- Peščanik - https://pescanik.net -

Otpor na Kipru

NIKOZIJA, Kipar – Svetla su prigušena i vrata zaključana. Ali u ponedeljak, u filijali banke Laiki, jedne od dve najveće kiparske banke, naziru se neke siluete. To su ljudi koji pune bankomate, pokušavajući da umire napetost koja je zavladala na ovom malom ostrvu otkad su u subotu evropski lideri doneli odluku, do sada bez presedana, da nateraju štediše da plate deo međunarodne pomoći. Napolju, bankomat je iskašljavao novčanice od 50 evra, dve ili četiri po čoveku – što je olakšanje, jer će banke ostati zatvorene do srede. Međutim, to nije dovoljno da umiri strahove.

„Kako da verujem bilo kojoj banci u evrozoni nakon ove odluke?“, pita 26-ogodišnji Andreas Andreu. „Podižem svu štednju čim se banke otvore. Bolje da držim novac pod dušekom.“ U ovoj vetrovitoj prestonici i koridorima moći drugde u Evropi, dobar deo dana je potrošen na međudržavne prepirke i nespremnost da bilo ko preuzme odgovonost – neki bi rekli krivicu – za odluku koja se iznenada pokazala kao ne tako sjajna.

Plan za oporezivanje štednje u zamenu za finansijsku pomoć od 10 milijardi evra za ovu kriznu zemlju ubrzo je uznemirio duhove izvan kiparskih obala. Berze širom sveta pale su u ponedeljak – iako su američke ostale mirne – posle neočekivanog radikalnog poteza evropskih političara u cilju očuvanja celovitosti evrozone.

Ekonomisti kažu da kiparski plan predstavlja zabrinjavajući presedan koji bi mogao da im se obije o glavu. Prvi put od izbijanja krize nacionalnog duga u Evropi i spasavanja Grčke, Portugalije i Irske, od običnih štediša, uključujući i one sa osiguranim računima, traži se da plate deo troškova, tačnije 5,8 milijardi evra paketa pomoći vrednog 10 milijardi. Prema uslovima kiparskog sporazuma država mora da prikupi 5,8 milijardi evra putem jednokratnog poreza od 9,9% na uloge veće od 100.000 evra. Oni ispod tog praga platiće 6,75 posto, što će obuhvatiti i penzionere i radnike sa najnižim primanjima.

Kiparski predsednik Nikos Anastasijades optužio je lidere Evropske unije da ga „ucenjuju“ da pristane na ovo i u ponedeljak je pokušao da nagovori Brisel na lakše uslove. Dok pravnici u Kipru dovode u pitanje legalnost oporezivanja uloga koji bi navodno trebalo da su osigurani do 100.000 evra i konfiskacije novca preko tog iznosa, g. Anastasijades odložio je skupštinsko glasanje o paketu za utorak, a ima naznaka da ga skupština neće podržati. U Briselu je klub od 17 ministara evrozone koji su potpisali plan pomoći Kipru održao hitnu telefonsku sednicu u ponedeljak uveče, gde se raspravljalo o uslovima sporazuma i dogovoreno je da se razmotri novi sporazum koji ne bi toliko pogodio siromašnije Kiprane.

U saopštenju su izjavili da bi male štediše „trebalo tretirati drugačije od velikih“ i rekli da su spremni da modifikuju porez za one ispod 100.000 evra. Iz komentara zvaničnika MMF-a čini se da je i ova organizacija naklonjena toj opciji. Ali Jerun Dajselblum, holandski ministar finansija, koji obavlja funkciju predsednika Evrogrupe, nagovestio je da će pod bilo kojim novim aranžmanom ipak morati da se isporuči 5,8 milijardi evra. Ovo prepucavanje odigrava se nakon protesta oko 800 građana, koji su se okupili ispred predsedničke palate i besno vikali na g. Anastasijadesa dok je ulazio u zgradu na sastanak sa svojim kabinetom.

„Merkel, ukrala si nam životnu ušteđevinu“, piše na jednom transparentu okačenom na stub. „EU, ko je sledeći, Španija ili Italija?“ piše na drugom. Kiparsko udruženje banaka u svom saopštenju pozvalo je ljude da ostanu „smireni“, uz napomenu da je spremno da preduzme sve neophodne mere za očuvanje stabilnosti bankarskog sektora. Udruženje kaže da će naložiti bankama da pune bakomate gotovinom i dok su zatvorene.

Iako Rusija nije članica evrozone, njena podrška ovom planu smatra se ključnom, zbog velike količine ruskog novca u kiparskim bankama. Ali predsednik Vladimir Putin je u ponedeljak opisao ovaj plan kao „nepošten, neprofesionalan i opasan“. Strane štediše učestvuju sa 26,8 milijardi evra u ukupnim ulozima od 64,8 milijardi, prema decembarskim podacima kiparske Centralne banke. Rusi imaju 15,4 milijarde od tog iznosa, prema Regionalnom bankarskom udruženju Rusije. Kiparske banke se u Rusiji smatraju poreskim utočištem, zbog niskog poreza i lake konverzije rubalja u evre. Pritom, tvrde kritičari, ne postavlja se mnogo nezgodnih pitanja o poreklu novca.

G. Anastasijades poriče da je odbio predlog da se poreza oslobode ulozi ispod 100.000 evra, kaže portparol vlade Kristos Stilijanides. „Predsednik se borio da spreči ovu skandaloznu situaciju, koja je ucenom nametnuta Kipru od strane onih koji danas pokušavaju da opravdaju svoje odluke“, rekao je g. Stilijanides, „Rekli su da ako prvih 100.000 evra ne bude uključeno u porez, cilj ne bi bio dostignut“, kaže on.

G. Stilijanides je dodao da je Međunarodni monetarni fond tokom pregovora čak otišao toliko daleko da predloži rezanje od 40% na određene depozite, ili njihovo zamrzavanje na pet do deset godina. Analitičari tvrde da se ovim potezom konfiskacije novca od štediša otvara Pandorina kutija. Nervoza je već počela da se preliva u veliku italijansku ekonomiju, gde se zastrašeni investitori oslobađaju obveznica četiri najveće banke, jer se neki od njih boje da bi mogli postati najnovija investitorska klasa koja će pretrpeti gubitke usled novog čvrstog stava Brisela o pomoći kriznim bankama.

Za sada niko ne predviđa evropsko spasavanje italijanskih banaka. Ali kao što su problemi sa manjim španskim bankama prošle godine brzo eskalirali u krizu koja je zahtevala evropsku pomoć, sve veći broj analitičara upozorava da bi najkritičnije italijanske banke mogle da predstavljaju širu sistemsku pretnju italijanskom bankarskom sektoru.

Drugi analitičari tvrde da su problemi Kipra posebni i ne očekuju prenošenje uticaja ove krize na ostale. Kažu da ruski depoziti u kiparskim bankama, čija vrednost uveliko premašuje BDP ovog ostrva, podstiču strahove drugih zemalja evrozone da će njihovi poreski obveznici biti primorani da spasavaju bogate Ruse.

 
Liz Alderman, The New York Times, 18.03.2013.

Preveo Ivica Pavlović

Peščanik.net, 20.03.2013.