Virus i sloboda
Za razliku od drugih kriza koje pamti Amerika, ovoga puta nije bilo efikasnog vođstva na nivou zemlje niti adekvatnog planiranja za krizu – Trumpov plan je od početka bio da nema plan.
Za razliku od drugih kriza koje pamti Amerika, ovoga puta nije bilo efikasnog vođstva na nivou zemlje niti adekvatnog planiranja za krizu – Trumpov plan je od početka bio da nema plan.
Profesorka Ang je objavila zanimljivu knjigu u kojoj redefiniše korupciju, preispituje odnos korupcije i ekonomskog rasta i analizira ulogu korupcije u razvoju Kine u poslednjih 40 godina.
Zašto je tako strašno biti moralno opredeljen? Budući istoričari juna 2020. možda će dati odgovor na to pitanje. Kako god bilo, izraz „moralna jasnoća“ dobio je važno mesto u debati o medijima.
To je danas očevidna istina: pošto nisu preživjeli karantenu, uredi umiru i mnogi ih ispraćaju riječima: „tako im i treba“. Ured (kancelarija) nikada i nije zasluživao našu ljubav…
U trenutku izbijanja krize Kina je najveći svetski izvoznik ključnih medicinskih proizvoda i obezbeđuje više od polovine potreba za ličnom zaštitnom opremom u Evropi i Americi.
Kriza evra koja je počela pre desetak godina dugo je prikazivana kao rezultat sukoba štedljivog severa i rasipničkog juga. Odgovor EU na pandemiju dodatno će produbiti ovaj klasni sukob…
Kada bi otkrića Assangea i WikiLeaksa prošla nekažnjeno i postala norma, radikalno bi se poremetila ravnoteža moći između vlasti i društva – posebno medija – u korist ovog drugog.
Izrael bi imao gde da ode, ali nema s kim, nema nikog ko bi ga tamo poveo. Niko nije izazvao Benjamina Netanjahua: nijedan čovek, program, nijedna ideja. I to je uzrok ovog velikog očaja.
Fale nam priče, makar i ne najljepše, ali sa sretnim krajem. Isprva ću ispričati tri obične priče, više zabavne nego poučne. A potom ćemo zajedno pokušati odrediti što ih spaja.
Gnev javnosti povodom policijskog nasilja ili preskupe zdravstvene zaštite može dovesti do sloma. Ako se to dogodi, možda ćemo dočekati da vidimo neko bolje društvo. A možda i nećemo.
Nekoliko puta tog leta, u toplim večerima sa mirisom lavande, odlazio sam na pozorišne predstave na živopisnim lokacijama u tvrđavi iznad luke. Bio je to dubrovački letnji festival…
Možda će rušenje spomenika pomoći SAD da prevladaju vekove rasizma. Ali spomenika ima na hiljade. Neki su već uklonjeni, drugi dremaju na svom mestu. Samo neka nastave da spavaju…
Sjedim i pišem ovaj tekst. Iza prozora je hladni karantenski lipanj. Pokušavam pisati o ljetu, koje će svaki tren granuti, i ja nemam pojma kakvo će ono biti. Ne u smislu vremena, ne.
Identifikacija sa crnom Amerikom stvara prostor da se evropski kompleks niže vrednosti kompenzuje stavom moralne superiornosti koji zanemaruje evropsku kolonijalnu prošlost i rasizam.
Gradonačelnica Vašingtona je od 8 umetnika tajno naručila da za nekoliko sati ispišu mural „Crni životi su važni“ slovima visine 15 metara duž dva bloka na ulici koja vodi do Bele kuće.
Kada je crni reporter CNN-a uhapšen u živom prenosu dok je pokrivao proteste u Mineapolisu, mnogi su izrazili zaprepašćenje što se tako nešto moglo dogoditi u Sjedinjenim Državama.
Kada protesti popuste i počnu hapšenja, Trump će pokušati da zabrani neke pokrete, ograniči građanska prava, a svoje oponente prikaže kao kineske agente.
6. lipnja je bila obljetnica Puškinovog rođenja i Dan ruskog jezika: Puškina kidaju na dijelove. A on se lako kida, kao da je otporan na bilo kakvu ozljedu. I u tom trganju ostaje cjelovit.
Naseljenici okupiranih teritorija nisu zadovoljni. Sastanak sa premijerom je opisan kao „veoma osetljiv“ – srca nam se cepaju zbog toga. Kako može to da im radi? Zar nisu dovoljno patili?
Demonstranti odbijaju status kvo – lakoću s kojom policajci oduzimaju crne živote – ali nije jasno šta bi otuda moglo proisteći. To ne znaju oni, a ne zna ni naš predsednik.
Prepiska iz 1998: – Nema ničeg goreg od ostarelog revolucionara: zapadni svet vrvi od trbušastih levičara. – Ostavi na miru obim mog struka. Osim toga, po tebi sam bio gori dok sam bio mršav.
U Italiji će se univerzitetska nastava sledeće godine odvijati online. Tzv. pandemija je iskorišćena kao povod za sveobuhvatnu difuziju digitalnih tehnologija, koja se sad poslušno sprovodi u delo.
Kada se pojavio u okružnom sudu u Jerusalimu sve oči su bile uprte u njega, dok su na optuženičkim klupama nedaleko odatle sedele desetine ljudi čija su suđenja neuporedivo važnija.
Dana 24. maja, navršava se 80 godina od rođenja Josifa Brodskog. Tim povodom pisac Aleksandar Genis i povjesničar kulture Solomon Volkov prisjetili su se razgovorâ s ruskim nobelovcem.
Nešto nalik na koherentnu pandemijsku doktrinu šoka počinje da se pojavljuje. Nazovite to „Screen New Deal“.
Na 75. godišnjicu završetka rata, zabrinuti Nemci postavljaju pitanje šta će se dogoditi kad zauvek nestanu poslednji svedoci nacističkog doba – najvarvarskijih dvanaest godina u ljudskoj istoriji.
Umesto da gase, političari i mediji potpiruju požar. Nedostaje nam imunitet protiv virusa: zdravstveni i društveni. Bolest je ozbiljna. Mi smo, pak, od nje načinili katastrofu.
Našim zdravljem i životom ne mogu upravljati samo tržišne sile. Hiljade akademskih radnika širom sveta peticijom upućuju na izlaz iz krize: ljudska bića koja rade nisu samo „resurs“.
Treba li objašnjavati zašto danas mnogi od nas žele misliti, prisjećati se, govoriti o liječnicima, koje više nego ikad percipiramo kao prave junake našeg vremena. I ja bih želio ponešto reći o njima.
Na zapadu koegzistiraju tri velike veroispovesti: hrišćanstvo, kapitalizam i nauka. Kroz istoriju modernosti te tri religije su se često ukrštale, povremeno sukobljavale i mirile na nove načine…
11. septembar, finansijska kriza 2008. i Covid-19 samo su erupcije u dugačkom nizu propadanja. Koliko god Covid-19 sam po sebi bio ozbiljna pretnja, on mi izgleda i kao generalna proba 21. veka.
Brinem za usamljene vaspitače i usamljene političare, usamljene pisce i usamljene ekonomiste, usamljene arhitekte i usamljene filmske stvaraoce, usamljene organizatore i usamljene umetnike…