer će u protivnom vlasti postići svoj cilj, koji je zataškivanje kritičkih glasova i onemogućavanje autonomnog političkog organiziranja.
Okrugli stol je bio samo jedna od aktivnosti koje su se u Sloveniji organizirale sa ciljem potpore beogradskim anarhistima.
Grupa za monitoring procesa protiv šestoro anarhista, 01.03.2010.
Peščanik.net, 01.03.2010.