- Peščanik - https://pescanik.net -

Obama i Nobel

U petak 9. oktobra 2009. Nobelov komitet je objavio da je dobitnik nagrade za mir Barak Obama. Usledila je lavina reakcija. U svetu, odluka je uglavnom pozdravljena kao još jedna afirmacija politike Baraka Obame, tj. onoga što svet percipira kao njegovu politiku. Taj stav se bazira više na „Yes we can“ baneru i njegovoj predizbornoj kampanji, nego na njegovoj aktuelnoj dnevnoj politici.

Svet, a očigledno i Nobelov komitet, žele da veruju da je Obama sve ono što je rekao da jeste u kampanji. Njegova popularnost van Amerike se bazira na dve stvari: na tome što on nije Buš i na njegovom imidžu koji je otelotvorenje američkog sna o jednakosti. Dakle, svet je zadovoljan Obamom, svojom slikom o Obami, svojim idejama o tome šta će Obama uraditi i spreman je da mu u tome pomogne: od 100.000 ljudi na njegovom govoru u Pragu, koji se ticao ukidanja nuklearnog naoružanja u svetu, do Nobelove nagrade za mir.

Jednostavno, Obama je za svet sve ono dobro što se vezuje za reč Amerika. Problem je u tome što takav stav može više da šteti nego da pomogne 44. američkom predsedniku.

U SAD reakcije su bile podeljene. Nije bilo ozbiljne rasprave, već se javnost  podelila po partijskim linijama zauzimajući refleksno-emotivni stav za i protiv. Republikanci Nobelovu nagradu za mir, od kada ju je Al Gor dobio pre nekoliko godina, doživljavaju kao napad na Ameriku, tj. njih same. Oni su slavili kada je Čikago izgubio Olimpijske igre 2016, pa je bilo jasno kako će reagovati i sada. Njihova teza je da Obama ima nameru da uništi Ameriku i sve što ona predstavlja. Njihov animozitet prema predsedniku u petak je dostigao novi vrhunac. Nakon štu su Hamas, talibani i Iran napali odluku Nobelovog komiteta, Raš Limboa je u svojoj radio emisiji otovreno rekao da se slaže sa njima.

Obama nije meta samo konzervativaca koji pripremaju teren za izbore sledeće godine. On, njegov imidž i ideje su ugroženi i od njega samog. Njegov rejting je u konstantnom padu. Sem stimulansa ekonomiji na početku mandata, nijedan veći zakonodavni predlog nije prošao kroz kongres. On je još u maju najavio da će do avgusta biti usvojen predlog reforme zdravstva. Pored toga, Obama gotovo ništa nije uradio ni povodom istrage o mučenju zatvorenika, uticaju lobista i globalnom zagrevanju. Dve teme koje su trenutno aktuelne su „don’t ask,don’t tell“ (gej vojnici još uvek ne mogu da se javno deklarišu) i Avganistan.

Obama je u subotu održao govor povodom gej parade u Vašingtonu i opet obećao da će ukinuti „don’t ask,don’t tell“ princip, ali nije rekao kada. U Avganistanu protiče najgora godina od početka invazije. General Mekristal je upozorio je da će NATO snage biti poražene ako predsednik ne poveća broj trupa na terenu. Pet dana nakon dobijanja Nobela za mir, Obama je naredio slanje dodatnih 14.000 vojnika u Avganistan. Logično je onda pitati „kakav mir“. Naravno, i republikanci će iskoristiti ovu vest da bi ga dodatno ismevali.

Većina ljudi u svetu koji podržavaju Obamu ne prati pažljivo dnevnu politiku u SAD, pa im se lako može desiti da se 2012. zapitaju – šta je to sa Amerikancima i zašto su izbori opet tako neizvesni.

 
Peščanik.net, 14.10.2009.