Šta je divljina?
Divljina je neopipljiva, možda i neopisiva, ali nije imaginarna. U svom najpunijem značenju, ona mora biti velika, složena, interaktivna i ne sme biti pod ljudskom kontrolom.
Divljina je neopipljiva, možda i neopisiva, ali nije imaginarna. U svom najpunijem značenju, ona mora biti velika, složena, interaktivna i ne sme biti pod ljudskom kontrolom.
Istraživanja pokazuju da strategije koje izazivaju žaljenje, krivicu ili strah najređe vode u promenu. Najuspešnije su one koje nadahnjuju nadu i aktivnost – recimo, inicijativa za čist vazduh.
Klimatska apokalipsa će imati oblik sve težih kriza koje se haotično zaoštravaju dok civilizacija počinje da se kruni. Biće sve gore, ali možda ne baš uskoro i možda ne za svakog. Možda ne za mene.
Zašto i kako je došlo do smrtonosne poplave u istočnoj Libiji? Da li je burna ekološka prošlost ove izrazito pustinjske pokrajine uticala i na sadašnju katastrofu?
U Savu i Dunav se godišnje izliva 200 miliona kubika neprečišćenih otpadnih voda, što bi napunilo 20 miliona cisterni. Na sve to vlada želi da naknade za ispuštanje takvih voda smanji 1000 puta.
Preko 40 američkih država i opština je podnelo tužbe u kojima se traži da se kompanije koje su sprovodile kampanje dezinformisanja u vezi sa klimatskom krizom pozovu na odgovornost.
Pišem iz države čije su dve trećine zemljišta pokrivene vodom. Ocena vlade je da je dosadašnja šteta veća od pola milijarde evra i da je ovo najveća prirodna nesreća u novijoj istoriji Slovenije.
Svakodnevno obaramo rekorde: najtopliji dan, najtopliji mesec, najviše temperature okeana, najniži nivoi morskog leda. Uprkos svemu, politikom i dalje dominira industrija fosilnih goriva.
Klimatske promene ubrzano zagrevaju i pustoše planetu. Suše, poplave, šumski požari i ekstremne oluje izazivaju glad, bolest i ljudske migracije. Vidimo to svakog dana u svakom delu sveta.
Fiksacija na BDP i stopu rasta kao merilo uspeha privrede, posebno u svetlu devastacije životne sredine i klimatskih promena, bila je tema neuobičajenog skupa u Evropskom parlamentu.
Komentari o vremenu, koji bi trebalo da budu umirujući način da se popuni praznina u razgovoru, dobijaju mučan obrt. Pitanje da li će zima ikada doći glavna je tema diskusija i analiza na radiju.
Rio Tinto je 11 puta tražio i dobio produženje roka za predaju dokumenata radi odobrenja eksploatacije litijuma u lozničkom kraju. Ni Rio Tinto ni država ne odustaju od ovog projekta.
Šta će prvo nestati, nafta ili vazduh? Svaki rat i svi izbori su bitke u Velikom klimatskom ratu. Rat u Ukrajini je odlučujuća bitka u tom globalnom sukobu.
Pornografski sajt umesto ključne državne strategije samo je vulgaran i plastičan pokazatelj neozbiljnog odnosa Srbije prema klimatskim promenama.
Država je Bor pustila niz vodu. Meštani se sele, prodaju stanove i kuće bahatom kineskom investitoru. Kopovi se šire, sela se gase.
Seoce Licerat između Kelna, Ahena i Diseldorfa već godinama je predmet teških ekoloških bitaka. U ponedeljak su iz tunela ispod sela izašli su i predali se policiji dvojica zadnjih branitelja…
Dok se Kalifornija ponovo davila u poplavama, uz zatvaranje puteva i škola i evakuaciju desetina hiljada ljudi iz njihovih kuća, tri organizacije objavile su obimne izveštaje o klimatskoj krizi.
Amonijak je iscureo 25. decembra, priveden je lokalni novinar koji je postavljao pitanja, a 7. januara smo saznali da su ekipe uspele da oštećenu cisternu vrate na prugu. I to je sve.
Pred kraj prošle godine sud je kompaniji Ziđin po peti put izrekao minimalnu kaznu. Zbir svih 5 kazni je 38.000 evra.
Postoji direktna veza između mačizma i poricanja klimatske katastrofe. To je rezultat one muškosti koju definiše ekstremni individualizam. Njenu antitezu čine briga i delovanje za opšte dobro.
Deci u našim školama bi trebalo deliti strip „Svet bez kraja“. Pošto prevoda na srpski još nema, spokojno bi se mogao koristiti hrvatski prevod što ga je 2022. objavio zagrebački izdavač Fibra.
Naučnicima iz vladine laboratorije Lorens Livermor u Kaliforniji po prvi put je pošlo za rukom da svojom složenom i skupom mašinerijom proizvedu više struje nego što im treba da je pokrenu.
Ovogodišnja konferencija UN-a posvećena klimatskim promenama – COP27 – održana je od 6. do 20. novembra u letovalištu Šarm El-Šeik sa pogledom na najprometniju brodsku rutu na svetu.
Obradovala me je vest da je viši sud po tužbi RERI-a naložio Elektroprivredi Srbije da smanji emisije sumpor dioksida u termoelektranama, zbog opasnosti po zdravlje ljudi i životnu sredinu.
„Sada su nas opkolili sa svih strana. Na svakih par minuta prolaze njihova vozila, a postavili su i reflektore u šumi“. To je poruka građana koji su se okupili u Novom Sadu, na Šodrošu, da protestuju.
Otrovi su amalgam koji drži na okupu smirene zombije. Sve dok ne stigne sveta košava, vetar Podunavlja i Pomoravlja, uzaludni čistač istočne Srbije i Šumadije od gadnog ustajalog zraka.
U poslednje vreme sam bio na nekoliko skupova na kojima se govorilo o tome kako će energetska kriza izazvana ratom u Ukrajini uticati na energetsku tranziciju na Zapadnom Balkanu.
Usled rasta temperature, biljne i životinjske vrste, kao i ljudi, kreću se ka hladnijim predelima. Taj egzodus je već u toku i počinje da ugrožava biološku i političku stabilnost.
Da li su naše države sposobne za efikasne intervencije na više frontova, od klimatskih promena i zaštite javnog zdravlja, do inovativnih tehnologija i obnove srednje klase?
Propeleri električnih turbina na planinskom grebenu koji se vidi s mog prozora danas se brzo okreću. Vetar posle oluje je jak i unosi nove kilovate u mrežu bez ikakvog ulaganja.
Klimatska kriza nije jedina opasna posledica naše zavisnosti od nafte. Ona je uzrok svih novijih sukoba na Bliskom istoku, a njen duboki uticaj vidi se i u višestrukim vezama nafte i rata u Ukrajini.
To je najveće nenaseljeno područje i najveći rezervoar pitke vode u našoj zemlji, gde se kao na traci smenjuju pećine, šume, takozvani strogi prirodni rezervati i drugi spomenici prirode.