100 godina od genocida nad Jermenima
Ovog 24. aprila je 100 godina od početka genocida nad Jermenima u Osmanskom carstvu. Nemačka izbegava da govori o svom udelu u tome i podržava odbijanje turske vlade da prizna zločine.
Ovog 24. aprila je 100 godina od početka genocida nad Jermenima u Osmanskom carstvu. Nemačka izbegava da govori o svom udelu u tome i podržava odbijanje turske vlade da prizna zločine.
U svetu još uvek postoje mesta gde se ubijanje nevinih ljudi ne smatra apsolutnim zlom. Tako će 9. maja, kada će cela Rusija slaviti Dan pobede, u Teheranu biti otvorena redovna izložba karikatura na temu Holokausta.
Dobra strana nesanice u zavejanoj kući punoj knjiga je to što uvek ima nečeg za čitanje. Kad postane baš gadno, tumaram po mraku sa baterijskom lampom kao duh Hamletovog oca i vadim knjige sa polica.
Mir na Bliskom istoku ne ugrožava namera Irana da napravi atomsku bombu, već to što je samo Izrael ima. I tako će Izrael uskoro prestati da bude jedina nuklearna sila u regionu.
Ispostavilo se da Kremlju nije dovoljna opštenarodna podrška. Na teritoriji Rusije su izvedeni masovni manevri Unutrašnje vojske MUP-a, koja u svom sastavu ima oko 80 hiljada profesionalaca.
Teško se može zamisliti kako će se posednici državne sile, o bilo čemu, ali bez Putina, jednoga dana međusobno dogovarati. Rusija će posle njega neizostavno biti dovedena do same ivice sistemske katastrofe.
Nas građane Britanije očekuje jedna od najvažnijih odluka u istoriji. Bojim se da će tokom 2017. Britanija napustiti Evropsku uniju, ako se do tada njena politika dramatično ne promeni.
Iz prolećnog izdanja Paris Review… iz pesme Januar: Dječji otisci / po smrznutom oknu / malog školskog zdanja. / Carstva, pročitah negdje, / počivaju / Na svireposti svojih kazamata.
Pamtiće vas kao kancelarku koja je uništila evropske integracije. Vi uništavate nasleđe Adenauera, de Gola, De Gasperia i Kola. I to sada, kada Nemci u Evropi imaju moć kao u doba „Trećeg Rajha“.
Otmica državnog tužioca u Istanbulu, koji je vodio slučaj ubistva dečaka tokom protesta u parku Gezi, završena je nasilno: oba otmičara su ubijena, a tužilac je umro od zadobijenih povreda.
Film „Krim – put u domovinu“ je objava nove ruske vojne doktrine. Ona se veoma razlikuje od stare, koja primenu nuklearnog oružja dopušta samo kada ruska vojska ne može da spreči okupaciju zemlje.
U aprilu prošle godine mi je stigao poziv sa Univerziteta u Teheranu da održim uvodno predavanje na prvom iranskom kongresu o Šekspiru. Odlučio sam da odem. Godinama sam sanjao o odlasku u Iran.
Reakcije nemačkih medija na antigrčku kampanju Bilda i poslednji tekst Janisa Varufakisa: Kriza je razotkrila sve mane evropske monetarne unije i okrenula ove zemlje jedne protiv drugih.
Veče u TV studiju je bilo istinski praznično. Taj praznik je voditelju Solovljovu i njegovim gostima upriličio predsednik Evropske komisije Žan Klod Junker svojom izjavom da je Evropi neophodna vojska.
Nekada davno, pre nego što je „prosvetljenje“ bilo povezano samo sa meditacijom i jogom, postojalo je Prosvetiteljstvo: filozofska revolucija iz 17. i 18 veka koja je oblikovala moderni zapad.
U borbi između grčke vlade i drugih država evrozone radi se o nečem važnijem od novca. Izgleda da se šefovi vlada evrozone više plaše uspeha jedne levičarske vlade od finansijskih gubitaka.
