Borba za opstanak Hong Konga
Hong Kong je 22 godine pravdao svoje postojanje spajajući zapadni neoliberalni globalizam sa kineskim autoritarnim kapitalizmom. Danas tu ulogu igra sama Kina, a ovaj grad je postao suvišan.
Hong Kong je 22 godine pravdao svoje postojanje spajajući zapadni neoliberalni globalizam sa kineskim autoritarnim kapitalizmom. Danas tu ulogu igra sama Kina, a ovaj grad je postao suvišan.
Član 370 indijskog ustava je izbrisan. Modijeva vlada od nas sada traži da navijamo za indijsku vojsku: ili ste za vojsku ili protiv nje, ili ste Hindu nacionalista ili protivnik Indije.
Zemlje sa kojima SAD pregovaraju moraju prihvatati međunarodno priznata radna i ljudska prava. One moraju biti potpisnice Pariskog sporazuma i konvencija za suzbijanje korupcije…
Područje inače pokriveno snegom, od presudnog značaja za Zemljin rashladni sistem, izbacuje ugljen-dioksid i otežava klimatske poremećaje koje je izazvao čovek, a koji su stvorili uslove za požar.
Prikazi romana Elene Ferante ostaju u okviru pogleda na svet u kojem samo uspešna junakinja zaslužuje da postoji, i zanemaruju autorkinu poruku o klasnim podelama kao pravoj bolesti našeg doba.
Boris Džonson je prvi britanski premijer za mnogo godina unazad koji nema nikakvih dilema u pogledu Evropske unije. Njegova strategija za osvajanje vlasti podrazumevala je samo jednu opciju…
Iz arhive (2018), o klimatskim promenama: Klizimo ka zagrevanju od 1,5 stepena koje će izazvati katastrofu. A niko nikad nije sprečio tako velike promene.
Ovo leto u Hong Kongu je vrelo u svakom smislu. Masovne demonstracije potresaju grad od juna. U dva navrata na ulice je izašlo preko milion ljudi – od ukupno 7,4 miliona stanovnika ovog grada…
Iz arhive (2015), o klimatskim promenama: EK je pozdravila klimatski program Srbije pripremljen za samit UN-a u Parizu, iako se radi o 15 odsto povećanja emisije štetnih gasova do 2030.
Iz arhive (2014), o klimatskim promenama: Racionalno rešavanje klimatskih problema otežano je ne zbog ličnih interesa, već zbog otrovne mešavine ideologije i antiintelektualizma.
Pedeset godina nakon što je prvi put objavljen, sedamdeset pet godina nakon što je Kurt Vonnegut bio u Klanici pet za vrijeme bombardovanja Drezdena, šta nam govori njegov veliki roman?
Iz arhive (2014), o klimatskim promenama: Klimatolozi su neiskusni u žanru tragične apokalipse. Nauka govori hladnim jezikom, odražavajući nesigurnost koja je sastavni deo naučnog procesa.
Iz arhive (2013), o klimatskim promenama: Američko javno mnjenje je bliže svetskom standardu od državne politike i sklonije delovanju neophodnom za suprotstavljanje ekološkoj katastrofi.
Iz arhive (juli 2019), povodom dolaska B. Johnsona na mesto premijera Britanije: Oni koji u Britaniji pišu zakone, sude po njima i rade u medijima pripadaju tako tankom sloju da su svodivi na jednu osobu.
Iz arhive (april 2019), povodom dolaska Borisa Johnsona na mesto premijera Britanije: Brexit je u celini sprovelo rasističko i ksenofobno krilo britanskih neoliberala povezanih sa globalnom alijansom…
Indija, Kina i Izrael već su tamo poslali lunarne letilice bez posade, dok Amerika promoviše projekat „Mesečeve kapije“. On podrazumeva izgradnju svemirske stanice koja će kružiti oko Meseca…
Iz arhive (2017), povodom dolaska Borisa Johnsona na mesto premijera Britanije: Brexit bi značio dolazak usavršene verzije tačerizma. Ali sa Corbynom nikakav tačerizam ne bi bio moguć.
Iz arhive (2016), povodom dolaska Borisa Johnsona na mesto premijera Britanije: Ljudi koji se zalažu za kažnjavanje dece i smrtnu kaznu, većinski podržavaju Trampa i glasali su za izlazak Britanije iz EU.
O novoj biografiji: Hobsbawm je pokušao da opiše sopstveni kratki dvadeseti vek kao katastrofalno doba rastrzano između ekstrema socijalizma koji je opasno zastranio i uskogrudog kapitalizma.
Iz arhive (2016), povodom dolaska Borisa Johnsona na mesto premijera Britanije: Premijer Boris deluje kao izvesniji ishod od predsednika Donalda (koga lako zamišljam kao britanskog premijera)…
Suština Arentinog neslaganja sa Marksom tiče se većeg značaja koji ona pripisuje političkim u odnosu na socijalna prava. Ova teza je najdetaljnije razvijena u njenoj knjizi O revoluciji (1963).
Noam Chomsky govori o socijalizmu, anarhizmu i borbi za napredniji politički sistem u SAD: Uvek nam se čini da je naše doba presudno, da baš sada nastupa istorijska prekretnica.
Rast dohotka vodi do urbanizacije i veće gustine naseljenosti, koja smanjuje nejednakost, povećava dohotke siromašnih i dovodi do rasta populacije. Ali onda se javlja povišena stopa smrtnosti…
Nemci su dobijali bonove za snabdevanje tek kada odgledaju dokumentarne filmove o užasima koncentracionih logora. Ali činjenica da su išli da ih gledaju ne znači da su ih zaista i gledali…
Dok su mnogi strahovali od nasilja, Imamoglu je učinio nešto što se ispostavilo kao još veća pretnja vladajućoj stranci predsednika Erdogana – pozvao je na ljubav prema protivnicima.
SAD je pojačao kampanju finansijskog zastrašivanja i vojnih pretnji Iranu. Iako možda ne deli apetit Džona Boltona za bitku s Teheranom, Tramp je na Twitteru zapretio da Iranu može doći „kraj“.
Intervju sa Bernijem Sandersom: Mladi ljudi su progresivno nastrojeni, a predstavljaju prvu generaciju u savremenoj istoriji koja će, ako nešto ne učinimo, imati niži životni standard od roditelja.
Krah subprimarnog hipotekarnog tržišta i finansijska kriza iz 2007. i 2008. mogle su biti smrt neoliberalizma; umesto toga, „zombijevski neoliberalizam“ sada hara zemljom.
Moderno je mrzeti Jugoslaviju, ili joj postavljati dijagnozu Frankenštajna skrpljenog od rasparenih delova čiji je raspad bio neizbežan i nužno krvav.
HBO serija „Černobilj“ nam nudi romantizovanu verziju događaja. Serija je veoma gledana, pa izgleda da će na kraju ona, a ne knjige, popuniti prazninu o Černobilju. To nije dobro.
Kažu da smo sa „alternativnim činjenicama“ ušli u fazu istorije u kojoj istina nije bitna. Ali ovaj problem je star koliko i demokratija; novi su napori ključnih aktera u društvu da se degradira javni diskurs.
Posle 10 godina i preko 500 tekstova, napustio nas je zauvek naš prevodilac sa ruskog Haim Moreno (1947-2019). Ponavljamo njegov poslednji prevod Leva Rubinštejna, za koga ne bismo znali bez Haima.