Demokratija i siromaštvo
Demokratija može biti gora za siromašne od samovolje autoritarnog vladara. Država relativno nezavisna od elite može više brinuti o opštem interesu od demokratske vlasti koja je u realnosti vlast bogatih.
Demokratija može biti gora za siromašne od samovolje autoritarnog vladara. Država relativno nezavisna od elite može više brinuti o opštem interesu od demokratske vlasti koja je u realnosti vlast bogatih.
Kao što ekonomsku nauku treba spasiti od neoliberalizma, globalizaciju treba spasiti od hiperglobalizacije. Treba pustiti zemlje da same kroje svoje ekonomije.
Uskoro će biti održan sabor Ruske pravoslavne crkve, u kojem će učestvovati i Vladimir Putin, budući da je u savremenoj Rusiji pravoslavna crkva radosno na sebe preuzela ulogu agitpropa postojeće vlasti.
Šta Schulz treba da uradi? Kao cenu ulaska u novu koaliciju treba da zahteva da se kancelarkina partija obaveže da će sprovesti programe za pokretanje ekonomskog rasta, makar i po cenu deficita…
Krah komunističkih režima dokrajčio je romansu s komunističkom diktaturom kao fantastičnom projekcijom zapadnih snova. Danas živimo sumrak utopija, zbog čega levica u 21. vek ulazi tugujući.
Spisateljica i glumica razgovarale su sa Tajmom o novootkrivenoj relevantnosti Sluškinjine priče, o tome kako one definišu feminizam, kao i o dobrim i lošim stranama društvenih medija.
Škotska, Veneto, Lombardija, Katalonija… to su EU regioni koji traže viši stepen samouprave, u nekim slučajevima i potpunu nezavisnost od matičnih država. Ali nijedan od njih ne želi da izađe iz EU.
Gradovi imaju svoju rutinu. Ljudi dolaze i prolaze kroz naš kraj. Često ćete ih čuti kako raspravljaju o Mikelanđelu, predsedniku – proklet bio!, Jenkijima – prokleti bili!, o tome postoje li dobri ugljeni hidrati…
Deca pevaju o Kurilima: „Samurajima šipak, jer ostrva su naša“. Brine ih i sudbina Kalinjingrada: „Svojim ćemo grudima braniti prestonicu jantara“. A „U mirnu luku Otadžbine i Aljaska će biti vraćena“.
Fabrike, vozovi, aerodromi i škole bi radili trećinu sadašnjeg radnog vremena; struju, grejanje i toplu vodu bismo imali 8 sati dnevno; kola bismo vozili svakog trećeg dana; radili bismo 13 sati nedeljno…
Konvencionalni i reformistički političari liče jedni na druge i zato kod najvećeg dela biračkog tela izazivaju podozrenje. Glasovi koje tako gube odlaze populistima.
Tokom poslednjih decenija, dok je američko društvo bivalo tolerantnije prema otvorenom izražavanju različitih vrsta seksualnosti, ono je istovremeno izmišljalo nove načine i razloge za nadziranje seksa.
Videćemo hoće li Amerika, Britanija, Evropa i liberalizam opet biti veliki. Jedno je sigurno – rasni suprematista u Beloj kući i njegovi protivnici imaju isti cilj: da odlože fajront u sopstvenim rajskim vrtovima zapada.
U uslovima oštre finansijske krize i nedostatka budžetskih sredstava, Kremlj je primoran da traži nove varijante za rast izvoza prirodnog gasa, jednog od njemu najvažnijih i najpristupačnijih izvora novca.
Poslednje 4 godine u Njujorku sam bio sam i najmanje 400 puta sam sâm večerao, pa mi to daje pravo na mišljenje o tome šta nam to otkriva o svetu u kome živimo.
Književni lik koji mi najviše liči na Trumpa je junak komada Kralj Ibi, koji je skinut s repertoara posle čuvene premijere 10. decembra 1896. u Parizu zato što je izazvao nerede.
David Harvey je kritičar nečovečnosti kapitalizma. U knjizi 17 kontradikcija na kraju kapitalizma on zamišlja propast sistema, kao što to čine Paul Mason, Žižek i njima slični.
Uverenje da ratovi doprinose smanjenju nejednakosti prihvata se kao samorazumljiva istina. Ali da li je uvek tako? Na primer, ima naznaka da je nejednakost u Nemačkoj u periodu 1914-1918. rasla.
Došli smo dotle da državu blagostanja smatramo troškom koji treba smanjiti, a ne delom ekonomske i socijalne strategije sa ciljem da se obezbedi sigurnost za sve i mogućnosti za one koje žele više.
Sa približavanjem godišnjice Ruske revolucije možemo očekivati tri vrste reakcija: osudu iz redova konzervativaca; divljenje i žaljenje među liberalima; entuzijastično slavlje. Ja ću ipak slaviti.
Odluku Ksenije Sobčak da se 18. marta 2018. pojavi u trci za novog predsednika Rusije treba shvatiti kao deo kremaljske specijalne operacije pod imenom Predsednički izbori.
Ekonomije se globalizuju, a nacionalne vlade centralizuju. Kao rezultat toga, regionalni identiteti postaju ratoborni, ne samo u Kataloniji, već i u Škotskoj, na Korzici, u Flandriji, Šleziji, Venetu…
U razvijenim zemljama nije došlo do odumiranja države: iako kao ideologija teži smanjenju države, u stvarnosti neoliberalizam proizvodi sve veći državni aparat.
Zahtevi za autonomijom se umnožavaju, a leve partije zaostaju u razumevanju da ponekad nacionalno pitanje može biti u skladu sa borbom za socijalnu pravdu.
Umro je antropolog Vjačeslav Vsevolodovič Ivanov. Bio mi je mentor na doktorskim studijama. Neko se jednom našalio: Latinjina je odlično obučena za rusku ekonomiju – učila je mitologiju kod Ivanova.
Ponavljamo Uvod iz autorove knjige Šta je populizam, pred dolazak Jan-Werner Müllera u Beograd u utorak 31. oktobra, na razgovor u CZKD-u sa Vesnom Pešić i Dubravkom Stojanović.
Trump je promenio pravila igre. Za razliku od Weinsteina, on nikada ne bi obećao da će otići na lečenje. Nikada ne bi molio za još jednu šansu, jer onda si već gubitnik: žrtva stvarnosti, a ne njen tvorac.
Nema se šta zameriti ideji da svaki narod ima pravo da odlučuje o svojoj budućnosti. Problemi nastaju kada je u igri više od jednog naroda: katalonsko samoodređenje isključuje špansko samoodređenje.
Kada je ekonomija u pitanju, Britanija se nalazi pred izborom: da se vrati u 80-e godine 20. veka uz Theresu May, ili da sa Jeremyem Corbynom temeljno pretrese svoje ekonomske politike.
Pre svega, Nobel za ekonomiju ne postoji. Tim imenom se neprimereno naziva nagrada koju je 1968. ustanovila Centralna banka Švedske (Sveriges Riksbank) povodom 300 godina svoga postojanja.
Deset mi je godina. Nad gradom se vije nerazgovetni huk praznika. Televizor trešti. Za govornicom – Hruščov. U sobu zaviruje komšinica, čila žena čudnog imena Ganja.
Prijatelj mi je nedavno poslao neobičan tekst koji počinje predviđanjem da će u svetu uskoro nastupiti anti-nacionalistička intelektualna revolucija koja će otkloniti nepravde mesta rođenja.