Đorđa Meloni nije Musolini
Druge vlade, govorio je Gi Debor, s divljenjem gledaju na Italiju zbog mirnog dostojanstva s kojim se valja u blatu. Danas je to preterani optimizam. Ovo nije blato već živi pesak.
Druge vlade, govorio je Gi Debor, s divljenjem gledaju na Italiju zbog mirnog dostojanstva s kojim se valja u blatu. Danas je to preterani optimizam. Ovo nije blato već živi pesak.
Ispod naslaga besmislica kulturalnog rata, nalaze se pitanja ne samo o zastupljenosti na ekranu, već i o tome ko može da zarađuje za život u industriji zabave kao umetnik ili stvaralac.
Amerikanci ovih dana pokušavaju da odgonetnu šta pokreće Vladimira Putina. Ali njegova invazija na Ukrajinu pokazuje da nije ništa naučio iz grešaka američke vojne politike.
Usled rasta temperature, biljne i životinjske vrste, kao i ljudi, kreću se ka hladnijim predelima. Taj egzodus je već u toku i počinje da ugrožava biološku i političku stabilnost.
Iste tendencije vidimo u autoritarnim i desnim populističkim pokretima, antihumanističkoj ideji tržišne konkurencije i međusobne borbe ljudi.
Finansijska pomoć kompanijama gura nas u sve veće gubitke samo da bismo održali goli život, dok čuvamo sistem koji ne samo da generiše krize, već i ograničava moguća rešenja.
Trudimo se da izmerimo najudaljenija prostranstva našeg svemira. Katalogizovali smo galaksije čijoj je svetlosti bio potreban gotovo čitav životni vek kosmosa da bi stigla do nas.
Obećanje turbulencije je sve što je ostalo od brexita koji još funkcioniše samo kao fantazija o oslobađanju, ne od Brisela već od svakog oblika regulacije sticanja novca.
Kijev će morati da izabere hoće li biti zaista evropski, tako što će učestvovati u univerzalnom emancipatorskom projektu? Ili će postati deo populističkog talasa nove desnice?
Izrael je jedno od poslednjih mesta na svetu gde su još uvek na snazi administrativni, pravosudni i politički mehanizmi uspostavljeni u periodu „britanskog mandata“.
Da li su naše države sposobne za efikasne intervencije na više frontova, od klimatskih promena i zaštite javnog zdravlja, do inovativnih tehnologija i obnove srednje klase?
Godarovi najbolji filmovi su i lični i veliki, inovativni i politički; emotivno kontroverzni, bave se i vidljivim krizama istorijskog trenutka i nevidljivim krizama u istoriji umetnosti.
Lako je raspravljati o tome da li su neki pisci bili zaista irski pisci. Ali teže je raspravljati o tome ko je bio gej a ko nije. Kako neko može tvrditi da je Gogolj bio gej kada nema dokaza za to?
Pobunili su se 17. septembra 2011. Upirući prstom na banke, korporacije i 1% najbogatijih Amerikanaca demonstranti su iz kampa u Zukoti parku uputili prodoran poziv: „Mi smo 99%“.
Među zaslugama kraljice zanemaruje se njena uloga monarha u 15 domena, uključujući Australiju, Novi Zeland i Kanadu. Bila je i lider Komonvelta, grupe od 56 zemalja, većinom republika.
Cene rastu jer energije nema dovoljno. Energije nema dovoljno zato što je Vladimir Putin obustavio isporuke gasa. Nalazimo se usred energetskog rata i bez opcija koje imamo u doba mira.
Bio je to Andersenov pokušaj da prevede svoju osujećenu kvir čežnju na jezik fantastične priče, u fragment sna. Bio je to šifrovan, ali dovoljno jasan pogled na neostvarivu kvir ljubav.
Ovo je prelomni trenutak iz dva razloga. Prvi je smrt kraljice, a drugi to što su se posle njene smrti oglasili kolonizovani u ime britanske krune. Ne kao usamljeni glasovi, već kao hor globalne traume.
Centar Mikolajiva izgledao je kao mirno, uspavano letovalište ispod ogromnog drveća. U njemu je još bilo dece. Kada bi sirene za uzbunu nadjačale ptičju pesmu, niko nije obraćao pažnju.
Čim monarh umre na upražnjeno mesto dolazi sledeći. To je za mnoge ljude umirujuća tranzicija, jer održava mit o monarhiji: kraljevi i kraljice umiru, ali institucija je večna. Upravo to zabrinjava.
Četiri posledice 9/11 su nova definicija rata, država nadzora i suženje pojma privatnosti, uzdizanje bezbednosti granica na nivo pitanja nacionalnog opstanka i normalizacija nezamislive surovosti.
Agendu paleo-levice čine 4 stuba: to su ekonomski rast, jednakost, sloboda govora i udruživanja i ravnopravnost aktera na međunarodnoj sceni. Dozvolite da objasnim svaki od ovih elemenata.
Spoj hrišćanskih i sovjetskih tema deluje postmoderno, ali u pitanju je sakralizacija dva stuba modernog ruskog nacionalizma: Velikog otadžbinskog rata i pravoslavlja.
Ispod površine herojskog otpora Ukrajine odvija se borba za njenu dušu. Bilo bi tragično kada bi Ukrajina pobedila ruski neoimperijalizam samo da bi se priklonila zapadnom neoliberalizmu.
U olimpijskom selu u Minhenu održana je svečanost u znak sećanja na 50 godina od ubistva 11 izraelskih sportista od strane osmorice pripadnika Palestinskog oslobodilačkog pokreta.
Čitavo moje političko sazrevanje odvijalo se u senci fenomena Gorbačov. Nije nas oslobodio, ali nam je dao priliku da okusimo slobodu. Zainteresovao je svet da zamisli jednu drugačiju Rusiju.
Pripadao je onoj retkoj vrsti političara koji veruju da su svet i ljudi bolji nego što izgledaju. Velika tragedija njegovog života je to što Rusijom tako dugo vlada političar suprotnih shvatanja.
Propeleri električnih turbina na planinskom grebenu koji se vidi s mog prozora danas se brzo okreću. Vetar posle oluje je jak i unosi nove kilovate u mrežu bez ikakvog ulaganja.
Klimatska kriza nije jedina opasna posledica naše zavisnosti od nafte. Ona je uzrok svih novijih sukoba na Bliskom istoku, a njen duboki uticaj vidi se i u višestrukim vezama nafte i rata u Ukrajini.
Po državničkim standardima Gorbačovu se mora suditi strogo kao jednom od najvećih gubitnika u istoriji. Sa stanovišta humanosti, sud je povoljniji: omogućio je milionima ljudi da povrate slobodu.
Kada je započela invazija na Ukrajinu Dugina je na svom Telegramu napisala: Sinoć sam šetala pustom moskovskom ulicom i videla rusku zastavu kako se vijori. Nešto je šaputalo: „Rusi dolaze“.
„Jednog jutra se belac Anders probudio i shvatio da je preko noći njegova koža postala tamna“. Tom referencom na Kafkin Preobražaj počinje novi roman Mohsina Hamida Poslednji beli čovek.