Foto: Ceslovas Cesnakevicius, 2015 Sony World Photography Awards

Foto: Ceslovas Cesnakevicius, 2015 Sony World Photography Awards

Vlada Srbije je napokon (11. juna) kod nadležne regulatorne agencije pokrenula postupak poskupljenja električne energije za ukupno 12 odsto, što je navodno usaglašeno sa MMF-om. Kako su novinarima objasnili ministri finansija i energetike, Vujović i Antić, u okviru ovog poskupljenja, 4,5 procentna poena je povećanje prihoda Elektroprivrede Srbije, a 7,5 procentna poena zahvata novouvedena akciza.

Dakle, od procenjenog godišnjeg efekta ove odluke od oko 14 milijardi dinara, oko 5,2 milijardi dinara će povećati prihode EPS-a, a 8,8 milijardi dinara ići će u državni budžet. Na prvi pogled, to je u suprotnosti sa argumentima koji su bili prethodno iznošeni u korist “otezanja” donošenja ove odluke, na koju se Srbija obavezala u martovskom aranžmanu sa MMF-om ove godine.

Jer, iz Vlade i sa njenog čela stalno su stizale izjave da se sa poskupljenjem struje okleva zbog brige za narušeni standard građana, bez obzira što je struja u Srbiji upadljivo jeftinija nego u drugim državama u Evropi, pa i u državama u njenom neposrednom okruženju. Čak se u tom smislu licitiralo oko procenta poskupljenja struje, a dominantna procena je bila da ona mora poskupeti bar za 15 odsto, dok bi se, da se ne bi narušila obaveza uvođenja akcize na cenu struje (prema MMF-u), ta akciza uvela, ali bi ove godine bila nula procenata.

Sada smo dobili, uz navodnu borbu Vlade sa MMF-om, nešto niži porast mesečnih plaćanja za struju (ne 15 nego 12 odsto), ali u raspodeli benefita od ovog poskupljenja država je naizgled uzela veći deo (kao što je spomenuto – EPS 4,5 odsto, a država 7,5 odsto). No, čini se da će se taj deo koji je zahvatila država uglavnom vratiti EPS-u.

U stvari, kad se malo bolje pogledaju javna objašnjenja, ispada da će socijalno ugroženi imati besplatnih od 120 do 250 kilovat časova mesečno, zavisno od broja članova domaćinstva. Objašnjavajući ovu socijalnu pomoć, ministar energetike Aleksandar Antić je rekao da nju siromašnim potrošačima neće davati EPS (što očigledno MMF ne dozvoljava), nego da će to biti pomoć države, koja je već predviđena u državnom budžetu (koji je MMF prihvatio). Ministar Antić je rekao da na taj stavci, za siromašne potrošače grejanja, struje i gasa, ima više od šest miliona evra.

Grubo rečeno, spomenutom akcizom na struju, država Srbija će više nego dobro rešiti pitanje prikupljanja sredstava za opisanu socijalnu pomoć, pa će se, možda, i po tom osnovu ispostaviti da ove godine budžetska “štednja” ima dobar rezultat. Jer, ako se od avgusta, kada bi Agencija za energetiku trebalo da “uvaži” razloge Vlade Srbije i EPS-a za poskupljenje struje (i države) do kraja godine, po osnovu akcize na struju, namaknulo oko 40 odsto godišnjeg efekta akcize, prihodi budžeta bi već do kraja godine narasli za preko 3,5 milijardi dinara ili oko 30 miliona evra, što je pet puta više od predviđenog budžetskog rashoda za “energetsku socijalnu pomoć”.

Sve u svemu, nešto je počelo da se dešava i u reformi EPS-a, istina počelo se sa lakšim i unosnijim delom posla, kako za centralu kompanije tako i za centralu države: centralizacijom svih resursa i upravljanja u EPS-u i poskupljenjem struje. Bolniji deo reformisanja ovog velikog preduzeća, koje zapošljava preko 30.000 ljudi, izgleda da nije ni započeo, jer on bi podrazumevao “restruktuiranje”, to jest otpuštanje bar trećine zaposlenih.

Novi magazin, 19.06.2015.

Peščanik.net, 19.06.2015.

Srodni linkovi:

Mijat Lakićević – EPS, vlasništvo građana Srbije

Mijat Lakićević – Ruganje narodu

Mijat Lakićević – EPS: Pet problema nijednog rešenja

Dimitrije Boarov – Naizgled čudne stvari

Miša Brkić – Uloga bakra u bilansu EPS-a

Mijat Lakićević – Oporavak