- Peščanik - https://pescanik.net -

Suđenja za etnički motivisana krivična dela i ratne zločine na Kosovu

Izveštaj za 2007.

FHP-Kosovo je jedina nevladina organizacija na Kosovu koja prati suđenja za ratne zločine i etnički motivisana krivična dela na Kosovu. U 2007. godine FHP-Kosovo je pratio je 117. glavnih pretresa u 21 predmetu, pred opštinskim i okružnim sudovima, kao i četiri predmeta pred Vrhovnim sudom Kosova. U tim [praćenim] suđenjima saslušano je 119 svedoka od kojih su dva bila zaštićena i pet veštaka balističara i neuropsihijatara. U svim slučajevima optužnice su podigli i zastupaju međunarodni tužioci. Svi predsedavajući sudskih veća su međunarodne sudije a među članovima veća ima lokalnih sudija.

Slučaj Kiqina

Međunarodni tužilac Thomas Hickman podigao je optužnicu protiv Jetona Kiqine 31.01.2005. godine za krivično delo ubistvo, pokušaj ubistva, udruživanje za vršenje krivičnih dela zbog napada u saizvršilaštvu sa još 12 optuženih u odvojenom predemetu1, zbog ubistva pet članova porodice Hajra i pokušaja ubistva Pranevere Hajra. 20. 08. 2001. godine, u blizini Glogovca/Glogoc.

Suđenje se odvijalo pred Okružnim sudom u Prištini/Prishtinë, u periodu od 29. 06. 2005. godine do 8. 03. 2007. godine. Ukupno je održano 38 glavnih pretresa. U 2007. godine održana sutriglavna pretresa na kojima su saslušana dva svedoka odbrane. Optuženi Jeton Kiqina je saslušan u svojstvu svedoka, a pročitane su i tri izjave svedoka iz istrage. Međunuradno veće, kojim je predsedavao sudija Vinod Boollel, oglasilo je Jetona Kiqinu krivim i izreklo mu kaznu zatvora u trajanju od 16 godina.

Imajući u vidu da je sud koristio veliki broj dokaza iz predmeta Halilaj i drugi, suđenje je trajalao nepotrebno dugo. Ipak, treba imati u vidu da je sud imao probleme da organizuje prevod suđenja, u skladu sa zahtevom i pravom optuženog, na švedski jezik, koji optuženi najbolje poznaje.Sud je prihvatio sve svedoke koje je predložila odbrana, uključujući četvoricu optuženih u predmetu Halilaj.

Slučaj Morina2

Međunarodna tužiteljka Cecilia Tillada podigla je 20.10.2003. godine optužnicu protiv Xhavita Morine za izvršenje krivičnih dela terorizam, upravljanje terorističkom organizacijom, ubistvo, višestruko ubistvo, nezakonito držanje oružja i izazivanje opšte opasnosti, koje je počinio kao pripadnik Oslobodilačke vojske Kosova [OVK], Oslobodilačke vojske za Preševo, Medveđu i Bujanovac [OVPMB] i Albanska narodna armija (ANA/AKSH), koja je uredbom UNMIK-a. br. 2003/9 proglašena terorostičkom organizacijom. Optuženi se tereti da je ubio trojicu državljana Makedonije, među kojima su dvojica članovi Demokrskog udruženja za integraciju (BDI) i jedan slučajni prolaznik.

Prvo prvostepeno suđenje održano je pred Okružnim sudom u Prištini/Prishtinë u periodu od 29. 03. 2004. godine do 26. 04. 2004. godine. Nakon održanih sedam glavnih pretresa, Međunarodno veće, kojim je predsedavao Carol Peralta, osudilo je Xhavita Morinu na kaznu zatvora u trajanju od 13 godina. Presudom Vrhovnog suda Kosova ova presuda je ukinuta i suđenje je vraćeno na početak. Ponovljeno suđenje počelo je 27. 02. 2007. i okončano 8. 03. 2007. godine. Nakon četiri održana glavna pretresa Međunarodno veće, kojim je predsedavao sudija Vinod Boollel, osudilo je Xhavita Morinu na kaznu zatvora u trajanju od 12 godina. Tokom ponovljenog suđenja saslušan je samo jedan svedok, koji je u celini ponovio svoj iskaz koji je dao na ranijem suđenju.

