- Peščanik - https://pescanik.net -

Parlamentarni izbori 2016 – II

Fotografije čitalaca, Predrag Trokicić

Nova pojava: gerrymandering promenom adrese

Pojedine opozicione političke stranke i elektronski mediji izveštavaju da se javio nemali broj građana sa tvrdnjom da su na njihove adrese stigli listići sa pozivom na glasanje i obaveštenje o biračkom mestu, sa imenima birača koji su im nepoznati i koji, prema njihovim tvrdnjama, nisu nikad stanovali na adresama na koje su listići poslati. Slučajevi učestalog navodnog preseljavanja građana sa adrese na adresu, uoči izbora, moraju izazvati pažnju. Pravno, ova pojava bi mogla biti od značaja za lokalne izbore i to za one u opštinama u kojima se procenjuje da bi određena politička stranka mogla postići većinu uz pomoć tzv. sigurnih glasova koji bi se “ciljano rasporedili”. Pojava bi se mogla opisati kao svojevrsni gerrymandering, dakle kao određivanje područja izbornih jedinica tako da potpomognu promociju određene političke opcije. Samo što je to devetnaestovekovni guverner Elbridž Geri (Elbridge Garry) postizao tako što je menjao izborne teritorije, a u modernoj Srbiji izgleda više volimo da menjamo ljude.

Zamenica predsednika Demokratske stranke (DS) Gordana Čomić je na konferenciji za medije 20. aprila 2016. najavila podnošenje krivičnih prijava protiv odgovornih lica u MUP-u, zato što građani na kućne adrese dobijaju pozive za glasanje za osobe koje ne poznaju, a prijavljene su na njihovim adresama. Pored toga, G. Čomić je izjavila da “priča sa lažnim prebivalištima ima početak u MUP-u i razlog je da se podnese krivična prijava protiv ministra”. Podsetila je da je pre dvadeset godina DS zajedno sa građanima, Srpskim pokretom obnove i Građanskim savezom Srbije otkrila izbornu krađu i omogućila da “bude kako smo glasali, a ne kako je neko brojao”. Zatražila je odgovornost za pokušaj izborne krađe.

Na ove tvrdnje i optužbe odgovorila je Zorica Kasalica, načelnica Uprave za upravne poslove MUP, na sledeći način: “Ministarstvo unutrašnjih poslova može da izvrši prijavu prebivališta za određeno lice samo i isključivo na osnovu zahteva tog građanina za prijavu novog prebivališta”, navela je u pisanoj izjavi dostavljenoj medijima načelnica Uprave za upravne poslove MUP-a Srbije Zorica Kasalica. Dodala je i to da se često, kad građani prodaju svoje stanove ili kuće, ne odjave sa pređašnje adrese.

„Zato se u našim evidencijama oni i dalje vode na adresi na kojoj su živeli do prodaje stana, ali ne samo oni, već i druga lica za čiju su prijavu na toj adresi prethodni vlasnici dali saglasnost. Imali smo, recimo, slučaj pre nekoliko dana da je novi vlasnik stana u Ulici Milovana Milovanovića u opštini Savski venac došao i zatražio pasivizaciju adresa za sva lica koja su prijavljena, ali ne žive u tom stanu. Ispostavilo se da su bile prijavljene četiri osobe, sa četiri različita prezimena”, rekla je Kasalica.

Imao je o ovome šta da izjavi i predsednik RIK, prof. dr Dejan Đurđević: “Izborni cenzus se ne određuje prema ukupnom broju birača nego na osnovu broja onih koji su glasali, koji su se potpisali u izvod iz biračkog spiska i uzeli glasački listić”, rekao je Đurđević za Večernje novosti. Optužbe opozicije o mogućim mahinacijama, imenima mrtvih u spiskovima i promenama prebivališta ocenio je kao „čiste spekulacije“ povodom žalbi pojedinih građana da su dobili pozive za glasanje na ime osoba koje ne postoje na toj adresi. “RIK-u je dostavljeno nekoliko takvih poziva. Posle provere utvrđeno je da je reč o rođacima osoba koje su prodale stan, ali se nisu odjavile sa te adrese”, objasnio je predsednik RIK-a. Prema njegovim rečima moguće je da su neki birači dobili po dva poziva za glasanje da bi glasali na lokalnim, odnosno republičkim izborima, jer se birački spiskovi razlikuju.

(Sa iznenađenjem koje prelazi u zaprepašćenje, notirala sam da se „tehnički“ ministar unutrašnjih poslova, dr Stefanović, ovim povodom nije oglasio.)

