- Peščanik - https://pescanik.net -

Prirodne nepogode – društvene katastrofe

Foto: Slavica Miletić

Tako se 2014. zvao moj poslednji događaj u Zelenoj omladini. Inspirisani, da ne kažem užasnuti svežim primerom poplava raskrinkali smo (ili smo naivno to mislili) ideju da se katastrofe kao usud ne mogu izbeći niti umanjiti. Najbolje je, ponosno smo zaključili, da smanjimo predvidljive rizike tako da do stradanja i štete ni ne dođe. Osam godina kasnije imamo svežeg gradonačelnika koji se odlično razume u plivanje, ali izgleda slabije razume da je za njega bolje da nekada preskoči obraćanje javnosti.

Pređimo na fi (Ø)

Kada sređujemo ulicu, hajde da promenimo fi da on bude i protočniji… Jer nema drugog rešenja, da znamo da će ovako nešto da se desi, da naše ekipe već budu sve na terenu, maksimalno i da već čekamo, kako ono naliva da tako izbacujemo vodu.

Realnost je malo komplikovanija. Da, odvođenje atmosferske vode zahteva proširivanje kapaciteta mreže, da bi se spasili fizički od bujica, ali veća opasnost i veći broj žrtava od davljenja u poplavama krije se u zaraznim bolestima, koje prosto obožavaju mešanje atmosferalija i otpadnih voda iz domaćinstava. Dakle pre svega je potrebna bezbedna kanalizaciona infrastruktura koja neće lako kontaminirati druge vode, posebno onu za piće.

Dalje, možemo raskopati i proširiti fi na svim cevima Beograda, pa i tada su slabe šanse da kanališemo nagle obilne padavine, neka će se cev zapušiti, neki će nas oblak prevariti. Pa koja bi to najnovija svemirska tehnologija mogla da spreči posledice globalnog zagrevanja u dvomilionskom gradu? Znate onu besmislenu utrinu preko puta ulice punu korova, ili blatnjavo ostrvo između dve trake asfalta? U njima je spas! (pun intended) Otvoreno zemljište je prirodni sunđer i kanal za vodu i što je na njemu više zelenila to će bolje vršiti funkciju. Beograd je sve većim betoniranjem i zaptivanjem tla postao veliko korito sa premalo rupa kroz koje voda može da ode. Pre samo nedelju dana u informativnom programu sam se obraćala zabrinuta upravo za ovo pitanje. Poroznost zemljišta u gradovima jedan je od glavnih indikatora adaptiranosti na klimatske promene, a naš grad je sa drvoreda prešao na kontejnere, sa leja na žardinjere, sa poljoprivrednog na građevinsko zemljište.

Neverovali ili da

Kada se rade rekonstrukcije ulica morate da znate da se one duže rade i zbog tih stvari. Bolje i kasniti tri meseca nego da nam se ovo dešava… Ovde je sad najmanje važno ko je zašta kriv, na boga gore ne možemo da utičemo kad će šta da nam pusti, ovo je zaista bila velika vremenska nepogoda.

Kreativno tumačenje oluje od pre dva dana podsetilo me je na porodičnu priču. Sestra i zet rešili su da grade drvenu kućicu u državi iz okruženja. Usred noći, umorne ali spokojne što su konačno dočekali krov nad glavom, iz dubokog sna probudila ih je strašna oluja, kao ova preksinoć, ali u njihovom slučaju je krov pod udarom vetra odleteo sa kuće i pao u dvorište. Kad je izašlo sunce rasvetlilo je slučaj, obasjalo nevidljivi uzrok = premali broj spojeva. Čim se oporavila od šoka, sestra je pozvala preduzetnike da poprave krov. Sve što su imali da kažu bilo je: božja volja.

Zaštita (od) grada

Mi smo juče dobili od RHMZ-a obaveštenje u 21.24 časova. Još uvek nismo ovladali veštinom čitanja budućnosti, a naročito ne čitanja vremenskih nepogoda. Tada smo već svi bili na terenu. Da li je njih iznenadilo, verovatno jeste. Ako su vremenske nepogode takve da nisu mogli da nam ukažu na to barem sat vremena ranije, veoma je teško u toj situaciji raditi.

Detinjstvo sam provela po terenima RHMZ-a gde sam upoznavala instrumente koje je na raspolaganju imala Jugoslavija, analogne i sada možda zastarele, ali tada sasvim dovoljne za praćenje podataka i prognozu vremenskih prilika. Na primer, naučila sam da je ljudska kosa toliko osetljiva na vlagu u vazduhu da se može upotrebiti za fino merenje. Opšta pravila, visok pritisak – lepo vreme, nizak pritisak – promenljivo. Kumulonimbus na radaru = pašće grad, zovi strelce, vadi rakete.

Kasnije sam imala i dosadni predmet ekoklimatologija na fakultetu, ali zaposleni u Zavodu (jedan posebno, valjda zato što nam je otac) već su i mene i sestru bili zarazili uzbuđenjem oko ekstremnih klimatskih uslova. I danas iza ikonica sunca ili pahulje na ekranima mi vidimo miks: gorde neupitnosti naučnog metoda i gejmifikovane slagalice prognoze. U to ulaze i odstupanja i ograničenja, koliko će tačno milimetara pasti nije nikada 100% izvesno, ali da li će biti kiša ili olujčina znalo se i pre satelita i digitalizacije. Takva vam je tada bila vremenska prognoza, pre novih dostignuća predviđanja, proročanstva, dodola ili gorepomenutog boga.

Plivanje u kontra smeru

U Zemunu smo imali situaciju da je čovek upao u otvorenu rupu u šahtu. Izuzetno je važno da izvršimo neku vrstu edukacije. Važno je apelovati ljude da budu obazriviji… Moj predlog će biti da Sekretarijat za saobraćaj izradi saobraćajne znakove i da na svim tim lokacijama stajati saobraćajni znak koji će ljude upozoravati da tu, u slučaju velikih padavina, prosto ne prolaze.

Ovako kratkoročno, umesto kvalitetnih planova i običnih osrednjih, ali postojećih šahtova, možda nam stvarno samo fali edukacija. Da zatražimo besplatnu školu plivanja (uz bujicu kanalizacije) za sve Beograđane i Beograđanke lično kod gradonačelnika, za toliko mu valjda verujemo?

Na kraju, zaista nije važno ko je kriv, ali je važno ko je odgovoran za planiranje grada – u skladu sa realnim potrebama stanovništva i narastajućim efektima klimatskih promena, koje kod nas znače upravo kratke intervale velikih padavina i duge periode suša. Iz više izvora stručnjaka koji rade i u međunarodnim i u domaćim institucijama nedvosmisleno je jasno da moramo nešto hitno preduzeti kako bi naši gradovi bili otporniji. Ali mi to i dalje ne vidimo, čak ni u novom Generalnom urbanističkom planu Beograda koji treba da nam, ako već ne ulepša ulice i obezbedi krov nad glavom, onda barem sačuva te glave do 2041.

Možda su nam ugrožena izvorišta, ali ovaj izvor kao da je tek počeo da sipa bisere.

Autorka je aktivistkinja inicijative Pravo na vodu.

Peščanik.net, 07.07.2022.