Nikad izvini
Ovdašnjim i zvaničnicima Republike Srpske leta 2024, trideset godina posle rata, izvinjenje Bošnjacima za počinjene zločine ni u snu ne bi palo na pamet. Ta mala i jednostavna reč je hiljadama milja daleko.
O dugim godinama koje su potrebne da bi se u Srbiji priznao genocid u Srebrenici.
Ovdašnjim i zvaničnicima Republike Srpske leta 2024, trideset godina posle rata, izvinjenje Bošnjacima za počinjene zločine ni u snu ne bi palo na pamet. Ta mala i jednostavna reč je hiljadama milja daleko.
Gotovo trideset godina posle Srebrenice, svaka prilika se koristi da se još jednom negiraju presude međunarodnih sudova, a genocid svede na priču o zaveri protiv srpskog naroda.
DwP – Učenje o genocidu u Srebrenici omogućilo bi mladima da identifikuju propagandu, dezinformacije i govor mržnje, da razumeju mehanizme i procese koji dovode do genocida.
Iz arhive – VIDEO i transkript razgovora sa Nedžadom Avdićem: „U tom organizovanom sistemu ubijanja dešavaju se greške kada vojnik propusti pregledati strijeljane. E ja sam njihova greška”.
Posle više od četvrt veka Srbin u Srebrenici ponovio je jedan od raširenih obrazaca za negiranje zločina. Mi smo ubijali vas, vi ste ubijali nas, tako je to u ratu i da sad stavimo tačku na sve to.
Analiza rasprave o Deklaraciji o Srebrenici iz knjige Sofije Mandić „U krugu negacije. Godine parlamentarnog (ne)suočavanja s lošom prošlošću – slučaj Srbija“ u izdanju Fabrike knjiga i forumZFD-a.
Nomad.ba – Nakon što je u BiH podignuta optužnica protiv Miomira Jasikovca, srpsko tužilaštvo za ratne zločine je sa njim, skrivenim iza pseudonima AA, sklopilo sporazum o priznanju krivice.
DwP – Sede u Draču Albanka iz Beograda, Srbin iz Bora i srpski par iz Gračanice, mesta nadomak Prištine. Zvuči kao početak vica, a nije vic, a ni početak – tu smo negde na polovini pomirenja…
U Beogradu kao da nije 11. juli, odnosno nije dan u kome se svet seća genocida u Srebrenici. Beograd se seća pobede Novaka Đokovića od pre dva dana, na teniskom terenu u Engleskoj.
Ima skoro 20 godina od kada je Srđa Popović napisao tekst „Srpsko društvo i ratni zločini“. Tu on opisuje kako ovo naše društvo izbegava istinu o zločinima i objašnjava zašto je to tako.
VIDEO i transkript – Razgovor u Endžio habu povodom 27. godišnjice genocida u Srebrenici održan 11.7.2022, govore Nataša Kandić, Sead Spahović, Sofija Todorović, Isidora Stakić i Zoran Vuletić.
Opet sam u Potočarima. Imena uklesana u bijelom mermeru ista su. Mijenjaju se slike koje prizovu. Danas tražim drugove iz osnovne škole. Skoro svi su ovdje. Alfabetski rasuti…
Iz digitalne kolekcije FHP – Tokom Vučićeve vlasti javlja se poricanje da presude za genocid uopšte postoje i osporava se njihovo donošenje.
Ministar unutrašnjih poslova je rekao da će protiv aktera događaja zbog pevanja neprimerene pesme biti vođen disciplinski postupak. S tim u vezi podsećam na nekoliko odredbi Krivičnog zakonika.
Policija u Priboju se zabavlja. Slavi Novu godinu i rođenje sina jednog od policajaca pesmom koja im je dobro poznata i ide ovako: Srebrenice tako si mi mila / Dabogda se tri put ponovila…
Kako je moguće da policajac iz Priboja nije u stanju da zamisli svog tek rođenog sina na mestu muškaraca žrtava pokolja u Srebrenici i da se kao otac zapita – kako se u vezi s tim oseća?
Kako to da nigde drugde u Srbiji nijedan kulturni centar ili bioskop ne organizuje premijeru filma „Quo vadis, Aida?“ istog dana kada će on biti prikazan u Novom Pazaru – retoričko je pitanje.
Visoki predstavnik za BiH Kristijan Šmit u svom izveštaju UN-u upozorava da je zemlja na ivici raspada. Šmit opisuje „vrlo realne“ izglede za obnovu sukoba, 26 godina nakon Dejtonskog sporazuma.
Mladić je odgovoran za hiljade izgubljenih života, ali čelnici u tome ne vide dovoljan razlog da se njegov lik ukloni iz javnog prostora. Ljudski život za njih nema bezuslovnu moralnu vrednost.
Pokazalo se da policija i parapolicija Srbije, predvođene Vulinom, svojim vrhunskim nacionalnim zadatkom smatraju čuvanje zida. Za njih to nije zid, to je freska svetog Ratka Genocidnog.
Zašto se ovde skače na zadnje noge kada se s one strane Dunava Alojzije Stepinac hoće proglasiti za sveca, dok se prede od zadovoljstva kada se prema Ratku Mladiću ponaša kao da je svetac?
Organizacije oko Platforme Tri slobode osuđuju hapšenje Aide Ćorović i Jelene Jaćimović, koje su privedene zbog protestovanja protiv murala osuđenom ratnom zločincu Ratku Mladiću.
Jasenovac u Srbiji odavno funkcioniše i kao propagandna protivteža Srebrenici, tako da mural Mladića u Njegoševoj itekako ima veze sa budućom Obalom Jasenovačkih žrtava koju predlaže Vučić.
Moglo je i paradajzima, ali ovako je filmskije zvečalo. Otišle su do prve prodavnice, kupile jaja i pljas, pljas po monstruoznom muralisanom liku.
Episkop Fotije pridružio se oštrim reakcijama srpskih političara u BiH na odluku visokog predstavnika o donošenju zakona o zabrani negiranja genocida.
Dodik je pozvao na „srpsko jedinstvo“ povodom donošenja zakona o zabrani negiranja genocida u BiH, uz najavu kako će „ako treba i 100 puta ponoviti da nije bio genocid u Srebrenici“.
DwP – Verovatno najbolje istražen i dokumentovan masovni zločin u posleratnoj Evropi, postao je predmet najvećeg poricanja, a nepobitne činjenice dobile su svoja iskrivljena tumačenja.
VIDEO – Nekoliko minuta podsećanja na ulazak Ratka Mladića u Srebrenicu 11. jula 1995… Korišćeni snimci Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove i Peščanika.
Mladina – Patrijarh Porfirije je nakon izglasavanja Rezolucije o zabrani negiranja genocida u Srebrenici u skupštini Crne Gore pokazao svu raskoš humanizma svoje crkve…
Mladina – Snimke Mladićeva naređenja o „ubijanju“ Sarajeva, njegov zlokobni boravak u Srebrenici, još ranije u Hrvatskoj, krvavi trag koji je ostavljao za sobom, bile su dostupne još prije 25 godina.
Oni koji su došli na krilima mitropolita Amfilohija izneverili su njegovo poverenje, rekao je patrijarh Porfirije povodom rezolucije crnogorskog parlamenta o zabrani negiranja genocida u Srebrenici.
Kada bi se rezolucija koja zabranjuje negiranje genocida u Srebrenici usvojila u Srbiji, došlo bi do promena biblijskih razmera: ostali bismo bez 99 posto političara, kulturnih, medijskih i javnih radnika.