Povratak u osamdesete?
Počelo je kao letnja šala: laburisti pod toplotnim udarom žele levičara za predsednika partije, aktivistu koji više voli ulične proteste od političkih funkcija.
Počelo je kao letnja šala: laburisti pod toplotnim udarom žele levičara za predsednika partije, aktivistu koji više voli ulične proteste od političkih funkcija.
Pogledajte ove dve vesti: Nemačka je na grčkoj krizi zaradila 100 milijardi evra i ovo je najuspelija godina nemačke industrije oružja. Njihov zajednički imenilac je da Nemačka profitira na patnji drugih.
Ruska vlast srlja ka tome da što pre postane vazal Kine, sve u nadi da će joj po cenu nezavisnosti, pa čak i teritorijalne celovitosti, Kina pomoći da što duže ostane na vlasti.
“Ako poverujem u boga, onda počnem da razgovaram sa njim i on razgovara sa mnom. Čim poverujem u nešto, ono mi se obraća. Dakle, ne verujem ni u šta.“
Laburisti su ovladali novim tehnologijama informatičke revolucije, ali da bi pridobili glasače treba da redefinišu ulogu države u političkoj ekonomiji digitalnog doba.
Letnja lektira – REČ: Eksperimentalna utopija ne govori u ime svih i ne obraća se svima, ona prihvata činjenicu da drugi žive drukčije. Njena vrlina je prihvatanje razlike.
Iskustvo čitanja liči na uobičajeno predstavljanje onog što nije neposredno prisutno. Čitalački proces reaktivira obrasce prošlog iskustva da bi u našem duhu stvorio nove priče, pseudosećanja.
Stvar je u tome što nam sposobnost samostalnog razmišljanja nije data sama po sebi; ona je ideal, nju postižemo uz ogroman napor. A tom naporu se opiremo.
Letnja lektira – REČ: Da ne bude nesporazuma: nikad se nismo uljuljkivali iluzijom da možemo da živimo u autarhiji, jer to više nije moguće. Ipak, uspeli smo da očuvamo svoju nezavisnost dvadeset godina.
Letnja lektira – REČ: Longo mai nije monolitan blok s „jedinstvenom mišlju“, već federacija kooperativa u kojoj živi između 150 i 200 osoba sa svojim idejama i vizijama.
U Engleskoj se dešava nešto nečuveno. Laburisti bi u septembru mogli da izaberu pravog levičara za lidera. Čoveka koji bi da ukine atomsko naoružanje i izađe iz NATO-a.
Najdramatičnije je bilo to što je u uzastopnim odlukama donesenim prošle nedelje Sud proglasio da parovi istog pola imaju ustavno pravo na sklapanje braka.
Lakim potezom ručnog zgloba, Maljevič je na Crnom kvadratu sve sveo na „nulti oblik“. Ispalo je da je nula kvadrat. To otkriće je jedan od najstrašnijih događaja u istoriji umetnosti.
Referendumsko „ne“ može da preživi samo ako Grci nastave da vode strpljiv gerilski rat protiv finansijske okupacije.
Povodom 8. marta, iz arhive: Na prvom času pitam studentkinje da li se smatraju feministkinjama. Odgovor je – ne. Kad pitam da li su za pravo žena na slobodu, jednakost i pravdu, odgovor je – da.
Taj prostor je bio tako skučen, a toliko blistave i važne muzike je tamo nastalo. U klubu Slugs’ je opstajao akustični džez u mračnim godinama Bitlsa, tvista i rok koncerata.
Jer eto prođoše vekovi a Tolstoj se (recimo) u Belgiji nije dogodio. No oni ga u prevodu i dan-danas s radošću čitaju. I srećni su zbog toga.
Terorizam je stigao u Nemačku. Političari i mediji moraju to da priznaju. Nazovimo konačno ljude koji pale izbegličke centre pravim imenom. To su teroristi!
Milioni ljudi shvataju da im je prodat san koji se kosi sa onim što stvarnost nudi. Reakcija je bes – i povlačenje u nacionalne oblike kapitalizma koji mogu razoriti svet.
Leta u Americi dobijaju imena kao uragani, samo sa prezimenom: Trayvon Martin ili Michael Brown. Kao sa uraganima i njihov dolazak je očekivan, ali kada stignu, svi su zatečeni.
Oglas za escajg, koji je Nabokov nazvao “Obožavanje kašika”, izvesno je odigrao važnu ulogu u stvaranju lika prigradske udovice Šarlote Hejz. Iz dirljivog smeća rodilo se remek-delo.
Uprkos književno-kritičkoj tradiciji koja uči da je ličnost pisca nevažna za vrednovanje dela, nije li zadovoljstvo čitanja teksta i u razmišljanju o enigmi osobe koja ga je napisala.
Bild je nedavno uporedio Angelu Merkel sa Bizmarkom. Ali ona nije Bizmark. Prikladnije bi bilo poređenje sa Vilhelmom Drugim.
Ministri finansija evrozone medijima dostavljaju glasine da grčke vlasti nisu imale kredibilan i inovativan predlog. U isto vreme, naš predlog je završio na đubrištu.
Neko je pozvao na glasanje podizanjem ruku; ako je iko u sali bio na strani Angele Merkel, kamera ga nije uhvatila.
Velika američka strategija je u rasulu. Izvor problema je u neslaganju spoljnopolitičkih elita oko toga da li je naveći neprijatelj Amerike danas Rusija ili Kina.
Pukovnik Izrael Šomer pucao je i ubio mladića koji je bacao kamenje na Zapadnoj obali. Ako se istraga o tom incidentu ikad otvori, biće, naravno, brzo završena.
Ako je Međunarodni monetarni fond u pravu, ne moramo više da nagađamo kada će Kina preteći Ameriku na poziciji najveće svetske ekonmske sile. To se već dogodilo.
Strah od vere u verskoj politici kineske Partije može se razumeti zapravo kao strah od komunističke „vere“, od onih koji su ostali verni emancipatorskoj poruci komunizma.
Zastupnici sporazuma tvrde da će TPP i TTIP globalno učvrstiti i zaštititi dobra trgovinska pravila. Ali sve to nije baš tako jednostavno.