O pozivima za glasanje nepoznatih osoba prijavljenih na adresama na kojima do tada nisu bili, zamenica predsednika DS je rekla: (a) da ti pozivi stižu i da ih građani obaveštavaju o tome i (b) da je za to odgovoran MUP, zbog čega će DS podneti krivične prijave. Načelnica Uprave za upravne poslove MUP na to je ovim povodom odgovorila (a) da MUP ne postupa po službenoj dužnosti, već po prijavama građana kojima oni prijavljuju adresu stanovanja i (b) da se često dešava da se građani, prilikom prodaje stanova ne odjave sa ranije adrese.

Podvlačim da u svom obraćanju Gordana Čomić nije tvrdila da je MUP adrese menjao po službenoj dužnosti i da odgovor načelnice navedene Uprave otpočinje zamenjenom tezom. Tačno je da MUP prilikom prijave ili promene adrese ne postupa po službenoj dužnosti. Ali postupak prijave i promene adrese se vodi pred MUP-om i on je odgovoran za zakonitost i pravilnost rešenja o prijavi adrese ili promeni adrese. Objašnjenje predsednika RIK je irelevantno: (a) prijave i tvrdnje građana se ne odnose na mrtve, već na “preseljene” žive duše, (b) niti na zaboravljene rođake, (c) niti na prodate stanove – već na potpuno nepoznata lica, koja se po prvi put, upravo pred izbore 2016. pojavljuju kao oni kojima se dostavljaju pozivi na glasanje.

Zakonske odredbe koje regulišu prijavu/promenu adrese i jedinstveni birački spisak

Pitanje postupka prijave i promene adrese uređen je u Zakonu o prebivalištu i boravištu građana, a veza između prebivališta i boravišta, na jednoj, i mesta na kome građanin vrši biračko pravo, na drugoj strani, uređena je Zakonom o jedinstvenom biračkom spisku.

Za prijavu, odjavu, promenu i elektronsko vođenje podataka o prebivalištu i boravištu nadležno je Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP), na osnovu čl. 24. Zakona o prebivalištu i boravištu građana – dalje ZPB – „Službeni glasnik RS“ br. 87/2011. Prijavu prebivališta podnosi građanin (čl. 9. st. 1. ZPB). Prijava novog prebivališta istovremeno predstavlja odjavu ranijeg (čl. 9. st. 4. ZPB). Pravni osnov za prijavu prebivališta na određenoj adresi redovno je pravo svojine na stanu (kući) ili ugovor o zakupu (čl. 11. st. 1. ZPB). Građanin koji prijavljuje prebivalište na određenoj adresi mora pokazati MUP-u svoja lična dokumenta, kao i pisane dokaze o svojini na stanu ili zakupu stana. Bez ovih dokumenata, nema prijave prebivališta, osim izuzetno. Te izuzetke uređuje ZPB u čl. 11. st. 2 (mesto stalnog stanovanja, prebivaliste supružnika ili vanbračnog partnera, za decu – prebivalište roditelja, kao i adresa ustanove u kojoj je dato lice smešteno ili adresa centra za socijalni rad – za one koji nemaju krov nad glavom). Prema tome, da bi MUP prihvatio i u svoju evidenciju uvrstio prijavu prebivališta građanina, mora utvrditi njegov identitet, mora utvrditi da li je isprava na osnovu koje prijavljuje prebivalište na određenoj adresi zakonski osnov za prijavu ili ne, a ako te isprave nema – mora doneti posebno rešenje o prebivalištu građanina koji mu se obraća. Dakle, MUP je odgovoran za utvrđivanje identiteta građanina koji podnosi prijavu i za ocenu da li postoji ili ne postoji zakonski osnov za prijavu na određenoj adresi. Niko nije ni tvrdio da je MUP pokrenuo i vodio postupak po službenoj dužnosti, već da postoji ozbiljna sumnja da nije poštovao ZPB, tj. da nije utvrđivao zakonski osnov da se određeno lice prijavi na određenoj adresi. Nezavisno od toga da li je masovno prijavljivanje novih adresa bilo organizovano, podstrekavano ili šta drugo, u vezi sa predstojećim izborima, za svaki od prijavljenih pojedinih slučajeva nije teško izvršiti proveru da li su nadležni organi MUP ispunili zakonske obaveze utvrđivanja identiteta i zakonskog osnova za prijavljivanje na određenoj adresi. Ako se utvrdi da zakonske obaveze nisu poštovane, mora da sledi bilo disciplinska, bilo krivična odgovornost – zavisi od činjenica svakog konkretnog slučaja. A, može se utvrditi i to da li je „akcija“ bila unapred organizovana. Otuda su krivične prijave koje je najavila DS legitimno sredstvo.

