Izbori se u krajnjoj liniji završavaju brojevima: broj biračkih mesta, broj birača, broj glasalih, broj važećih i broj nevažećih glasačkih listića, broj glasova datih van biračkog mesta, broj glasova koje je osvojila svaka od izbornih lista koje su učestvovale u izbornoj utakmici, broj glasova koji prelaze izborni cenzus i broj mandata koji su pripali svakoj od izbornih lista.
Više faktora i njihova međusobna povezanost utiče na navedene brojeve i ishod izbora. Brojevi su različiti, međusobno su povezani i utiču na krajnji rezultat izbora. Zato su podjednako važne dve stvari – u čijim rukama je brojač i ko kontroliše brojanje.
U nastavku na prošli tekst, ove faktore analiziraćemo na primeru nedavno održanih lokalnih izbora u Kosjeriću, uz fokus na mala i velika biračka mesta između kojih postoje znatne razlike.
Broj biračkih mesta
Birači iz Kosjerića glasaju na 29 biračkih mesta. Prema broju birača upisanih u birački spisak (na dva biračka mesta, broj 7 i 19, podatak nije upisan u zapisnik) izdvajaju se tri grupe biračkih mesta. Prvu čini 9 manjih biračkih mesta na kojima je u birački spisak upisano manje od 200 (od 91 do 174) birača. To su biračka mesta u selima ili zaseocima kojih u okolini Kosjerića ima preko 30. To ilustruju biračka mesta u Osnovnoj školi „Mita Igumanović“ koja organizuje nastavu u čak 11 isturenih odeljenja. Drugu grupu čini 12 biračkih mesta na kojima je u birački spisak upisano između 200 i 500 birača (od 203 do 484). Treću grupu čini 6 većih biračkih mestana kojima je u birački spisak upisano preko 500 (od 511 do 642) birača od kojih je većina u samom Kosjeriću koji broji oko 4.000 stanovnika.
Na dva biračka mesta u zapisnik o radu biračkog odbora nije upisan podatak o ukupnom broju birača koji glasaju na tom biračkom mestu, što govori da svi raspoloživi instrumenti kontrole zapisnika o radu biračkog odbora (kontrolni formular, kontrola prilikom primopredaje izbornog materijala, kontrola koju vrše članovi lokalne izborne komisije, kontrola zapisnika po uzorku, dodatna kontrola zapisnika po uzorku, kontrola zapisnika sa svih biračkih mesta) nisu bili korišćeni.
U kojim prostorijama se glasalo?
Pored osnovnih škola, mesnih zajednica, opštinskih prostorija i drugih mesta, pet biračkih mesta (17,24%) bile su i kuće pojedinaca.
Broj birača upisan u birački spisak na lokalnim izborima bio je 8.897. Na parlamentarnim izborima 2023. godine broj birača bio je 9.002. Broj birača na lokalnim izborima manji je za 105 birača.
Na manjim biračkim mestima upisano je 1.305 birača (14,66%), a na većim 3.490 birača (39,22%) u odnosu na ukupan broj birača upisan u birački spisak. Na trećini biračkih mesta – 9 (33,33%) broj birača upisanih u birački spisak je manji od 200 (od 91 do 174) birača. Najmanji broj birača upisanih u birački spisak je 91 a najveći 642 birača. Na manjim biračkim mestima glasa u proseku 145 birača po biračkom mestu, a na većim po 306 birača, dakle dvostruko više.
Broj glasalih – izlaznost
Na lokalnim izborima glasalo je 7.545 (84,17%). Na parlamentarnim izborima 2023. glasalo je 6.194 (68,80%) birača. Izlaznost na lokalnim izborima povećana je za 1.351 (15,37%), što govori da su birači bili motivisani da učestvuju u izbornom procesu i izađu na birališta.
Na manjim biračkim mestima glasao je 1.101 (14,59%) birač, a na većim biračkim mestima 2.928 (38,80%) birača u odnosu na ukupan broj glasalih. Preciznija analiza pruža drugačiju sliku u odnosu na ove opšte podatke.
Izlaznost na manjim biračkim mestima je iznad proseka na nivou opštine, dok je na većim biračkim mestima ispod opštinskog proseka. Na većini malih biračkih mesta – 6 (66,66%) izlaznost je veća (od 86 do 92 odsto) nego izlaznost na nivou opštine. Na četiri od šest (6,66%) velikih biračkih mesta izlaznost je manja (od 80,71 do 83,47 odsto) nego izlaznost na nivou opštine. Izneti podaci su svojevrsna potvrda opštih zapažanja posmatrača izbora koji naglašavaju da je posebno u malim sredinama bilo kupovine glasova, ucena, pretnji i pritisaka na birače i slično.