Slučaj Kurteshi i Sylejmani

Međunarodna tužiteljka Cecilia Tellada je 14.08.2006. godine podigla optužnicu protiv Mirsada Kurteshi i Kadri-je Sylejamani za teška krivična dela protiv opšte sigurnosti, učestvovanje u grupi koja čini krivična dela i izazivanje nacionalne, rasne i verske mržnje, razdora i netrpeljivosti počinjenih protiv lica srpske nacionalnosti za vreme martovskog nasilja 2004. godine u Obiliću/Obiliq. Optuženi se konkretno terete da su predvodili grupu Albanaca koja je 18.03.2004. godine molotovljevim koktelima zapalili Belu zgradu u kojoj su stanovali Srbi – Ivanišević Zorica, Ivanović Milovan, Stojković Branko, Petković Dragan, Petković Gorica, Andrić Milenko, Stankov Goran i Stanković Boban. Sudski postupak je vodilo Međunarodno veće, kojim je predsedavao sudiija Tron Gundersen. Trajalo je od 21. 08. do 8. 11. 2007. godine. Nakon devet održanih glavnih pretresa veće je optuženima izreklo presudu kojom se osuđuju na uslovne kazne zatvore u trajanju od po jedne godine i devet meseci, a koje se neće izvršiti ako okrivljeni u perodu od tri godine ne počine nova krivična dela. Tokom suđenja saslušano je 12 svedoka od kojih je 10 svedoka optužbe i dva svedoka odbrane. Većina svedoka su pripadnici KPS. Jedan je čvrsto ostao pri svom iskazu datom u ranijim fazama postupka, a ostali su značajno ublažili svoj iskaz na glavnom pretresu. Utisak posmatrača je da oštećeni nisu identifikovali optužene među učesnicima nasilja, dobrim delom iz straha jer i dalje žive na Kosovu. Sud nije utvrdio da su optuženi predvodili grupu koja je vršila nasilje, što je očigledno uticalo na izricanje veoma blage kazne.

Slučaj Kurti

Međunarodni tužilac Andrew Mayes podigao je optužnicu protiv Albina Kurti 31.05.2007. godine za krivična dela: učestvovanje u grupi koja sprečava službeno lice u obavljanju službene dužnosti, učestvovanje u grupi koja čini krivična dela i delo pozivanje na otpor, koje je on prema tvrdnjama optužnice počinio tokom demonstracija pokreta.

Samoopredeljenje/Vetevendosje u Prištini/Prishtinë, 10. februara 2007 godine. U ovim demonstracijama su pripadnici UNMIK policije [policajci iz Rumunije], gumenim mecima, ranili dva pripadnika pomenutog pokreta, koji su sledećeg dana podlegli povredama. Albunu Kurti je bio u pritvoru od 13. 02. 2007. do 10. 05. 2007. godine, a nakon toga u kućnim pritvorom. Do potvrđivanja optužnice, Albin Kurti ponovo je bio pritvoren, pa mu je ponovo ublažena mera odrđivanjem kućnog pritvora. Dana 21.12.2007. godine sud je doneo rešenje kojim ga je oslobodio svih mera obezbeđenja. Suđenje protiv optuženog je počelo 19. 09. 2007. godine, pred Međunarodnim većem kojim predsedava sudija Maurizio Salustro. Do kraja godine održana su četiri glavna pretresa. Saslušan je jedan svedok optužbe, koji je u istrazi tvrdio da ga je Albin Kurti na demonstracijama 10.02.2007. godine pogodio kamenom u levu nogu. Na glavnom pretresu, svedok je i dalje tvrdio da je povređen za vreme demonstracija ali da ne zna ko ga je pogodio kamenom.

Optuženom je od početka postupka određen branilac po službenoj dužnosti, čiju odbranu ne prihvata. Ne priznaje ni sud pred kojim mu se sudi jer ne priznaje administraciju UN na Kosovu. Zbog ranije prošlosti (jedan od lidera studentskog pokreta protiv Miloševićevog režima, politički zatvorenik u vreme Miloševićevog režima) optuženi uživa velike simpatije kosovske javnosti i medija, a oraganizacije za ljudska prava traže njegovo oslobađanje.

