- Peščanik - https://pescanik.net -

Na fonu sankcija

Habarovsk, Rusija, foto: Konstantin Novaković

Pred američkim kongresom je „Akt o zaštiti američke bezbednosti od agresije Kremlja – 2018“ kojim se između ostalog preporučuje da se sve sankcije protiv Rusije, od „ukrajinskih“ do „sajber-terorističkih“, uključe u jedinstveni sistem kaznenih mera i da se osnuje stalno koordinaciono telo i prateća kancelarija koja će sa Evropom dogovarati i usaglašavati zajedničku sankcionu politiku u odnosu na Rusiju.

Ukratko, Rusija je i zvanično svrstana među države koje aktivno sponzorišu terorizam. Uporedo sa ovom veoma oštrom inicijativom kongresa, stejt department je 8. avgusta po hitnom postupku i iznenada proglasio uvođenje novog seta sankcija protiv Rusije, ovoga puta motivisanih „slučajem Skripalj“. Realizacija prve etape kaznenih mera očekuje se do kraja meseca. Osim ovih, Trampova administracija priprema još jedan paket mera protiv ljudi koji su pokušali da utiču na rezultate američkih izbora. Posmatrači procenjuju da su sankcije stejt departmenta, u poređenju sa drakonskim merama koje priprema kongres, ipak mnogo mekše.

Posle ovih vesti rublja se srozala na 66,29 za dolar i 76,23 za evro. Cena dolara i evra je na menjačnicama skočila za 2,5 rublje. Berzanska vrednost našeg Aeroflota, koji je sa Sberbankom i Vnještorg bankom nominovan za drugu, suroviju etapu sprovođenja kaznenih mera, pala je za 11%, Sberbanke za 5,2%, a Vnještorg banke za 6%.

Zvanična predstavnica stejt departmenta Hizer Nojert saopštila je da su sankcije efikasan instrument kojim se kod zemalja koje je pošle stranputicom pobuđuje potreba za promenama u njenom ponašanju. „Želja nam je da ostvarimo što tešnju saradnju sa ruskom vladom“, izjavila je Hizer Nojert i dodala: „Putem sankcija otvara nam se mogućnost da postignemo umesnije ponašanje dotične vlade.“

Po zamisli stejt departmenta, „umesnije ponašanje“ ruske vlade značilo bi čvrstu garanciju Kremlja da više nikada neće trovati planetu „novičkom“, kao i ostalim gadostima slične vrste koje izgleda u svojim vojnim laboratorijama Rusija još uvek proizvodi, da se više nikada neće upuštati u ometanje tuđih izbora i da će dozvoliti inspektorima OUN-a da izvrše proveru ruskih vojnih objekata. Postoji sasvim realna mogućnost da Putin ispuni ove uslove. Ali bi za tako nešto prvo morao biti uhapšen i par dana zatvoren u već pripremljenoj ćeliji u Hagu. Možda bi čak i par sati bilo dovoljno. Pretnjama o smanjenju obima trgovinskih veza i broja diplomatskih predstavnika, o otkazivanju investicija i isporuka proizvoda visoke tehnologije, Putina nije moguće uplašiti. Jer čak i ova, strmoglavo padajuća ekonomija Rusije još uvek daje dovoljno krmiva za potrebe Kremlja i njegovog najbližeg okruženja.

Medvedev, koga je vest o novim sankcijama zatekla na Kamčatki, oštro je poručio da su nove američke mere praktično „objava ekonomskog rata Rusiji“ i obećao da će se on lično založiti da na ovaj napad njegova vlada odgovori „ekonomskim, političkim, a ako zatreba i drugim sredstvima“ koja mu stoje na raspolaganju. A neizvesnost je, priznaćete, najstrašnija. Već vidim kako se svi u stejt departmentu tresu od straha i krijući se pod stolovima grozničavo nagađaju koja li to „druga sredstva“ taj strašni Medvedev ima nameru da koristi.