Broj važećih i broj nevažećih glasačkih listića
Ukupan broj važećih glasačkih listića je 7.345 a nevažećih 119 (1,59%). Na malim biračkim mestima broj nevažećih glasačkih listića je 22 (18,48%) od ukupnog broja nevažećih glasačkih listića. Na 8 (61,53%) biračkih mesta registrovan je istovetan broj od po dva nevažeća glasačka listića. Na velikim biračkim mestima broj nevažećih listića je 59 (49,57%). Na osnovu ovih podataka moglo bi se zaključiti da birači koji glasaju na velikim biračkim mestima (namerno ili nenamerno) prave greške prilikom glasanja, pa je broj nevažećih glasačkih listića veći. I obrnuto, na malim biračkim mestima broj nevažećih glasačkih listića je znatno manji, što bi govorilo da birači koji glasaju na malim biračkim mestima manje greše kada glasaju.
Broj nevažećih glasačkih listića je relevantan za utvrđivanje rezultata izbora i raspodelu mandata. Veliki broj nevažećih glasačkih listića smanjuje broj važećih listića na osnovu kojih se broj osvojenih glasova preračunava u broj mandata. Povećanje broja nevažećih listića može biti instrument manipulacije rezultatima izbora.
Primer mogu biti dva biračka mesta na kojima su dve izborne liste osvojile identičan broj glasova: biračko mesto br. 5 na kome je svaka lista dobila po 98 (49,24%) i br. 8 na kome je svaka lista dobila po 46 (48,42%), oba otvorena u privatnim kućama. Na biračkom mestu br. 8 Ruska stranka Slobodan Nikolić osvojila je jedan glas koji bi mogao biti presudan za pobedu na tom biračkom mestu, s obzirom da se prema d’Ontovoj formuli koja se primenjuje na distribuciju mandata glasovi koje je osvojila lista koja nije prešla izborni cenzus i neraspoređeni mandati dodaju listi koja je osvojila najviše glasova.
Referendumsko glasanje
nagoveštavaju podaci o glasovima datim listi Ruska stranka Slobodan Nikolić koja sa 48 (0,64%) osvojenih glasova nije dostigla izborni cenzus i nije osvojila ni jedan mandat. Ni jedan birač nije glasao za tu listu na 10 (34,48%) biračkih mesta. Po jedan glas osvojila je na 8 (27,58%) biračkih mesta od kojih su 7 (24,13%) mala biračka mesta. To govori da je upravo na malim biračkim mestima demonstrirano referendumsko glasanje.
Broj birača prijavljenih za glasanje van biračkog mesta
Odlukom OIK od 8.6.2025. konstatovano je da je za glasanje van biračkog mesta prijavljen 301 birač.Prema zapisnicima o radu biračkih odbora van biračkog mesta glasalo je 325 birača, što je više za 24 birača od broja birača koji su prijavljeni pre dana glasanja. Pitanje je da li su biračkom odboru dostavljene potvrde za glasanje van biračkog mesta i za birače koji su se prijavili na sam dan izbora da glasaju van biračkog mesta?
Broj potvrda za glasanje van biračkog mesta i broj glasalih van biračkog mesta nije identičan
Na većini biračkih mesta broj glasalih van biračkog mesta i broj potvrda je identičan. Na jednom biračkom mestu (br. 13) van biračkog mesta glasalo je 3 birača, ali nedostaju potvrde o glasanju van biračkog mesta, pa se postavlja pitanje kako se postupalo u tom slučaju?
Glasanje van biračkog mesta – pregled po biračkim mestima
Na svim biračkim mestima glasalo se i van biračkog mesta. Broj glasova van biračkog mesta je 325 (4,30%) što je više je od izbornog cenzusa na nivou opštine. Na najvećem broju biračkih mesta 22 (75,86%) procenat glasova van biračkog mesta je veći od izbornog cenzusa, a samo na 7 (24,13%) biračkih mesta je manji. Najveći procenat glasova van biračkog mesta zabeležen je na četiri (13,79%) biračka mesta na kojima je broj glasova van biračkog mesta veći za tri ili čak četiri puta od izbornog cenzusa (kreće se u rasponu od 9,39 do 12,73 odsto). Dvostruko više od izbornog cenzusa zabeleženo je na pet (27,58%) biračkih mesta, od kojih je na dva biračka mesta preko 7%, a na tri biračka mesta preko 8%.
I u ovom slučaju vidljiva je razlika između manjih i većih biračkih mesta. Na manjim biračkim mestima van biračkog mesta glasalo je 93 birača, što je 7,36% od broja birača glasalih na tim biračkim mestima i dvostruko je više od izbornog praga. Na većim biračkim mestima van biračkog mesta glasalo je 50 birača što je 1,71% od broja birača glasalih na tim biračkim mestima i manje je od izbornog cenzusa.
Primeri koji to ilustruju
Mala biračka mesta na kojima je pobedila lista Aleksandar Vučić – najbolje za Kosjerić
Br. 12 – U birački spisak upisano 144 birača, glasalo je 117 (81,25%) birača od kojih je 90 glasalo za ovu listu. Van biračkog mesta glasalo je 9 (7,5%) birača, što je dvostruko više od izbornog cenzusa.
Br. 20 – U birački spisak je upisano 186 birača, glasalo je 164 (88,17%) birača od kojih je 124 glasalo za ovu listu. Van biračkog mesta glasalo je 13 (7,92%) birača, što je dvostruko više od izbornog cenzusa.