Slučaj Islami i drugi

Međunarodna tužiteljka Cecilia Tellada je 16.02.2007. godine podigla optužnicu protiv Skendera Islami, Mustafe Islami, Ramadana Islami, Omera Sylejmani i Gazmenda Morine zbog toga što su tokom martovskog nasilja 2004. godine u Kosovu Polju/Fushë Kosovë počinili krivična dela učestvovanje u grupi koja čini krivična dela, teška dela protiv opšte sigurnosti i izazivanje nacionalne, rasne i verske mržnje, razdora i netrpeljivosti protiv lica srpske nacionalnosti. Konkretno, optuženi se terete da su 17. i 18.03.2004. godine u Kosovu Polju/Fushë Kosovë zapalili restoran Živin gaj i kuću Srbina Miroslava Veličkovića, kiosk koji se nalazio ispred njegove kuće, bolnicu, Dom zdravlja, apoteku, zgradu osnovne škole Sveti Sava i poštu institucije van kosovskog sistema, koje finansira Vlada Srbije), kao i nekoliko vozila koja su bila parkirana ispred bolnice i Doma zdravlja, čiji su vlasnici uglavnom bili Srbi. Suđenje je počelo 22. 10. 2007. godine i do kraja godine održano je sedam glavnih pretresa, na kojima je saslušano 28 svedoka optužbe i tri svedoka odbrane.

Kao i drugim procesima vezanim za martovske nemire kosovskih Albanaca, i u ovom slučaju optužnica je podignuta nakon velikog protoka vremena od samog događaja. Saslušani svedoci policajci ostali su pri svojim ranijim iskazima da su optužene videli u grupi koja je palila objekte, dok su ostali svedoci menjali svoje iskaze, tvrdeći da je tokom saslušavanja policija vršila pritisak na njih, zahtevajući da terete optužene i da potpisuju izjave koje je policija sama pisala. Većina tih svedoka je bila maloletna u vreme saslušanja u policiji, tako da su saslušavani u prisustvu roditelja ili socijalnih radnika. Sud je obavio pojedina suočavanja svedoka i svedoka policajaca koji su navodno vršili pritisak na njih. I jedni i drugi su ostali pri svojim ranijim navodima.

Suđenje se nastavlja u 2008. godini.

Slučaj Gashi

Međunarodni tužilac Robert Dean je podigao optužnicu protiv Idriza Gashi, zvanog Galani 8.02.2007. godine, za ratni zločin protv civilnog stanovništva, jer je u vreme oružanih sukoba na Kosovu, u avgustu 1998. godine, ubio Albanku Saniju Balaj u blizini sala Vranovac/Vranoc, opština Peć/Pejë zbog saradnje sa Srbima. Suđenje je trajalo od 9. 05 do 22. 06. 2007. godine pred Okružnim sudom u Peći/Peje, kada je Međunarodno veće, kojim je predsedavao Vinod Boollel, izreklo presudu kojom je Idriz Gashi oglašen krivim i osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 15 godina. U ovom suđenju je održano ukupno osam glavnih pretresa, na kojima je saslušano 11 svedoka (uključujući jednog veštaka) od kojih 10 svedoka optužbe a jedan odbrane. Posmrtni ostaci žrtve su nađeni u septembru 1998. godine u kanalu Radonjićkog jezera/Radoniq. Identifikacija žrtve putem DNK analize, završena je u maju 2007. godine, u toku suđenja. Ubistvo Sanije Balaj se navodi u optužnici Haškog tribunala protiv bivšeg kosovskog premijera Ramusha Haradinaj. Suđenje Gashiju je najkraće prvostepeno suđenje za ratne zločine koje je na Kosovu održano nakon uspostavljanja misije UN. Tokom izvođenja dokaza, jedan svedok optužbe je pred sudom dataljno opisao egzekuciju Sanije Balaj, kojoj je on lično prisustvovao. Inače, optuženi je u svojoj odbrani tvrdio da je Saniju ubio brat svedoka, koji više nije živ. Iako je suđenje pratio veliki broj ljudi (porodica optuženog, bivši pripadnici OVK, novinari i stručna javnost) mediji su veoma malo i šturo izveštavali o tom suđenju. Karakteristično za suđenje je da su se svedoci pozivali na saznanja drugih, od kojih su neki stradali za vreme rata a neki pod nerazjašnjenim okolnostima posle rata.

