- Peščanik - https://pescanik.net -

Kršenje ljudskih prava i demokratije

1. U dodatku dnevnog lista Politika između 23. i 28. decembra 2008. godine, Agencija za privatizaciju je, shodno Zakonu o dodeli besplatnih akcija, u 6 svakodnevnih nastavaka (na ukupno 228 strana) objavila spisak od 169.411 građana Srbije, koji ne ispunjavaju uslove da postanu vlasnici besplatnih akcija privatizovanih javnih ili državnih preduzeća.[1] U objavljenim spiskovima navedena su puna imena sa imenom jednog od roditelja, njihovi matični brojevi datumi (u kojima su sadržana datumi rođenja i drugi važni podaci o tim licima).

Agencija za privatizaciju je time, ignorišući obaveze proizašle iz Zakona o zaštiti podataka o ličnosti koji je usvojen sredinom oktobra 2008. godine, kao i početkom decembra objavljeno upozorenje Poverenika za slobodan pristup informacijama i zaštitu podataka o ličnosti da se spisak ne objavljuje, ozbiljno ugrozila pravo na zaštitu podataka ličnosti kao Ustavom i zakonom zaštićeno pravo građana. YUCOM je od Agencije za privatizaciju na osnovu Zakona o slobodnom pristupu

informacijama tražio dokument iz koga se vidi ko je i kako propisao, tj. odredio vrstu i obim podataka o građanima koji će biti objavljeni u dnevnom listu „Politika“.

2. Ministarstvo rada i socijalne politike obezbedilo je sredstva za finansiranje narodnih kuhinja u 58 gradova i opština za period od januara do marta 2009. Zbog nedovoljnih sredstava u budžetu za narednu godinu gradovi i opštine u kojima se sprovodi Program narodnih kuhinja nisu mogli samostalno da obezbede finansiranje obroka za najsiromašnije stanovnike. Ministarstvo u svom saopštenju ne navodi kakve mere će preduzeti nakon isteka tromesečnog perioda za koji su sredstva za finansiranje narodnih kuhinja obezbeđena. Na obroke ukupno 21.725 korisnika narodnih kuhinja Ministarstvo rada i socijalne politike izdvojilo je 50.047.303 dinara, navodi se u saopštenju.

Procenjuje se da bi broj korisnika, kad bi bilo više sredstava, mogao biti i mnogo veći, pošto u nekim gradovima već postoje i liste čekanja. Ukoliko bi usled ekonomske krize ili eventualnih otpuštanja značajno porastao broj ljudi kojima su potrebne usluge narodnih kuhinja, bilo bi jako teško da im se te usluge i obezbede. U Vojvodini – žitnici Srbije – narodne kuhinje postoje u 13 opština, u kojima svakog dana kuvani obrok dobija 4.200 socijalno najugroženijih.

3. Ministar za rad i socijalnu politiku Rasim Ljajić izjavio je da od milion i 400 hiljada dece, njih 155.000 živi u teškom siromaštvu, dok je isto toliko na ivici bede. Podaci su još alarmantniji kada je reč o romskoj populaciji: 60 odsto živi u nehigijenskim naseljima, 20 odsto zaostaje u rastu, a 46 odsto nema obrok svakog dana. “Zajednički problem za svu ovu decu je nasilje nad decom. U protekloj godini zabeleženo je 1.640 slucajeva različitog nasilja nad decom”, podseća ministar rada i socijalne politike Rasim Ljajić. Iako u Ministarstvu prosvete tvrde da je svoj deci u Srbiji omogućen pristup kvalitetnom obrazovanju, podaci UNICEF-a su drugačiji. U vrtiće ide svega četiri odsto romske dece.

“Ima podataka koji govore da deca ometena u razvoju skoro da nisu uključena u obrazovni sistem. Kada su u pitanju romska deca znamo da mali procenat njih ide u školu”, kaže direktorka UNICEF-a za Srbiju Judita Rajhenberg. Tokom oktobra Vlada je, prema rečima ministra Ljajića, trebalo da uputi u skupštinu zakon o dečjem ombudsmanu i opšti antidiskriminacioni zakon, dok novi Zakon o socijalnoj zaštiti možemo očekivati tek sledeće godine. To se do danas nije dogodilo.

