Samo nas smak sveta može spasiti
Smak sveta je ultimativno rešenje evro krize pod uslovom da veliki broj ljudi veruje da će se on dogoditi i da do njega zapravo ne dođe.
Smak sveta je ultimativno rešenje evro krize pod uslovom da veliki broj ljudi veruje da će se on dogoditi i da do njega zapravo ne dođe.
Čuveni argentinsko-izraelski dirigent Danijel Barenbojm objašnjava zašto je antipatija Izraela prema Vagneru groteskna.
Prilog razgovoru o obrazovanju – odlomak iz knjige Michaela Apple, Ideologija i kurikulum, Fabrika knjiga 2012.
Naizgled zaboravljena nacionalna nezadovoljstva prete da posle više od 60 godina nakon završetka svetskog rata ponovo izbiju na površinu.
Upozorenje na apokalipsu jeste poziv na reformu. Ukoliko čovek želi da napreduje korisno je da razmišlja o propasti.
Hapšenje studenata u Turskoj postalo je masovni fenomen pre tri godine kada je privedeno nekoliko hiljada političkih aktivista.
Kad se govori o „postdemokratiji“ izražava se skepsa koja polazi od pretpostavke da demokratija nema slavno vreme pred sobom, nego da ga najverovatnije ima iza sebe.
Ljudima treba otvoreno reći da je 20. vek završen. Mi, intelektualci, treba da prestanemo da blefiramo. Mi nemamo odgovore koji se od nas očekuju.
Intervju sa britanskim politikologom Kolinom Kraučom, tvorcem teorije o „postdemokratiji“.
Intervju sa Davidom Graeberom, američkim etnologom i anarhistom.
U mnogim zemljama Evropske unije razmatraju se i donose nova poreska rešenja.
Ako ne računamo imperijalno potomstvo dinastije Ming i prinčeve iz predrevolucionarne Francuske, današnja američka deca su možda najrazmaženija deca u istoriji sveta.
Protest bi sada trebalo da okupira sve političke institucije u Izraelu: škole, sudove, parlament. Aktivizam na ulicama neće rešiti nijedan problem.
Stvari moraju biti jasno izrečene: nije poželjno da Izrael napadne Iran. Izuzev dvojice političara, niko nije oduševljen idejom o napadu.
Ni ovog leta Evropa neće imati mira, i nakon tri godine krize prisutna je velika nervoza.
Da li će rigorozna politika štednje Angele Merkel odneti prevagu ili će to biti Olandova politika rasta?
Bilo kakva kritika vlasti bilo gde, pa i na internetu, sada se lako može prevesti na ravan krivičnog zakonodavstva.
Ukoliko se Olandov model pokaže uspešnim, bio bi to primer kako bi mogao da izgleda alternativni odgovor na krizu.
Demokratija se ne može izvoziti kao koka-kola. Ona se mora roditi u zemlji, poštujući kulturu i uslove te zemlje.
Nakon više od četrdeset godina u Americi postao sam ponovo Srbin, samo, kako bi neki rekli, loš Srbin.
Usporedba ljepote s cvijetom pomaže razumjeti kako je pojam ljepote neodvojivo povezan s pojmom smrtnosti.
U vremenima krize apsolutno je neophodno da se otvoreno govori o svemu. Dobro je da se možemo osloniti na političare.
Da bi bio od koristi socijaldemokratama u Nemačkoj, čini se da je Oland pobedio jednu godinu prerano.
U Evropi je tek polovinom 19. veka postalo obavezno da građani nose pasoše izdate u njihovoj domovini.
Sklonost da predstavljamo rezultate Evro samita kao nečije pobede ili poraze je ružna navika. Važno je da shvatimo da ćemo ili uspeti ili propasti zajedno.
Idemo stopama SSSR-a: podržavamo izopštene zemlje, svadljivo se odnosimo prema „zemljama kapitala“, a kod kuće uzgajamo amerikanofobiju.
Kriza je? Država nema para? Onda bi trebalo da ih traži tamo gde se nalaze – kod bogatih.
U Rumuniji je za samo dva meseca došlo do najveće političke krize u poslednjih dvadeset godina.
Norveška je imala dva referenduma o pristupanju EU, 1972. i 1994, i oba puta je glasala protiv.
Premijer Mariano Rahoj u sredu je najavio novi paket mera štednje, dok su španski rudari organizovali proteste.
Jedan za drugim, programi štednje obrušavaju se na Špance poput cunamija.
Nemačka tajna služba bi novim zakonom mogla da određuje koje organizacije civilnog društva su ekstremističke a koje ne.