Slučaj Krasniqi

Međunardoni tužilac Andrew Mayes je optužnicom od 15.09.2006. godine Bedri-ji Krasniqi stavio na teret da je 24. 11 2003. godine izvršio napad na vozilo u kojem su se nalazili pripadnici Kosovske policijske službe (KPS). Tom prilikom su ubijena dva a ranjen je jedan pripadnik KPS. Napadnuti policajci su radili na istrazi politički motivisanih ubistava u regionu Dukagjina, poput ubistva Tahira Zemaja, nekadašnjeg komandanta vojne formacije FARK, svedoka u predmetu Idriz Balaj i drugi [kome se sudi pred Haškim tribunalom u predmetu Haradinaj] i potencijalnog svedoka na suđenju Ramushu Haradinaju. Optuženi je neko vreme bio pratilac Ramusha Haradinaja.

Suđenje je, pred Okružnom sudu u Peći/Pejë, počelo 15. 05. i završilo se 19. 09.2007. godine. Pretresno veće kojim je predsedavao sudija Tron Gundersen optuženog je oglasilo krivim i izreklo mu kaznu dugotrajnog zatvora u trajanju od 27. godina.

U ovom suđenju ukupno je održano 11 glavnih pretresa. Saslušao je 20 svedoka, od kojih 15 svedoka optužbe. Jedan od svedoka optužbe R.S., koji je u prethodnom postupku imao status zaštićenog svedoka, na svoj zahtev, svedočio je javno, u prilog optuženom, što nije bio slučaj kada je svedočio u prethodnom postupku kao zaštićeni svedok. Takođe, jedan od zaštićenih svedoka optužbe se nije pojavio, iako je sud povodom njegovog saslušanja izmestio zasedanje suda. Tužilac je odustao od ovog svedočenja. Javno nije objasnio zašto je odustao.

Karakteristično za ovo suđenje je da bilo jako puno zatvorenih delova pretresa, u kojem su učestvovali samo tužilac, branilac optuženog i punomoćnik oštećene strane. Pubilika u sudnici bila je jasno podeljena – na jednoj strani su sedeli članovi porodice optuženog a na drugoj oštećene strane.

Slučaj Jakupi I

Međunarodna tužiteljka Cecilia Tillada je optužnicom od 14.03.2005. godine stavila na teret Lirimu Jakupiju izvršenje krivičnih dela kidnapovanje, protivpravnog lišenje slobode i ucena. Prema navodima optužnice, Jakupi je kao član grupe koja je bila pod komandom Shefqeta Musliu, nekadašnjeg komandanta OVPMB, u društvu sa Besimom Tahirijem i drugima, u nameri pribavljanja protiv pravne imovinske koristi, septembra 2000. godine učestvovao u otmici četvoro osoba (u optužnici navedene kao oštećene osobe 1, 2, 3 i 4 ). Otete osobe su, prema navodima optužnice, više dana su maltretirane i mučene fizički od strane otmičara. Suđenje pred mešovitim većem Okružnog suda u Gnjilanu/Gjilan, kojim je predsedavao međunarodni sudija Vinod Boollel počelo je 13. 07. 2006. i završeno je 14. 02. 2007. godine. Optuženi Lirim Jakupi je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 6 godina. Ukupno je održano pet glavnih pretresa. Jedna sednica veća održana je u Okružnom sudu u Vranju [Srbija]. Optuženi se branio ćutanjem. Oštećenih su bili jedini svedoci optužbe. Saslušano ih je samo dvoje, dok je ostalo dvoje ranije saslušano u predmetu Shefqet Misliu, pa su njihove izjave korišćene kao dokazi bez njihovog direktnog saslušanja.

Slučaj Jakupi II

Međunarodna tužiteljka Cecilia Tillada podigla je 13.07.2005. godine optužnicu protiv Lirima Jakupi za pokušaj izvršenja krivičnog dela terorizam. On je, prema navodima optužnice, u toku marta 2003. godine na graničnom prelazu Kosova i Srbije koji se vodi kao G5 (CP 75), kao pripadnik ANA/AKSH i u saizvršilaštvu sa drugima a u nameri izvršenja terorističkih akcija, učestvovao u prenošenju eksploziva i oružja.

Suđenje je počelo 21. 06. 2007. godine pred mešovitim većem Okružnog suda u Gnjilanu/Gjilan, kojim je predsedavao sudija Vinod Boollel. Optuženi je prigovarao sastavu veća, posebno činjenici da većem predsedava sudija koji mu je u prethodnom slučaju[kidnapovanje] izrekao kaznu zatvora od šest godina. Glavni pretres zbog oldučivanja o zahtevu je prekinut, a u međuvremenu Jakupi je pobegao iz zatvora3

Slučaj Fejza

Međunarodna tužiteljka Cecilia Tillada je optužnicom od 26.01.2001, koju je dopunila 27.07.2007. godine, Sadatu Fejzi stavila na teret da je 12.06 2000. godine na regionalnom putu Gnjilane/Gjilan – Vitina/Viti, u blizini Klokota/Kllokot, u saizvršilaštvu sa neidentifikovanim licima, oružanim napadom na vozilo opel Vektrapokušao da liši života tri Srbina, među kojima jednog pravoslavnog sveštenika.

