- Peščanik - https://pescanik.net -

Srbija i prijem Kosova u UN

Može li Srbija da spreči prijem Kosova u UN?

Član 4 Povelje Ujedinjenih nacija glasi:

1. Članstvo u Ujedinjenim nacijama otvoreno je svim miroljubivim državama koje prihvate obaveze sadržane u ovoj Povelji, a po oceni organizacije su sposobne i voljne da te obaveze izvršuju.

2. Prijem svake takve države u članstvo Ujedinjenih nacija sprovodi se na osnovu odluke Generalne skupštine po preporuci Saveta bezbednosti.1

Pred svaku tvorevinu koja želi da se učlani u Ujedinjene nacije postavljaju se tri prepreke koje zavise od prava i od tumačenja prava, koje u ovom slučaju mnogo zavisi od politike. Ona treba da bude država, da dobije odgovarajuću preporuku Saveta bezbednosti i da za prijem bude većina u Generalnoj skupštini UN.

Pre svega, kandidat mora da bude država. O tome da li on ima svojstvo države ne odlučuje sam kandidat već organi UN, koji ga mogu, ali ne moraju, primiti u članstvo. Svojstvo države se ne stiče nikakvom centralizovanom odlukom međunarodne zajednice, već procenom svake članice te zajednice, koja ima u vidu da li na nekoj teritoriji postoji stanovništvo podvrgnuto samostalnoj vlasti. To se u postojećim uslovima rešava pomoću priznanja. Drugim rečima, kandidat za prijem, pa i Kosovo, imaće svojstvo države za zemlje koje su ga priznale, a neće biti država za one koje ga ne priznaju. To će se svakako odraziti na glasanje u organima UN.

U UN se ne može učlaniti svaka država koja to želi. Ona će postati članica UN tek kada se o tome saglase dva organa te organizacije, Savet bezbednosti i Generalna skupština. Prvi na redu je Savet bezbednosti, bez čije preporuke Generalna skupština uopšte ne može da odlučuje o ovom pitanju. Savet bezbednosti ima 15 članica, od kojih je pet povlašćeno. To su stalne članice Saveta, koje ne podležu ni izboru ni reizboru, već su poimence nabrojane u samoj Povelji. Da bi Savet doneo odluku, za nju mora da se izjasni kvalifikovana većina od 9 članica. Međutim, kolika god da je većina, odluka se neće doneti ako protiv nje glasa neka stalna članica. Ova moć jedne stalne članice, a to su Rusija (kao naslednik SSSR), SAD, Velika Britanija, Francuska i Kina, da svojim suprotstavljanjem spreči svaku odluku Saveta bezbednosti, pa i usvajanje preporuke o članstvu u UN, popularno se, ali pogrešno, naziva „pravom veta“.

Jasno je da prijem Kosova u članstvo može da spreči svaka od nabrojanih država. Prema tome, tako mogu da se izjasne one članice Saveta bezbednosti koje nisu priznale Kosovo kao nezavisnu državu, a to su Rusija i Kina. One pri tom ne moraju da navode nikakve razloge.

Ako za kandidata postoji pozitivna preporuka Saveta bezbednosti, učlaniće se u UN kad za to prikupi potrebnu većinu u Generalnoj skupštini. U ovom organu zastupljene su sve članice UN i nijedna od njih nije povlašćena. S obzirom da u ovom trenutku UN imaju 192 članice, potrebna dvotrećinska većina, koju propisuje Povelje UN bila bi 128. Ovde treba ukazati na jednu praktičnu okolnost. Većina u Generalnoj skupštini ne računa se prema ukupnom broju članica nego po broju delegacija koje su bile prisutne i glasale. Znači, odsutne delegacije i one koje su se uzdržale od glasanja ne pribrojavaju se ni većini ni manjini. Zbog toga je teoretski moguće, a stvarno se i događalo, da punovažnu rezoluciju Generalne skupštine usvoji vrlo mali skup članica.

Države se i u Generalnoj skupštini pretežno opredeljuju političkim razlozima. Uslovi koje članica treba da ispunjava, a to je da bude miroljubiva i sposobna i voljna da ispunjava obaveze iz Povelje, izgledaju blagi, ali su u stvari neodređeni pa se iza njihove procene uglavnom kriju političke simpatije i antipatije.

S obzirom da će politički motivi prilikom odlučivanja u GS imati toliko veliku ulogu, teško je predviđati izglede na uspeh Kosova da bude primljeno (pod pretpostavkom, naravno, da dobije preporuku Saveta bezbednosti). Ako se uzme da će za prijem svakako glasati one države koje su priznale nezavisnost Kosova, njihov dosadašnji broj ne bi bio dovoljan ako im se suprotstave sve ostale članice, ali bi mogao da prevagne ako broj uzdržanih bude vrlo velik.

Konačno, od samog ponašanja Srbije u organima UN neće mnogo zavisiti. Ona nije članica Saveta bezbednosti, a u Generalnoj skupštini ima samo jedan glas, kojim ne može da utiče na ishod. Sve će, dakle, zavisiti od država koje je podržavaju u stavu da je proglašenje kosovske države bilo nelegitimno pa da uopšte nije država ili da ne ispunjava uslove za članstvo u UN. U tom pogledu najjači pojedinačni uticaj imaju stalne članice Saveta bezbednosti, dok se u Generalnoj skupštini, ako ovo pitanje pred nju uopšte dođe, za svaki stav mora stvoriti pouzdana i odlučna većina.

Peščanik.net, 15.02.2010.


________________

  1. Prevod Milana Šahovića i Bogdana Babovića