U jednoj Pinterovoj monodrami, čovek 20 minuta govori praznoj stolici. Na dodeli Nobelove nagrade, on invaziju na Irak opisuje kao monolog koji ukida odgovore, dok na praznoj stolici sedi američka projekcija ostatka sveta.
Posle objavljivanja rezultata ovih izbora, prva pomisao mi je bila: moraćemo da menjamo ovaj narod. Nisu nam potrebni izbori za novu vlast; potrebni su nam opšti izbori za novi narod Izraela.
Borci za ljudska prava nam kažu da se od osumnjičenih za ubistvo Nemcova priznanje dobilo torturom. Odlično. Proglasićemo ih za svedoke i početi da ih usred noći pozivamo na saslušanja.
Kupovina u velikom stilu: 60 milijardi svakog meseca, do jeseni 2016. Mario Draghi i njegovi bankari kreću u šoping za 1.000 milijardi evra državnih obveznica. Kada napune torbe, pravac kući.
Ideja „Latinske Evrope“ se ponovo aktuelizuje pod vođstvom jedne ne-latinske zemlje – Grčke. Ako Podemos pobedi, nije isključeno da i za sada poslušni premijer Italije Mateo Renci uskoči u Južni ekspres.
Korak prvi: ubijen je Boris Nemcov. Korak drugi: kao glavni osumnjičeni uhapšeni su ljudi odani Kadirovu. Korak treći: Kadirov izjavljuje da ne priznaje njihovu krivicu. Korak četvrti: Putin Kadirova odlikuje Ordenom časti.
Zemlja u kojoj se kritičar vlasti boji da će biti uhapšen na protestnom mitingu i zemlja u kojoj on može biti ubijen u privatnoj šetnji – su dve sasvim različite zemlje.
Krilati bik sa ljudskom glavom stajao je na Nergal kapiji na ulasku u drevni grad Ninivu. Star je gotovo tri hiljade godina. Momak iz Isis-a se penje na njega sa pneumatskom bušilicom.
Zanesen uspehom, on još odlučnije pritiska pedalu vremeplova – dalje, dalje u prošlost! Sovjetska retorika ustupa mesto imperijalnoj. Državni program postaje maksima Aleksandra III: „Rusija ima samo dva saveznika – vojsku i mornaricu“.
U Evropi su se rasplamsale dve opasne krize. Jedna se tiče Grčke, druga Ukrajine. Obe zavise od odluka i diplomatije nemačke kancelarke Angele Merkel.
Šta je izraelski premijer Bendžamin Netanjahu trebalo da kaže u svom govoru pred američkim Kongresom u ponedeljak 2. februara: „Samo napred. Mi već sarađujemo sa iranskom vladom.“
Putin je ubistvo Nemcova proglasio “provokacijom” i rekao da će lično nadzirati istragu, evocirajući uspomene na Staljinovo praćenje suđenja navodnim ubicama Sergeja Kirova 1934.
Na Darvinov dan, jedan od mogućih republikanskih kandidata za američkog predsednika, na pitanje da li veruje u evoluciju je izjavio: „Preskočiću odgovor. To je pitanje u koje političari ne treba da se mešaju”.
Predsednik Dumskog komiteta za obrazovanje izrazio je zabrinutost povodom „sankcija uvedenih protiv naših zaslužnih kolega Josifa Kabzona i Valerija Raškina. „Ako su svi oni Šarli, onda smo svi mi Kabzoni!“
Krenite u rat i nećete moći da se odbranite od zahvalnih političara. Slaviće vas spomenicima i bistama, muzejima i vojnim grobljima – dugo posle vaše pogibije.
Razgovor sa autorom dokumentarnog filma „Naša užasna zemlja“ o dometima sirijskog ‘hitnog filma’ i ulozi intelektualca u revoluciji: to nije vodič kroz građanski rat već putovanje tri prijatelja kroz ruševine svoje zemlje.