Presudom Okružnog suda Gnjilane/Gjilan od 24. 05. 2001. godine, Sedat Fejza, kome je suđeno u odsustvu, oglašen je krivim za izvršenje krivičnog dela pokušaj ubistva i izrečena mu je kazna zatvora u trajanju od šest godina i šest meseci. Presuda je postala pravosnažna u maju 2002. godine. Dana 15. 04. 2005. godine Sadat Fejza je pronađen i uhapšen radi izdržavanja kazne. Međutim, njegov branilac je tražio ponovno otvaranje glavnog pretresa u ovom predmetu. Veće Okružnog suda u Gnjilanu/Gjilan je u junu 2005. godine odbilo ovaj zahtev. Odlučujući po istoj žalbi, Vrhovni sud Kosova je predmet vratio na ponovno suđenje.

Novo suđenje protiv Sadata Fejze pred mešovitim veće Okružnog suda u Gjilanu/Gjilan (predsedava međunarodni sudija Maurizio Salustro) započelo je 7.09 2007. godine. Do kraja godine održano je pet glavnih pretresa, na kojima su saslušani optuženi i dva svedoka optužbe – oštećeni. Svedoci su na pretresu prepoznali na fotografijama optuženog.

Slučaj maloletni AD

Međunarodni tužilac Marcelo Maresca je optužnicom od 14. 12.2006. godine. maloletnom AD stavio na teret da je izvršio bombaški napad na kafić Dolce Vita u severnom delu Mitrovice/Mitrovicë 26. 08. 2006. godine, kojom prilikom je teško ili lakše povređeno devet civila, sedmoro srpske nacionalnosti i dvoje stranaca, čime je izvršio krivična dela nanošenje teške telesne povrede, izazivanje nacionalne, rasne i verske mržnje, razdora i netrpeljivosti i izazivanje opšte opasnosti.

Suđenje jepred mešovotim većem Okružnog suda u Mitrovici/Mitrovicë, kojim predsedava sudija međunarodni Thimoty Baland počelo 8. 02. 2007. godine. Do kraja godine održano je šest glavnih pretresa, na kojima se raspravljalo samo o pojedinim procesnim pitanjima i o psihofizičkoj sposobnosti optuženog da prati suđenje. U toku pretresa je obavljeno je psihijatrisko posmatranje maloletnog AD i saslušano je troje neuropsihijatriskih veštaka.

Suđenje je zatvoreno za javnost.

Slučaj Simić

Kosovski tužilac Jusuf Mejzini je 20. juna 2000. godine podigao optužnicu protiv Srbina Igora Simića za krivično delo genocid, koje je, prema optužnici, počinio 15.06.1999. godine tako što je na svirep način ubio bračni par Halita i Mevlyde Sylejmani, a potom ih zapalio. Prvostepeni postupak protiv Igora Simića i drugih počeo je 5.12.2000. godine pred mešovitim većem Okružnog suda Mitrovica/Mitrovice kojim je predsedavao sudija Christer Karphammer. Nakon 22. zasedanja suda u okviru glavne rasprave, međunarodni tužilac Micheal Hartman je 9. 04. 2001. godine odustao od optužnice. Sud je istog dana doneo odbijajuću presudu, a oštećena strana je preuzela krivično gonjenje.

Dana 17. 04. 2007. godine, pred Međunarodnim većem Okružnog suda u Mitrovici/Mitrovicë, kojim predsedava Timothy Baland, održan je prvi glavni pretres po privatnoj tužbi. S obzirom da optuženi i njegov branilac nisu pristupili sudu, suđenje je odloženo na neodređeno vreme.