Ali odgovornost MUP-a se ovde ne završava. Veza između prijave prebivališta i biračkog spiska uređena je u čl. 11. Zakona o jedinstvanom biračkom spisku (“Službeni glasnik RS” 104/2009 i 99/2011):

“Organ koji vodi službenu evidenciju o građanima dužan je da svaki podatak koji utiče na potpunost, tačnost i blagovremenost vođenja biračkog spiska dostavi u roku od tri dana od dana nastale promene organu koji je nadležan za donošenje rešenja na kome se zasnivaju promene u biračkom spisku.

Ministarstvo nadležno za unutrašnje poslove podatke iz službenih evidencija o prebivalištu i boravištu građana na kojima se zasnivaju promene u biračkom spisku dostavlja elektronskim putem neposredno ministarstvu nadležnom za poslove uprave u roku iz stava 1. ovog člana.

Ministarstvo nadležno za poslove uprave podatke iz stava 2. ovog člana prosleđuje nadležnoj opštinskoj, odnosno gradskoj upravi odmah, a najkasnije u roku od tri dana od dana njihovog prijema.

Od dana kada se raspišu izbori pa do 72 časa pre dana izbora, organi iz st. 1. i 2. ovog člana sve podatke iz st. 1. i 2. ovog člana dostavljaju odmah, a najkasnije narednog dana od dana kada su promene nastale.

Bliži način razmene podataka iz st. 1. do 4. ovog člana propisuje uputstvom ministar nadležan za poslove uprave.”

Dakle kad jedno lice kod MUP-a prijavi novu adresu, MUP po službenoj dužnosti tu novu adresu građanina dostavlja nadležnom opštinskom ili gradskom organu uprave koji mora, opet po službenoj dužnosti, uvrstiti građanina na birački spisak na određenoj opštini ili u gradu. Stoga je MUP odgovoran za identitet i zakonski osnov promene adrese, jer MUP i ne šalje opštinskoj ili gradskoj upravi podatke o zakonskom osnovu promene adrese, nego samo, i to elektronskim putem, dostavlja toj upravi podatke o identitetu lica i o novoj adresi na koju se građanin prijavio.

Ni na jednim izborima posle 2000 godine u političkoj javnosti Srbije nije bilo ukazivano na masovnu pojavu promene adresa građana, kao što je to slučaj sa izborima 2016. Zadatak načelnice Uprave MUP za upravne poslove i predsednika RIK nije da nagađaju da li su građani zaboravili da se odjave sa određene adrese ili da nagađaju nešto drugo. Njihov zadatak je da utvrde činjenice o broju, vremenu, zakonskom osnovu i identitetu lica koja su prijavila promenu prebivališta, kao i o opštinskim teritorijama na kojima je to učinjeno. Ako se provera ne učini, ostaće ozbiljna sumnja u regularnost ovih izbora.

Peščanik.net, 21.04.2016.

NEREGULARNI IZBORI 2016.

The following two tabs change content below.
Vesna Rakić Vodinelić, beogradska pravnica, 1975-1998. predaje na državnom pravnom fakultetu u Beogradu, gde kao vanredna profesorka dobija otkaz posle donošenja restriktivnog Zakona o univerzitetu i dolaska Olivera Antića za dekana. Od 1987. članica Svetskog udruženja za procesno pravo. 1998-1999. pravna savetnica Alternativne akademske obrazovne mreže (AAOM). 1999-2001. rukovodi ekspertskom grupom za reformu pravosuđa Crne Gore. Od 2001. direktorka Instituta za uporedno pravo. Od 2002. redovna profesorka Pravnog fakulteta UNION, koji osniva sa nekoliko profesora izbačenih sa državnog fakulteta. Od 2007. članica Komisije Saveta Evrope za borbu protiv rasne diskriminacije i netolerancije. Aktivizam: ljudska prava, nezavisnost pravosuđa. Politički angažman: 1992-2004. Građanski savez Srbije (GSS), 2004-2007. frakcija GSS-a ’11 decembar’, od 2013. bila je predsednica Saveta Nove stranke, a ostavku na taj položaj podnela je u aprilu 2018, zbog neuspeha na beogradskim izborima. Dobitnica nagrade „Osvajanje slobode“ za 2020. godinu.

Latest posts by Vesna Rakić Vodinelić (see all)