- Peščanik - https://pescanik.net -

Prijava protiv Dobrice Ćosića – godinu dana kasnije

Komitet pravnika za ljudska prava (YUCOM) i Helsinški odbor za ljudska prava u Srbiji (HOPS) pozivaju vas da prisustvujete konferenciji za štampu: Godinu dana od podnošenja krivične prijave protiv Dobrice Ćosića zbog izazivanje nacionalne, rasne i verske mržnje i netrpeljivosti kao i rasne i druge diskriminacije.

Ponedeljak, 19. april u 11.00, mala sala Medija centra, Terazije 3.

Govore:

Sonja Biserko, Helsinški odbor za ljudska prava u Srbiji,

Katarina Jozić, YUCOM,

Milan Antonijević, YUCOM.

Komitet pravnika za ljudska prava i Helsinški odbor za ljudska prava u Srbiji su 1. aprila 2009. podneli krivičnu prijavu Okružnom javnom tužiocu u Beogradu protiv Dobrice Ćosića zbog krivičnih dela Izazivanje nacionalne, rasne i verske mržnje i netrpeljivosti iz člana 317. stav 1. Krivičnog zakonika Republike Srbije, kao i Rasna i druga diskriminacija iz člana 387. stav 3. Krivičnog zakonika Republike Srbije, jer je Dobrica Ćosić u svojoj knjizi „Vreme zmija – Pišćevi zapisi 1999-2000” (str. 211), između ostalog, za albanski narod, napisao:

“Taj socijalni, politički i moralni talog tribalnog, varvarskog Balkana, uzima za saveznika Ameriku i Evropsku uniju u borbi protiv najdemokratskijeg, najcivilizovanijeg, najprosvećenijeg balkanskog naroda – srpskog naroda.”

Komitet pravnika za ljudska prava i Helsinški odbor za ljudska prava u Srbiji, kao organizacije koje se bave zaštitom ljudskih prava, tražile su od Okružnog javnog tužioca u Beogradu da, u skladu sa svojim ovlašćenjima, protiv Dobrice Ćosića po službenoj dužnosti pokrene krivični postupak zbog izvršenja navedenih krivičnih dela.

Iako je ova krivična prijava izazvala niz reakcija u javnosti – od autorskih članaka i kolumni u najtiražnijim medijima do posebnih emisija na nacionalnim televizijama i radio programima, uključujući i RTS – javni tužilac do današnjeg dana na ovu krivičnu prijavu nije reagovao.

U širokoj i na momente burnoj raspravi koja se povodom krivične prijave otvorila, glavni argumenti branilaca Dobrice Ćosića su bili da je rečenica istrgnuta iz konteksta, da se radi o afektivnom reagovanju i da ju je napisao star čovek. Bilo je, naravno, i pokušaja da se YUCOM i HOPS optuže da se zalažu za ponovno uvođenje delikta mišljenja, protiv slobode izražavanja, ali, kako su ovi argumenti bili uglavnom sračunati na diskvalifikaciju ove dve organizacije, oni nisu posebno ni obrazlagani, već su bili sastavni deo jedne brutalne već viđene kampanje, bazirane na stereotipima o antisrpskim organizacijama.

Iako su YUCOM i HOPS podnele prijavu tužiocu zbog jedne rečenice, to ne znači da cela knjiga „Vreme zmija” koja predstavlja političke beleške i promišljanja Dobrice Ćosića za vreme NATO bombardovanja 1999. godine do 1. januara 2000. godine ne obiluje sličnim ili istim izlivima rasističke mržnje ne samo prema Albancima, nego i prema Crnogorcima, Bošnjacima, Hrvatima, ali i državama i narodima članicama Evropske unije, i, naročito, Amerikancima. Knjiga sadrži i teške antisemitske izjave. Razlog za podnošenje krivične prijave zbog samo jedne rečenice je praktične prirode: bilo je potrebno da se na jednom ogoljenom primeru pokaže kako izgleda rasizam iz pozicije Srbina koji sebe i svoj narod doživljava isključivo kao žrtvu koja je ponekad kao posledica te permanentne „srbofobije” u stanju da učini i zločin, kako kaže Ćosić.

Umesto dopune krivične prijave, ovoga puta javnosti nudimo i širi izbor izvoda iz Ćosićeve knjige, s namerom da pokažemo da inkriminisana rečenica nije istrgnuta iz konteksta, nego da je sadržina i suština stavova Dobrice Ćosića mnogo rasističkija i nacionalističkija nego što jedna rečenica može da pokaže. Dobrica Ćosić jednostavno mrzi ili u najboljem slučaju sumnja u sve što nije srpsko, osim ukoliko to srpsko ne predstavljaju srpski izdajnici, ili kako ih on naziva, apatridi, odnosno predstavnici mondijalističke tzv. Druge Srbije.


Prilog – relevantne zakonske odredbe

Krivično delo Izazivanjenacionalne,rasneiverskemržnjeinetrpeljivosti, član317.Krivičnog zakonika Republike Srbije:

(1) Ko izaziva ili raspiruje nacionalnu, rasnu ili versku mržnju, ili netrpeljivost među narodima ili etničkim zajednicama koje žive u Srbiji, kazniće se zatvorom od šest meseci do pet godina.