Slučaj Vučković

Postupak protiv Miroslava Vučkovića pokrenut je pred Okružnim sudom u Mitrovici/Mitrovicë, 12. 05. 1999. godine po optužnici za tešku krađu. Nakon više proširenja 29.11.1999. godine lokalni tužilac je protiv Vučkovića podigao optužnicu za genocid. Dana 18. 01. 2001. godine, nakon 21. zasedanja suda, nadležno krivično veće Okružnog suda u Mitrovici/Mitrovicë je donelo presudu kojom je Vučković oglašen krivim za genocid i izrekao mu kaznu zatvora u trajanju od 14 godina zatvora. Vrhovni sud Kosova je 31. 08. 2001. godine ukinuo prvostepenu presudu i predmet vratio na ponovno suđenje, preporučujući tužilaštvu da prekvalifikuje krivično u ratni zločin i učestvovanje u zajedničkom zločinačkom poduhvatu.

U januaru 2002. godine, protiv Miroslava Vučkovića započeo je ponovljeni postupak po izmenjenoj optužnici. Nakon 44. dana suđenja Okružni sud u Mitrovici/Mitrovicë je 25. 10. 2002. godine doneo presudu kojom je Miroslav Vučković oglašen krivim i izrekao mu kaznu zatvora od 12 godina zatvora. U maju 2004. godine, Vrhovni sud Kosova je po drugi put za redom ukinuo i ovu presudu i predmet vratio na ponovno suđenje.

Treći ponovljeni postupak pred međunarodnim većem Okružnog suda Mitrovica/Mitrovice, kojim predsedava sudija Lolita Dumlao počeo je 16. 08. 2007. godine. Do kraja godine održano je 19 glavnih pretresa. Na njima je pored optuženog saslušano 16 svedoka optužbe – oštećenih i 6 svedoka odbrane. U dokaznom postupku su takođe predstavljeni dokazi dobijeni od pravosudnih organa Srbije, pročitane su izjave tri svedoka optužbe koji zbog starosti nisu bili u mogućnosti da se pojave pred sudom. Uz saglasnost stranaka pročitane su i tri izjave svedoka odbrane koji se nisu odazvali pozivima suda.

Optužnicu je na početku trećeg prvostepenog suđenja zastupala međunarodna tužiteljka Marija Baldini, koja je bila veoma pasivna.U novembru 2007. godine optužnicu je preuzeo međunardoni tužilac Erwin Patilos. Ovaj tužilac je na početku bio veoma aktivan ali je na pretresima u decembru 2007. dokazivanje optužnice u potpunosti prepušao sudu.

Utvrđivanje istine u ovom predmetu otežano je i problemima koji proizalze iz činjenice da su ključni svedoci stare osobe koje su u međuvremenu mnoge važne detalje zaboravile.

Prema toku dokaznog postupka, moguće je da tužilac izmeni optužnicu i krivično delo ratni zločin zameni krivičnim delom teška krađa.

Slučaj Ejupi

Međunardoni tužilac Thomas Hickman podigao je 17.05. 2006. godine optužnicu protiv Florima Jakupi za izvršenje više krivičnih dela [ubistvo, pokušaj ubistva, izazivanje opšte opasnosti, neovlašćeno posedovanje eksplozivnih materija] prilikom napada na autobus Niš Express-a u februaru 2001. godine kod Podujeva, kada je 11 ljudi izgubilo život a 18 ih je teško povređeno. Postupak je počeo 18. 10. 2007. godine pred međunardonim većem Okružnog suda u Mitrovici/Mitrovicë, kojim predsedava sudija Hajnalka Karpati. Do kraja godine održana su dva glavna pretresa. Salušana su dva svedoka-oštećeni.

Dosadašnje suđenje je nekoliko puta odlagano iz bezbednosnih razloga, kao i zbog toga što oštećeni nisu hteli da se pojavljuju u zatvoru Dubrava, gde je bilo izmešteno suđenje jer se optuženi tu nalazio u pritvoru.

Optužnica je menjena više puta a međunarodni tužilac Gianfranko Galo je na zadnjem pretresu najavio još jednu izmenu.

Slučaj Esmin Hamza i maloletni AK

Međunardoni tužilac Roberta Baldini podigla je 8.03.2006. godine optunicu protiv Esmina Hamze i maloletnom AK iz Prizrena stavila zbog toga što su tokom martovskog nasilja 2004. godine izvršili krivična dela izazivanje nacionalne, rasne, verske mržnje i netrpeljivosti, izazivanje opšte opasnosti, kao i učestvovanje u grupi radi vršenja krivičnih dela. Optuženi su kao učesnici nemira podmetnuli požar i opljačkali kuću Mladena Gligorijevića iz Prizena, zapalili više vozila UNMIK-a, koja su se nalazila ispred zgrade opštine Prizren.