Br. 22 – U birački spisak upisan je 91 birač, glasalo je 74 (81,31%) birača od kojih je 52 glasalo za ovu listu. Van biračkog mesta glasalo je 5 (6,75%) birača što je dvostruko više od izbornog cenzusa.
Veća biračka mesta na kojima je pobedila lista Ujedinjeni za Kosjerić
Br. 26 – U birački spisak je upisano 612 birača, glasalo je 474 (77,45%) birača od kojih je za ovu listu glasalo 313 (62,97%) birača. Van biračkog mesta glasalo je 3 (0,60%) birača što je manje od izbornog cenzusa.
Br. 28 – U birački spisak upisano je 511 birača, glasalo je 417 (81,60%) birača od kojih je za tu listu glasalo 257 (53,09%) birača. Van biračkog mesta glasalo je 10 (2,39%) birača što je manje izbornog cenzusa.
Br. 29 – U birački spisak upisano je 590 birača, glasalo je 484 (82,03%) birača od kojih je za tu listu glasalo 299 (61,77%) birača. Van biračkog mesta glasalo je 4 (0,82%) birača što je manje od izbornog cenzusa.
Šta je bilo presudno za konačni rezultat izbora
Presudan je bio rezultat glasanja na biračkom mestu br. 25 na kome je glasanje ponovljeno nakon podnošenja prigovora od strane Ujedinjenih za Kosjerić. Razlog za ponavljanje glasanja bila je greška jednog birača (ušao na pogrešno biračko mesto i potpisao se u birački spisak kod tuđeg imena). Grešku je mogao da otkloni bilo koji član biračkog odbora, onaj koji stoji na ulazu u biračko mesto i kontroliše da li birač ulazi na biračko mesto na kome treba da glasa ili onaj koji utvrđuje identitet birača i broj pod kojim je upisan u birački spisak.
Trebalo je da se to prati, da se biraču ukaže da je na pogrešnom biračkom mestu i da ga se spreči da glasa pre nego što mu je predat glasački listić. Glasanje je ponovljeno. Na prvom glasanju lista Ujedinjeni za Kosjerić je pobedila sa 220 glasova, dok je lista Aleksandar Vučić – najbolje za Kosjerić osvojila 125 glasova. Nakon ponovljenog glasanja pobedila je lista Aleksandar Vučić – najbolje za Kosjerić sa 197 (72 više nego u prvom glasanju) glasova, dok je lista Ujedinjeni za Kosjerić osvojila 153 glasa (67 manje nego u prvom glasanju).
Ovo je još samo jedan od dokaza da jedan glas može biti presudan za konačan rezultat izbora.
Broj i distribucija mandata
Na osnovu 3.686 (49,23%) glasova listi Aleksandar Vučić – najbolje za Kosjerić pripalo je 14 mandata, a na osnovu 3.635 (48,54%) glasova listi Ujedinjeni za Kosjerić pripalo je 14 mandata. Uz ovo treba naglasiti još dve relevantne činjenice koje utiču na rezultat izbora. Prvo, da je lista Ruska stranka – Slobodan Nikolić sa 48 osvojenih glasova ostala ispod izbornog cenzusa i nije osvojila nijedan mandat, kao i da način preračunavanja osvojenih glasova u broj mandata prema d’Ontovoj formuli favorizuje stranku koja osvoji najveći broj glasova.
Šta smo naučili na primeru Kosjerića?
1. U dva slučaja u zapisnik o radu biračkog odbora nije upisan podatak o ukupnom broju birača koji glasaju na tim biračkim mestima, a svi raspoloživi instrumenti kontrole zapisnika o radu biračkog odbora nisu korišćeni.
2. Izlaznost na izbore je bila velika (84,17%) i znatno povećana u odnosu na parlamentarne izbore 2023, što govori o velikoj zainteresovanosti birača za ove izbore.
3. Van biračkog mesta glasalo se na svim biračkim mestima, glasao je veliki broj birača, na većini biračkih mesta (65,51%) procenat glasova datih van biračkog mesta je veći od izbornog cenzusa, što govori da glasanje van biračkog mesta znatno utiče na rezultat izbora.
4. Po mnogim parametrima koji utiču na izborni rezultat uočava se razlika između malih i velikih biračkih mesta s obzirom na broj birača koji glasa na tim biračkim mestima.
– Izlaznost je veća od proseka za celu opštinu na malim biračkim mestima, dok je na velikim biračkim mestima manja od proseka za celu opštinu.
– U odnosu na ukupan broj nevažećih glasačkih listića na manjim biračkim mestima (18,48%) broj nevažećih glasačkih listića je manji (18,48%) dok je na velikim biračkim mestima veći (49,57%) što može uticati na rezultat izbora.
– Broj birača koji su glasali van biračkog mesta je veći od izbornog cenzusa na malim biračkim mestima, dok je na velikim biračkim mestima ispod izbornog cenzusa.
5. Na konačni rezultat izbora uticao je glas jednog birača.
Peščanik.net, 24.12.2025.
Srodni link: Marijana Pajvančić – I jedan glas može biti presudan