4. Dah teatar – nezavisno alternativno pozorište koje se u svojoj aktivnosti zalaže sa promene u društvu, poštovanje ljudskih prava i osnovnih vrednosti[2] – u noći izmedu 16. i 17. novembra je bilo žrtva vandalskog napada: u njihove prostorije su upali provalnici koji su odneli kompjutere i drugu opremu od vitalnog značaja za njihov rad. Pored toga, 11. decembra je u njihovim prostorijama je izbio požar. U oba slučaja je o napadima obaveštena beogradska policija koja je izvršila detaljan uviđaj. Do danas je, međutim, ostalo nepoznato ko su provalnici i kako je došlo do požara.

5. Agencije za fizičko-tehničko obezbeđenje, posle Vojske i policije, treća su oružana sila u Srbiji. Kako navodi Politika, nezvanična istraživanja pokazuju da ih ima oko 3.800, sa oko 50.000 visoko obučenih zaposlenih i oko 47.000 komada lakog naoružanja, 15.000 pancira i stotinama (polu)blindiranih vozila i visokosofisticiranom audio i video tehnikom. Treba napomenuti da većinu među vlasnicima i zaposlenima u ovim agencijama čine veterani iz ratova koji su vodeni 1990tih godina na prostoru bivše Jugoslavije: dve trećine njih su penzionisani pripadnici MUP i vojske, koji najčešće rade neprijavljeni. Posebno je opasno što osnivanje i uslovi za rad ovih firmi, međutim, još uvek nisu pravno regulisani.

6. Od prijema Srbije u članstvo Saveta Evrope, Evropski sud za ljudska prava je razmotrio 105 predstavki građana Srbije, i donete od kojih su 22 rešene (21 protiv države, u korist građana). Sud je odbacio 20 predstavki, dok je bilo i „nekoliko slučajeva prijateljskog poravnanja” izmedu građana i države, izjavio je državni agent Srbije Slavoljub Carić. On je dodao da broj predstavki građana Evropskom sudu stalno raste i upozorio da „građani moraju da shvate da Evropski sud za ljudska prava ne može da zameni domaće sudove”.

7. Predstavnici Svetske banke u Srbiji upozoravaju na tromost državnih institucija kojom se usporava realizacija projekata dogovorenih sa tom institucijom. Predstavnica Svetske banke u Srbiji Vesna Kostić kaže da je Svetska banka više od godinu dana čekala srpsku vlast i administraciju da deluju, kako bi oko 200 miliona dolara bilo uloženo u četiri važna projekta u Srbiji:

“Četiri projekta koje je odbor direktora Svetske banke odobrio još u junu i julu mesecu 2007. godine u srpskom parlamentu su ratifikovana tek u septembru 2008”, rekla je Kostićeva i dodala da je “čitava godina prošla u znaku pokušaja Svetske banke da srpski parlament dovede u stanje da ratifikuje te projekte važne za život gradana Srbije”. Da ih je ranije ratifikovala, Srbija bi ranije i dobila novac kojim bi popravila lokalne puteve, uveliko bi koristila sisteme za navodnjavanje i odvodnjavanje, dok bi Bor ranije dobio novac za razvoj privatnih preduzeća i životne sredine. Ti projekti odnose se i na uštedu energije i to prevashodno u školama, bolnicama i javnim ustanovama. Na ratifikaciju, prema recima Kostićeve, još ceka projekat kojim bi se poboljšalo davanje usluga na lokalnom nivou i to u školstvu, zdravstvu i ustanovama socijalne zaštite.


Prognoza:

Sve složeniji socijalni problemi predstavljali su jedno od dramatičnih obeležja procesa tranzicije u Srbiji daleko pre eskalacije tekuće svetske finansijske i ekonomske krize. Neuspeh srbijanskih vlasti da sačine održiv sistem zaštite i pomoći najranjivijim segmentima stanovništva – pre svega deci, manjinama i drugim marginalizovanim grupama – svedoči ne samo o neoprostivom nedostatku društvene osetljivosti i odgovornosti, nego i odsustvu jasne vizije budućnosti zemlje.

 
YUCOM, Kršenje ljudskih prava i demokratije, Sistem za rano upozoravanje Newsletter No. 30

Peščanik.net, 30.12.2008.

———–    

  1.  Ovaj Zakon propisuje uslove pod kojima besplatne akcije (ili odgovarajuci novčani iznos) treba da dobiju punoletni građani Srbije koji ih nisu dobili po drugom osnovu (na primer, zaposlenje), a njihov broj se kreće oko 4,5 miliona.
  2.  Dah teatar je profesionalna pozorišna grupa koja već 15 godina tesno sarađuje sa Ženama u crnom, sa kojima su zajednički priređivale ulične preformanse i pozorišne predstave u kojima se protestuje protiv militarizma, nacionalizma, rodne neravnopravnosti i klerikalizacije srbijanskog društva.