Postupak je pred mešovitim većem Okružnog suda Prizren počeo 26. 11. 2006. godine i do izricanja presude održano je ukupno 18 glavnih pretresa. Saslušano je devet svedoka optužbe i dva svedoka odbrane. Glavni pretres je bio zatvoren za javnost.

Dana, 15. 06. 2007. godine pretresno veće kojim je predsedavala sudija Lolita Dumlao je optuženom Esminu Hamzi izreklo kaznu zatvora u trajanju od četiri godine, a maloletnom AK vaspitnu meru upućivanje u vaspitno-popravni centar u trajanju od dve godine.

Slučaj KPS

Opštinski tužilac u Uroševcu/Ferizaj pokrenuo je postupak protiv Zorana Tasića, Violete Jovanović, Stojana Jovanovića i Slavka Stankovića, pripadnika Kosovske policijske službe (KPS), zbog toga što su u oktobru 2005. godine inscenirali teroristički napad na njihovo službeno vozilo čime su izvršili krivična dela izazivanje opšte opasnosti, lažno prijavljivanje i oštećenje tuđih stvari.

Na glavnom pretresu 22. 01. 2007. godine, Opštinski sud u Uroševcu/Ferizaj se oglasio mesno nenadležnim i postupak ustupio Opštinskom sudu u Štrpcu/Shterpcë.

Slučaj Runjeva

U postupku koji je od 5.10.2004. do 12.05.2005. godine vođen pred međunardonim većem Okružnog suda u Prištini/Prishtine, kojim je predsedavao sudija Martin Karopkin, Ejup Ranjeva, Rrustem Demi i Enver Axhami su osuđeni za krivično delo ratni zločin. Sud je Ejupu Runjeva izrekao kaznu zatvora od osam godina, dok su Rrustem Demiju i Enver Axhamiju određene kazne od šest godina zatvora. U ovom predmetu je sud zasedao 57 puta. Saslušan je 21 svedok, od kojih 18 svedoka optužbe (jedan je bio zaštićen), tri svedoka odbrane, kao i jedan veštak.

Optužnicu je u toku prvostepenog postupka zastupao međunardoni tužilac Paul Flinn.

Vrhovni sud Kosova je 22.03.2007. godine odlučivao o žalbama branilaca ali odluka drugostepenog suda do kraja 2007. godine nije bila poznata.

Slučaj Musliu

U postupku koji je od 10. 02. do 24. 06. 2004. godine vođen pred međunardonim većem Okružnog suda u Gnjilanu/Gjilan (predsedavao sudija Vinod Boollel), Shefqet Musliu, Besim Tahiri i Feriz Qerimi oglašeni su krivim za krivično delo zločinačko udruživanje i izrečena im je kazna zatvora od 12 godina (Musliu), odnosno pet godnia (Tahiri i Qerimi). Na ovom suđenju je saslušano 13 svedoka, od kojih su četiri bili zaštićeni.

Optužnicu je zastupala međunarodna tužiteljka Cecilia Tillada.

Dana 27. marta 2007. godine Vrhovni sud Kosova je raspravljao o žalbama i procesno pravnim pitanjima iz ovog predmeta. Pred tim sudom je otvoren glavni pretres u ovom predmetu radi saslušanja zaštićenog svedoka koji je u prvostepenom postupku predložen od strane tužioca ali nije saslušan. Razmatranje ovog predmeta pred Vrhovnim sudom dodatno je komplikovalo otkriće da je presedavajući veća u ovom sudu koje je nadležno za predmet Musliuranije bio član veća koje je odlučivalo o pritvorima optuženih. Drugostepena odluka još nije objavljena.

Slučaj silovanje

U postupku koji je od 1. 06. 2005. do 1. 03.2006. godine vođen pred Okružnim sudom u Gnjilanu/Gjilan, Astrit Shala osuđen je za krivično delo silovanja osamdesetogodišnje starice srpske nacionalnosti u avgustu 2003. godine. Shala je kažnjen zatvorskom kaznom u trajanju od dve godine. Suđenje je trajalo 10 dana. Saslušano je 11 svedoka, a obavljena su i dva veštačenja.

Vrhovni sud Kosova je 2.08.2007. godine izmenio presudu Okružnog suda u Gnjilanu/Gjilan, te je optuženom povećao zatvrosku kaznu na pet godina.