Prvi zamenik premijera i ministar finansija Anton Siluanov je pad rublje objasnio „tekućom valotilnošću rublje na tržištu“. Siluanov je ovoj nedaći pristupio koristeći se principima crne i bele magije, to jest bacanjem kletvi i vradžbinama. Saglasno našoj šamanskoj tradiciji, problemi se najefikasnije rešavaju izgovaranjem neverovatnih idioma. Kao na primer kada je pre 10 godina Rusija izvršila oružani napad na Gruziju, neiskusni i neuki ljudi bi rekli da je Rusija izvršila brutalnu agresiju na svog nezaštićenog suseda. A iskusni i upućeni bi objasnili da je to bila „vojna operacija prinude na mir“. Tako je i u ovom slučaju. Pad rublje i apsolutno mračne perspektive ruske ekonomije koje ljudi opisuju kao odlazak zemlje (đuture s njenim stanovništvom) u skrovito mesto necenzurisanim narodnim jezikom zvano „šupak“ – Siluanov opisuje kao „volatilnost“. Priznajem, to zvuči mnogo umnije, nekako školovanije.

Gotovo istovremeno sa vestima o novim sankcijama i padom rublje, agencija za istraživanje javnog mnjenja Levada centar je objavila najnovije rezultate o padu Putinovog rejtinga. I što je najzanimljivije, lako se da zaključiti da između ova dva događaja nema uzročno-posledičnih veza. Anketa je završena krajem jula, a vest o najavljenim „drakonskim“ merama kongresa SAD je objavljena tek početkom avgusta. Dakle, od aprila do jula 2018. broj onih koji odobravaju Putinove odluke i njegov rad pao je za 14 odsto, sa 81 na 67%. Broj anketiranih koji ne odobravaju njegove postupke i otvoreno ne podržavaju predsednikove odluke porastao je za 15%, odnosno sa 17 na 32%. Resko se promenila i ocena kursa kojim Rusija plovi rukovođena čvrstom i sigurnom rukom Kremlja. U julu 2018. samo 48% građana Rusije smatra da se zemlja kreće u ispravnom smeru, dok je u martu iste godine takvih optimista bilo čak 63%. A broj pesimista je u istom periodu porastao sa 23 na celih 40 odsto.

Razlozi za ovako naglu promenu raspoloženja javnog mnjenja su očevidni. Prvo, sadržaj frižidera se sve drastičnije razlikuje od sadržaja televizjskih programa. Uskoro će se i „volatilnost“ naći na spisku reči zabranjenih od strane Roskomnadzora. Drugo, penzijska reforma objavljena i hitro sprovedena tokom nedavnog svetskog prvenstva u fudbalu, za mnoge građane Rusije znači smanjenu šansu da prvu isplatu svoje penzije ikada dočekaju. Ovakva vrsta stresa mnogima je provetrila mozak. Ne svima, naravno, ali mnogima.

Za zaustavljanje pada ruske ekonomije i pada životnog standarda stanovništva nikakvih šansi nema. Sledeći talas sankcija predviđenih zakonom koji će neizbežno biti izglasan u kongresu SAD stupiće na snagu za 3 meseca. U ovom paketu mera predviđena je i tačka koja će omogućiti potpuno isključivanje ruskih državnih banaka iz svetskog finansijskog sistema. Tramp neće moći da se suprotstavi donošenju ovog zakona, niti će moći da utiče na njegov sadržaj. Jedino što bi mogao da učini je da raznim ujdurmama odloži i smekša njegovu realizaciju. To bi možda moglo da uspori pad ruske ekonomije, ali je smena vlasti u Rusiji jedino što bi taj pad moglo da zaustavi.

U vezi s tim, neki analitičari su namirisali zlokoban miris predrevolucionarne situacije. Budite uvereni da je to samo iluzija. Koliko god se trudili, iz analize naše današnjice takva analogija se ne da izvući. Dok je rejting Gorbačova padao, rastao je rejting Jeljcina. Na kraju je vlast iz ruku Gorbačova preuzeo Jeljcin. A kada je sredinom 90-ih Jeljcinov rejting podrške pao na 6%, ništa se nije dogodilo. Vlast je do tada već bila izgradila sistem zaštite koji nije dopuštao pojavu bilo kakve alternative. Danas je političko i medijsko polje do tog stepena rasčišćeno da do smene vlasti neće doći čak ni ako se Putinov rejting sroza na nulu.

I za kraj, samo dve reči o opoziciji. Za stvaranje te ruševine koju danas zovemo ruska politička opozicija, zaslužna su dva aktera: vlast i sami opozicionari. Što se predstavnika vlasti tiče, sve je jasno. S njima se dijalog može voditi samo u Haškom sudu. Ali pošten i otvoren dijalog između lidera ruske opozicije (i onih u zemlji i onih van nje) je ne samo moguć, već i neophodan.

Ежедневный журнал, 10.08.2018.

Prevod s ruskog Haim Moreno

Peščanik.net, 18.08.2018.