- Peščanik - https://pescanik.net -

Proposition 8

4. novembra se u istom danu desio najveći napredak na polju rasnih odnosa u SAD, ali je takođe došlo i do gadnog poraza na polju ljudskih prava.

15. maja 2008. vrhovni sud Kalifornije je preokrenuo odluku donetu u slučaju “In re Marriage Cases” čime je ozakonio istopolne brakove. Odluka je stupila na snagu 16. juna. Pretpostavljajući da će ovo da se desi, konzervativne grupe su skupile preko milion potpisa tokom 2008. da bi se predlog amandamana kojim bi se zabranili istopolni brakovi našao na izbornom listiću 4. novermbra. Predlog je prošao sa tankom razlikom (52-47) i istopolni brak je zabranjen u Kaliforniji.

Zabrana istopolnih brakova i izbor Baraka Obame su povezani, mada ne u meri u kojoj konzervativni, latentno fašistički i rasistički mediji tvrde da jesu, u nadi da će stvoriti raskol između gej i afro-američke populacije. Ali činjenica je da su Afro-amerikaci glasali u odnosu 2:1 za zabranu gej brakova, iako su gotovo jednoglasno glasali za Obamu (oni su ove godine činili gotovo 10% glasača na izborima u Kaliforniji, dok je pre 4 godine taj broj iznosio 6%). Među latino populacijom (74% ih je glasalo za Obamu) 53% je glasalo za zabranu gej brakova. Bela i azijska populacija su meru podržali sa 49%. Obama je uglavnom izbegavao da govori o ovoj meri tokom kampanje, ali je javno rekao da je protiv predloga 8. Obama se takođe javno deklarisao protiv gej brakova. Tako je istopolni brak u Kaliforniji ispao kolateralna šteta izbora Baraka Obame za predsednika SAD. Naravno, afro-američka populacija ne treba da bude okrivljena za ovu zabranu, iako je delimično pomogla njeno izglasavanje. Glavni razlog za zabranu je bio napor konzervatvih grupa koje su uložile mnogo novca (skoro 40 miliona dolara) u kampanju tokom jeseni, pri čemu je prednjačila mormonska crkva, koja je potrošila skoro 20 miliona.

Grupe koje se zalažu za istopolne brakove sigurno neće odustati. Pored primedbi koje su uložile Vrhovnom sudu države, one će pozvati novog predsednika da se založi za legalizovanje gej brakova na federalnom nivou. Obama to sigurno neće uraditi, niti bi bilo ko trebalo da očekuje da će se to desiti. Predlog 8 i borba oko njega je samo prvo u nizu razočarenja koje će liberali doživeti od strane predsednika čija su glasačka baza bili. I što pre se otrezne od sreće koju su osećali u prvim danima nakon izbora, to bolje po njih. Iako je Obama tokom kampanje od svih kandidata bio najbliži liberalima, on nije jedan od njih i nikada to nije bio. Ogromna podrška koju je dobio među tih 22% američke populacije je delom bila proizvod kreativnih interpretacija Obaminih stavova.

Neke od stvari do kojih je liberalnom delu populacije stalo će biti među Obaminim prioritetima: Tom Dašl, veliki zagovornik univerzalnog zdravstvenog osiguranja je postavljen na mesto sekretara za zdravstvo i zajedno sa Tedijem Kenedijom, koji je predsednik odbora za zdravsto Senata, će sigurno agresivno raditi na donošenju odgovarajućih zakona. Iračka vlada je donela odluku da sve američke trupe treba da odu iz Iraka do kraja 2011, što praktično znači da će Obama jedno od predizbornih obećanja sigurno ispuniti tokom svog prvog mandata. Ali gej prava i kontrola oružja teško da će uskoro krenuti u pravcu u kojem to liberali žele. Obamin prvi mandat neće biti suprotan Bušovom osmogodišnjem dodvoravanju konzervativnom delu društva (čak ni oni nisu od W. dobili amandman u Ustavu kojim bi se federalno zabranili gej brakovi), jer će Obama tokom njega pokušati da vrati moralni autoritet SAD povlačenjem iz Iraka i zatvaranjem Gvantanama, što je najavio u svom prvom intervjuu nakon izbora.

To ne znači da će Amerika izgubiti svoj primat na međunardnoj sceni. Postavljenje Hilari Klinton, taj pokušaj rimejka Linkolnovog “tima rivala”, ima za cilj da na spoljnom planu pokaže da Amerika neće biti ništa predusretljivija u odnosu na želje međunarodne zajednice, ako su one u suprotnosti sa američkim interesima. Klintonova je tokom kampanje rekla da će Iran biti sravljen za zemljom ako pokuša da napadne Izrael, ali je i tokom celokupne svoje karijere imala jasterbovsko shvatanje spoljne politike.

Čak i da Obama želi da pomogne liberalninim ciljevima u Americi, on trenutno nije u mogućnosti da to uradi. Prva godina njegovog mandata će sigurno biti posvećena ekomoniji koja je u recesiji. Tri velike auto kompanije su na ivici propasti, finansijski sektor je i dalje u ogromnom problemu (“Citygroup” je objavio gubitak od 65 milijardi dolara), a 700 milijardi pomoći države očigledno neće biti dovoljno. Liberali ne bi trebalo previše da očekuju od nove administracije.”Reganova revolucija”, iako faktički mrtva, imaće uticaj na politiku SAD-a i u naredne 4 godine, sve da je u Beloj kući i bleeding-heart liberal, što Obama sigurno nije.

 
Peščanik.net, 24.11.2008.