Foto: Peščanik

Iz palestinske rane krvari ceo svet

Govor na uručenju nagrade PEN Pinter: Ovaj rat će biti užasan. Ali će na kraju demontirati izraelski aparthejd. Svet će biti daleko bezbedniji za sve – uključujući i Jevreje – i daleko pravedniji.

Foto: Predrag Trokicić

Putinu se ne žuri

Nijedan američki predsednik, čak ni stari drugar Tramp, neće moći da igra herojskog mirotvorca. Mir mora biti ruska pobeda. Razbijanje NATO-a jedan je od ratnih ciljeva Moskve.

Foto: Predrag Trokicić

Zašto sam popularan na TikToku

Nikad nisam bio ni na jednoj digitalnoj platformi. Nemam vremena da protestujem zbog naloga koji se lažno predstavljaju kao ja, ali sam u iskušenju da odem i posvađam se sa samim sobom.

Foto: Rade Vilimonović

Ako je Sinvar bio satana, šta smo mi?

Ubijenog lidera Hamasa porede sa Hitlerom, nazivaju ga pacovom. O prikazivanju njegovog unakaženog tela i sprdnji sa poslednjim pokušajem da se odbrani štapom već nema šta da se kaže.

Foto: Neda Radulović-Viswanatha

Ponori ugljenika

Naši okeani, šume i zemljišta regulišu klimu apsorbujući skoro polovinu svih ljudskih emisija. Ali kako se Zemlja zagreva, naučnici su sve više zabrinuti da ti ključni procesi propadaju.

Foto: Peščanik

Granice ekonomije

Iz arhive: Ljudi koji upravljaju velikim privredama sveta sve manje veruju da je ekonomija sposobna da odgovori svom zadatku. Ona sve više liči na nauku koja rešava probleme koji više ne postoje.

Foto: Neda Radulović-Viswanatha

Politika etiketiranja

Označiti nekoga kao „kokos“ znači rasijalizovati političku diskusiju, insistirati na tome da postoje određeni argumenti ili načini razmišljanja, koji su crni ili braon i drugi koji su beli.

Foto: Predrag Trokicić

„Ilijada“ ili pesma o sili

Esej napisan u leto i jesen 1940. posle nemačke okupacije Francuske – Hektorova smrt će doneti radost Ahileju, njegova smrt radost Trojancima, a uništenje Troje na kratko će obradovati Ahejce.

Foto: Peščanik

Na Bliskom istoku ništa novo

Kada su 1. oktobra Izraelske oružane snage pokrenule „ograničenu kopnenu operaciju“ u Libanu, mnoge je ta fraza podsetila na ruski eufemistički opis sopstvene invazije kao „specijalne vojne operacije“.

Foto: Predrag Trokicić

Seksualno nasilje kao oružje rata

Izraelske vlasti imaju strateške razloge za tvrdnju da je seksualno nasilje 7. oktobra bilo sistematsko. Planiraju da izraelsko pravosuđe procesuira Hamasove borce i komandante.

Foto: Peščanik

Završiti sedmooktobarsku šivu

Prošao je 7. oktobar 2023, a proći će i 7. oktobar 2024. Tog dana 2023. je posejano seme katastrofe kakvu u Izraelu nikada nismo iskusili. Zemlja je promenila lice, zaustavila se u tom danu.

Foto: Peščanik

Šumski socijalizam

Ljudi nisu glavni stanovnici Zemlje, već drveće. Njihova biomasa je više hiljada puta veća od naše. Drveće nas premašuje i u trajanju. Neki arboristi svoje subjekte počinju da smatraju svesnim.

Foto: Neda Radulović-Viswanatha

Sudbina liberalnog konzervativizma

Napadi na „liberalne elite“ nisu motivisani željom da se društvo učini više demokratskim, već da se učini poslušnijim. Nižim slojevima treba usaditi „razumevanje onoga što je za njih najbolje“.

