- Peščanik - https://pescanik.net -

Ko je bogat?

Visoki savetnici Angele Merkel traže da imućnija domaćinstva učestvuju u plaćanju troškova eventualnih budućih spasavanja članica evrozone. Ovi predlozi članova nemačkog Saveta ekonomskih stručnjaka povećavaju izglede za podizanje poreza na imovinu u zemljama poput Španije, ukoliko njena vlada bude prinuđena da zatraži pomoć.

Taj Savet, u narodu poznat kao „Pet mudraca“, često se koristi za isprobavanje novih mera koje se kasnije zvanično usvajaju. Ovaj nemački predlog predstavlja najnoviji signal da Berlin namerava da nametne još čvršća pravila za slabije južne evro-države, u zamenu za pomoć njihovim oslabljenim finansijama.

Pored toga što raspiruje tenzije između Nemačke i njenih manjih južnih partnera, ovaj predlog bi takođe mogao da znači da će Britanci koji poseduju kuće u inostranstvu biti dublje uvučeni u krizu evrozone. Oko 400.000 Britanaca živi ili poseduje kuće ne jugu Španije, regionu pogođenom dubokom recesijom koja otežava pokušaje Madrida da uravnoteži javne finansije i izbegne traženje pomoći.

Neki uticajni ljudi u Nemačkoj sada tvrde da su bogati vlasnici nekretnina u zemljama poput Španije, Portugalije i Grčke do sada izbegavali plaćanje svog dela spasavanja evra, pa zato Nemačka plaća više nego što je potrebno. Porezi na nekretnine i drugu imovinu označili bi krupnu promenu u evropskom pristupu finansiranju pomoći za članice evrozone. Do sada su troškove pomoći za države poput Irske, Grčke i Portugalije plaćali uglavnom ljudi koji su investirali novac u njih ili kupovali obveznice tih država ili – u slučaju Kipra – držali svoj novac u njihovim bankama.

Profesor Peter Bofinger, savetnik gđe Merkel, kaže da su zaplene sa bankovnih računa pogrešan način za finansiranje pomoći, jer bogati mogu da izvuku novac iz zemlje. „Bogati prosto prebacuju svoj novac u severnoevropske banke i izbegavaju plaćanje“, rekao je profesor Bofinger za nemački Spiegel. Umesto da oporezuju gotovine, vlade Evropske unije ubuduće treba da ciljaju na nekretnine i drugu manje pokretnu imovinu, kaže on. „Na primer, tokom narednih 10 godina, bogati bi trebalo da se odreknu jednog dela svojih sredstava“, kaže profesor Bofinger.

Španija je prošle godine bila prisiljena da zatraži međunarodnu pomoć za svoje banke. Uprkos skorašnjim naznakama pomaka, neki analitičari smatraju da bi i sama španska država mogla da zatraži pomoć u otplati dugova. Španija trpi posledice pucanja ogromnog mehura nekretnina koji je mnoge kućevlasnike naterao da prodaju kuće za mnogo manje nego što su ih platili. „Državno spasavanje“ Španije premašilo bi sve dosadašnje pakete pomoći za evrozonu, i Nemačka bi verovatno ponovo morala da plati najveći deo.

Gđa Merkel, koju ove godine čekaju izbori, pod velikim je pritiskom nemačkih birača da Evropi nametne još čvršće uslove, jer njeni birači odbijaju da plaćaju ceh onoga što smatraju južnjačkim rasipništvom. Vlade južne evrozone tvrde da je pravedno što Nemačka plaća više, zato što je bogatija i zato što je njena ekonomija imala toliko koristi od zajedničke valute. Ali nemački ekonomisti sada dovode u pitanje taj argument. Kažu da nova merenja koja uzimaju u obzir i vrednost nekretnina pokazuju da su ljudi u mnogim južnim zemljama zapravo bogatiji od svojih nemačkih kolega.

Profesor Lars Feld, još jedan od „mudraca“, ukazuje na novu studiju Evropske centralne banke, za koju Nemci kažu da pokazuje da su ljudi u izbavljenim zemljama često bogatiji od onih u Nemačkoj. Manje od polovine Nemaca poseduje svoj stan ili kuću, što je manje od stope u mnogim članicama evrozone. Studija ECB otkriva da je „srednje“ bogatstvo na Kipru 267.000 evra, u poređenju sa samo 51.000 u Nemačkoj.

Srednji nivo – koji zbog preciznijeg rezultata izostavlja superbogate – iznosi 183.000 evra u Španiji, 172.000 u Italiji, 102.000 u Grčkoj i čak 75.000 u Portugaliji. Prosečno bogatstvo na Kipru je 671.000, mnogo više nego u četiri poverilačke zemlje rangirane kao AAA: Austriji (265.000), Nemačkoj (195.000), Holandiji (170.000), Finskoj (161.000). Profesor Feld kaže da izveštaj otkriva da su ljudi u kriznim državama bogatiji od Nemaca. „To nam govori da su Nemci bili u pravu kad su postavljali stroge uslove za zajmove“, kaže on.

Nemačka evroskeptična partija Alternative für Deutschland, vrši sve veći pritisak na gđu Merkel po pitanju njenog odgovora na prolongiranu krizu evrozone. Mnogi članovi ove nove partije, koja je održala prvi skup u nedelju, žele da se Nemačka povuče iz evra i da se vrati na nemačku marku.

 
Ambrose Evans-Pritchard, The Telegraph, 14.04.2013.

Preveo Ivica Pavlović

Peščanik.net, 16.04.2013.