(2) Ako je delo iz stava 1. ovog člana učinjeno prinudom, zlostavljanjem, ugrožavanjem sigurnosti, izlaganjem poruzi nacionalnih, etničkih ili verskih simbola, oštećenjem tuđih stvari, skrnavljenjem spomenika, spomen-obeležja ili grobova, učinilac će se kazniti zatvorom od jedne do osam godina.

(3) Ko delo iz st. 1. i 2. ovog člana vrši zloupotrebom položaja ili ovlašćenja ili ako je usled tih dela došlo do nereda, nasilja ili drugih teških posledica za zajednički život naroda, nacionalnih manjina ili etničkih grupa koje žive u Srbiji, kazniće se za delo iz stava 1. zatvorom od jedne do osam godina, a za delo iz stava 2. zatvorom od dve do deset godina.

Krivično delo Rasna i druga diskriminacija, član 387. Krivičnog zakonika Republike Srbije:

(1) Ko na osnovu razlike u rasi, boji kože, verskoj pripadnosti, nacionalnosti, etničkom poreklu ili nekom drugom ličnom svojstvu krši osnovna ljudska prava i slobode zajamčena opšteprihvaćenim pravilima međunarodnog prava i ratifikovanim međunarodnim ugovorima od strane Srbije,kazniće se zatvorom od šest meseci do pet godina.

(2) Kaznom iz stava 1. ovog člana kazniće se ko vrši proganjanje organizacija ili pojedinaca zbog njihovog zalaganja za ravnopravnost ljudi.

(3) Ko širi ideje o superiornosti jedne rase nad drugom ili propagira rasnu mržnju ili podstiče na rasnu diskriminaciju,kazniće se zatvorom od tri meseca do tri godine.

(4) Ko širi ili na drugi način učini javno dostupnim tekstove, slike ili svako drugo predstavljanje ideja ili teorija koje zagovaraju ili podstrekavaju mržnju, diskriminaciju ili nasilje, protiv bilo kojeg lica ili grupe lica, zasnovanih na rasi, boji kože, verskoj pripadnosti, nacionalnosti, etničkom poreklu ili nekom drugom ličnom svojstvu, kazniće se zatvorom od tri meseca do tri godine.

(5) Ko javno preti da će, protiv lica ili grupe lice zbog pripadnosti određenoj rasi, boji kože, veri, nacionalnosti, etničkom poreklu ili zbog nekog drugog ličnog svojstva, izvršiti krivično delo za koje je zaprećena kazna zatvora veća od četiri godine zatvora, kazniće se zatvorom od tri meseca do tri godine.

Krivično delo Rasna i druga diskriminacija, član 387. Krivičnog zakonika Republike Srbije (koji je bio na snazi u vreme podnošenja krivične prijave protiv Dobrice Ćosića a pre stupanja na snagu izmena iz septembra 2009. godine):

(1) Ko na osnovu razlike u rasi, boji kože, nacionalnosti, etničkom poreklu ili nekom drugom ličnom svojstvu krši osnovna ljudska prava i slobode zajamčena opšteprihvaćenim pravilima međunarodnog prava i ratifikovanim međunarodnim ugovorima od strane SCG, kazniće se zatvorom od šest meseci do pet godina.

(2) Kaznom iz stava 1. ovog člana kazniće se ko vrši proganjanje organizacija ili pojedinaca zbog njihovog zalaganja za ravnopravnost ljudi.

(3) Ko širi ideje o superiornosti jedne rase nad drugom ili propagira rasnu mržnju ili podstiče na rasnu diskriminaciju,kazniće se zatvorom od tri meseca do tri godine.”

Međunarodna konvencija o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije, SlužbenilistSFRJMeđunarodniugovori“,broj6/67, član 1. stav 1.:

U ovoj konvenciji izraz “rasna diskriminacija” odnosi se na svako razlikovanje, isključivanje, ograničavanje ili davanje prvenstva koji se zasniva na rasi, boji, precima, nacionalnom ili etničkom poreklu koji imaju za cilj ili za rezultat da naruše ili da kompromituju priznavanje, uživanje ili vršenje, pod jednakim uslovima, prava čoveka i osnovnih sloboda i političkoj, ekonomskoj, socijalnoj i kulturnoj oblasti ili u svakoj drugoj oblasti javnog života.

Govor mržnje, član 11. Zakona o zabrani diskriminacije (“Službeni glasnik RS”, br. 22/2009):

Zabranjeno je izražavanje ideja, informacija i mišljenja kojima se podstiče diskriminacija, mržnja ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog ličnog svojstva, u javnim glasilima i drugim publikacijama, na skupovima i mestima dostupnim javnosti, ispisivanjem i prikazivanjem poruka ili simbola i na drugi način.

 
Komitet pravnika za ljudska prava, 14.04.2010.

Peščanik.net, 14.04.2010.