Foto: Predrag Trokicić

Zašto ne menjamo mišljenje

Iz arhive: Istraživanja sugerišu da ljudi doživljavaju telesno zadovoljstvo kada naiđu na informaciju koja im potvrđuje uverenja, bez obzira na to što su ta uverenja potpuno pogrešna.

Foto: Ivana Tutunović Karić

Nova ekonomska trilema

Možda je nemoguće boriti se protiv klimatskih promena, podsticati srednju klasu u naprednim ekonomijama i smanjiti globalno siromaštvo. Bilo koja kombinacija dva cilja ide na štetu trećeg.

Foto: Konstantin Novaković

Upad u Liban za unutrašnje potrebe

Kopnena operacija u južnom Libanu za sada je daleko manjeg obima nego što se očekivalo. U njoj učestvuju delovi jedne izraelske divizije koja izbegava direktan okršaj sa snagama Hezbolaha.

Foto: Konstantin Novaković

Globalni kapitalizam i trajni rat

U senci ratova koji nam okupiraju pažnju, besne okrutni sukobi u Africi. Oni su proizvod kontinuirane ekonomske kolonizacije: ne samo sa Zapada, već i iz Kine, Rusije i bogatih arapskih zemalja.

Foto: Vedran Bukarica

Make Europe Great Again

Orban je jedan od najomraženijih lidera u Evropi. Ali zato ga u Sjedinjenim Državama oduševljeno dočekuju ideolozi ekstremne desnice, koji njegov režim smatraju modelom za drugi Trampov mandat.

Foto: Ines Tanović Sijerčić

Italijanski presedan

Britanija razmatra sporazum sličan onom koji je vlada Đorđe Meloni sklopila sa Albanijom, za procesuiranje tražilaca azila van svojih granica. Propagandni trening oštrine ne mari za posledice.

Foto: Ivana Tutunović Karić

O istočnoevropskim nacionalizmima

Istočnoevropski nacionalizmi sebe uvek definišu kao „emancipatorske“ i „liberalne“ kada su suočeni sa jačom silom, a kada jednom dođu na vlast, ponašaju se imperijalno u odnosu na slabije.

Foto: Peščanik

Jednom i zauvek

Većina Izraelaca još nije pojmila dimenzije poraza u Gazi. Oni nisu stigli ni do očiglednog zaključka da bi bilo bolje da Izrael nije ni ušao u taj rat, a već hrle ka libanskom Sidonu.

Foto: Predrag Trokicić

Uspon zamrznutih demokratija

Trend u Evropi su demokratije u ćorsokaku: njima upravljaju kratkotrajne vlade ili tehnokratske administracije sa dovoljno glasova za privremeni opstanak, ali nedovoljnom podrškom za upravljanje.

Foto: Neda Radulović-Viswanatha

Politika svedena na signale

„U Springfildu jedu pse“, rekao je Tramp. „Ljudi koji su došli. Oni jedu mačke.“ Čak i pre Trampovog ispada, vodeći republikanci dali su svoj doprinos da se ovaj mit ovekoveči i legitimizuje.

Foto: Peščanik

Bez milosti za ubijene

Prošlog petka u izbegličkom kampu Dženin održano je 11 sahrana. Vojska je ubila osmoro, a troje je umrlo prirodnom smrću. Njihove sahrane su odložene zbog brutalne akcije izraelske vojske u kampu.

Foto: Vedran Bukarica

Šta Kamali Haris treba za pobedu

Demokrate su s pravom oduševljene odličnim učinkom Haris na debati u utorak uveče. Ali raskrinkavanje Trampa nije dovoljno. Amerikanci žele promenu ekonomskih i političkih okolnosti.

Foto: Vedran Bukarica

Zašto nam je potreban Habermas

Filozof danas ima utisak da ne razume nemačko javno mnjenje. Ko se promenio, on ili zemlja, koja se udaljava od pacifizma i „postnacionalizma“ koje je Habermas decenijama propovedao?