Iz palestinske rane krvari ceo svet
Govor na uručenju nagrade PEN Pinter: Ovaj rat će biti užasan. Ali će na kraju demontirati izraelski aparthejd. Svet će biti daleko bezbedniji za sve – uključujući i Jevreje – i daleko pravedniji.
Govor na uručenju nagrade PEN Pinter: Ovaj rat će biti užasan. Ali će na kraju demontirati izraelski aparthejd. Svet će biti daleko bezbedniji za sve – uključujući i Jevreje – i daleko pravedniji.
Nijedan američki predsednik, čak ni stari drugar Tramp, neće moći da igra herojskog mirotvorca. Mir mora biti ruska pobeda. Razbijanje NATO-a jedan je od ratnih ciljeva Moskve.
Nikad nisam bio ni na jednoj digitalnoj platformi. Nemam vremena da protestujem zbog naloga koji se lažno predstavljaju kao ja, ali sam u iskušenju da odem i posvađam se sa samim sobom.
Svima nam je zajedničko uverenje da smo „dobri i razumni ljudi“. Stalno se trudimo da sebe posmatramo kao dobre momke, što se najbolje postiže dehumanizacijom onih koji misle da smo loši.
Ubijenog lidera Hamasa porede sa Hitlerom, nazivaju ga pacovom. O prikazivanju njegovog unakaženog tela i sprdnji sa poslednjim pokušajem da se odbrani štapom već nema šta da se kaže.
Naši okeani, šume i zemljišta regulišu klimu apsorbujući skoro polovinu svih ljudskih emisija. Ali kako se Zemlja zagreva, naučnici su sve više zabrinuti da ti ključni procesi propadaju.
Iz arhive: Ljudi koji upravljaju velikim privredama sveta sve manje veruju da je ekonomija sposobna da odgovori svom zadatku. Ona sve više liči na nauku koja rešava probleme koji više ne postoje.
Godinu dana od početka najcrnjeg poglavlja tragedije u Gazi, za koju će naša generacija odgovarati budućim, čovečanstvu je nužan sud kao što je vaš.
Označiti nekoga kao „kokos“ znači rasijalizovati političku diskusiju, insistirati na tome da postoje određeni argumenti ili načini razmišljanja, koji su crni ili braon i drugi koji su beli.
Esej napisan u leto i jesen 1940. posle nemačke okupacije Francuske – Hektorova smrt će doneti radost Ahileju, njegova smrt radost Trojancima, a uništenje Troje na kratko će obradovati Ahejce.
Kada su 1. oktobra Izraelske oružane snage pokrenule „ograničenu kopnenu operaciju“ u Libanu, mnoge je ta fraza podsetila na ruski eufemistički opis sopstvene invazije kao „specijalne vojne operacije“.
Kropotkin je umro u Moskvi 1921, gde je i sahranjen. Tada su se poslednji put crne anarhističke zastave slobodno vijorile u Sovjetskom Savezu.
Izraelske vlasti imaju strateške razloge za tvrdnju da je seksualno nasilje 7. oktobra bilo sistematsko. Planiraju da izraelsko pravosuđe procesuira Hamasove borce i komandante.
Prošao je 7. oktobar 2023, a proći će i 7. oktobar 2024. Tog dana 2023. je posejano seme katastrofe kakvu u Izraelu nikada nismo iskusili. Zemlja je promenila lice, zaustavila se u tom danu.
Ljudi nisu glavni stanovnici Zemlje, već drveće. Njihova biomasa je više hiljada puta veća od naše. Drveće nas premašuje i u trajanju. Neki arboristi svoje subjekte počinju da smatraju svesnim.
Napadi na „liberalne elite“ nisu motivisani željom da se društvo učini više demokratskim, već da se učini poslušnijim. Nižim slojevima treba usaditi „razumevanje onoga što je za njih najbolje“.
Iz arhive: Istraživanja sugerišu da ljudi doživljavaju telesno zadovoljstvo kada naiđu na informaciju koja im potvrđuje uverenja, bez obzira na to što su ta uverenja potpuno pogrešna.
Možda je nemoguće boriti se protiv klimatskih promena, podsticati srednju klasu u naprednim ekonomijama i smanjiti globalno siromaštvo. Bilo koja kombinacija dva cilja ide na štetu trećeg.
Kopnena operacija u južnom Libanu za sada je daleko manjeg obima nego što se očekivalo. U njoj učestvuju delovi jedne izraelske divizije koja izbegava direktan okršaj sa snagama Hezbolaha.
U senci ratova koji nam okupiraju pažnju, besne okrutni sukobi u Africi. Oni su proizvod kontinuirane ekonomske kolonizacije: ne samo sa Zapada, već i iz Kine, Rusije i bogatih arapskih zemalja.
Bivši predsednik Evropske centralne banke Mario Draghi kaže da ako Evropa ne preduzme određene korake, „izgubiće razlog za postojanje“.
Orban je jedan od najomraženijih lidera u Evropi. Ali zato ga u Sjedinjenim Državama oduševljeno dočekuju ideolozi ekstremne desnice, koji njegov režim smatraju modelom za drugi Trampov mandat.
Britanija razmatra sporazum sličan onom koji je vlada Đorđe Meloni sklopila sa Albanijom, za procesuiranje tražilaca azila van svojih granica. Propagandni trening oštrine ne mari za posledice.
Istočnoevropski nacionalizmi sebe uvek definišu kao „emancipatorske“ i „liberalne“ kada su suočeni sa jačom silom, a kada jednom dođu na vlast, ponašaju se imperijalno u odnosu na slabije.
Većina Izraelaca još nije pojmila dimenzije poraza u Gazi. Oni nisu stigli ni do očiglednog zaključka da bi bilo bolje da Izrael nije ni ušao u taj rat, a već hrle ka libanskom Sidonu.
Neoliberalni režim je u praksi mrtav. Ključne zemlje koje su definisale njegova pravila prestale su da ih poštuju, ali za ostatak sveta to ne važi.
Trend u Evropi su demokratije u ćorsokaku: njima upravljaju kratkotrajne vlade ili tehnokratske administracije sa dovoljno glasova za privremeni opstanak, ali nedovoljnom podrškom za upravljanje.
Mask i republikanski ideolozi opisuju Kamalu Haris kao marionetu skrivenih „lutkara“, posebno oca i sina Soroš, namerenih da sprovedu svoju „globalističku“ ili „kulturološko marksističku“ agendu.
„U Springfildu jedu pse“, rekao je Tramp. „Ljudi koji su došli. Oni jedu mačke.“ Čak i pre Trampovog ispada, vodeći republikanci dali su svoj doprinos da se ovaj mit ovekoveči i legitimizuje.
Prošlog petka u izbegličkom kampu Dženin održano je 11 sahrana. Vojska je ubila osmoro, a troje je umrlo prirodnom smrću. Njihove sahrane su odložene zbog brutalne akcije izraelske vojske u kampu.
Demokrate su s pravom oduševljene odličnim učinkom Haris na debati u utorak uveče. Ali raskrinkavanje Trampa nije dovoljno. Amerikanci žele promenu ekonomskih i političkih okolnosti.
Filozof danas ima utisak da ne razume nemačko javno mnjenje. Ko se promenio, on ili zemlja, koja se udaljava od pacifizma i „postnacionalizma“ koje je Habermas decenijama propovedao?