Slučaj ubistva maloletnika u Gračanici

Međunarodni tužilac Cecilia Tillada je 10.09.2004. godine podigla optužnicu protiv maloletnog AK iz Prištine/Prishtinë i Labinota Gashi za teško ubistvo (ubistvo maloletnog Srbina DP 5. 06. 2004. godine u Gračanici), kao i više pokušaja ubistava i nedozvoljenog nošenja oružja.

Prvostepeni postupak pred mešovitim većem Okružnog suda Priština/Prishtinë počeo je 16. 11. 2004. godine, imao je 29 zasedanja, završen je objavljivanjem presude 3. 06. 2005. godine. U toku postupka saslušano je 22. svedoka, među kojima četiri veštaka, otac pokojnog DP, pet svedoka-oštećenih (tri u svojstvu anonimnih svedoka), kao i dva svedoka očevica. Ostali svedoci su pripadnici KPS koji su kritičnog dana bili na dužnosti.

Postupak je bio zatvoren za javnost. Delimično je za javnost bilo otvoreno samo objavljivanje presude – deo na kojem je maloletnom AK izrečena kazna maloletničkog zatvora u trajanju 6 godina za krivično delo teško ubistvo i nedozvoljeno nošenje oružja. Maloletni AK je oslobođen optužbi za pokušaj izvršenja više krivičnih dela i teško ubistvo.

Optuženi Labinot Gashi je oslobođen svih optužbi.

Odlukom Vrhovnog suda Kosova od 17. 05.2005. godine, odbijena je žalba branioca maloletnog AK i presuda prvostepenog suda je preinačena, tako što je maloletnom AK izrečena jedinstvena kazna zatvora u trajanju od devet godina maloletničkog zatvora zbog krivičnih dela teško ubistvo, teško ubistvo u pokušaju, kao i nedozvoljeno nošenje oružja.

Na presudu Vrhovnog suda Kosova branilac maloletnog AK podneo je zahtev za zaštitu zakonitosti. Povodom tog zahteva pred međunarodnim većem Vrhovnog suda Kosova, kojim je predsedavao sudija Alain Block, 14. 12. 2007. godine, otvoren je glavni pretres.

Maloletnom AK je za ista dela ponovo izrečena kazna maloletničkog zatvora u trajanju od devet godina. Presuda je postala pravnosnažna.

Slučaj Lapska grupa

Međunarodni tužilac Gary McCuaing je 4.02 2003. godine podigao optužnicu protiv Rustema Mustafë, komandanta OVK u zoni Lab od avgusta 1998. godine do sredine juna 1999. godine, komandanta Nazifa Mehmeti, komandant vojne policije OVK u istoj zoni, Latifa Gashija, komandanta obaveštajne službe Lapske zone i Naima Kadriu, pripadnika vojne policije OVK u Lapskoj zoni za izvršenje krivičnog dela ratni zločin iz člana 142 KZJ, u vezi sa članom 24, 30, 22 i 26 KZJ. Prema optužnici, oni su ratni zločon počinili izvršenjem, naređenjem, pomaganjem, izvršenjem propusta, činjenjem u saradnji sa drugima, i učešćem u zajedničkom zločinačkom planu, u svrhu izvršenja ratnih zločina.

Prvostepeni postupak pred međunarodnim većem Okružnog suda Priština/Prishtinë kojim je predsedavao sudija Thimoty Clayson, održan je u periodu od 17.02. do 16.07.2003. godine. Sud je zasedao 40 dana. Saslušano je 60 svedoka. Presudom su optuženi oglašeni krivim i izrečene su im sledeće kazne zatvora: Rrustem Mustafa zvani Remi kažnjen je na 17 godina zatvora, Nazif Mehmeti na 13 godina , Latif Gashi na 10 godina i Naim Kadriu4 na pet godina.

Presudom drugostepenog suda od 8. 07. 2005. predmet je vraćen na ponovno suđenje.

Pred međunarodnim većem Okružnog suda u Prištini/Prishtine, kojim je predsedavao međunarodni sudija Carol Peralta, 29. 11. 2007. godine održano je pripremno ročište za glavnu raspravu u ovom predmetu. Optužnicu u ponovljenom postupku zastupa međunardoni tužilac Erwin Patilos.

Peščanik.net, 24.12.2007.


________________

  1. Skender Halilal, BurimRamadani, Arsim Ramadani, Arben Kiqina, Zeqir Kiqina, Florim Kiqina I Blerim Kiqina su optuženi jedinstvenom optužnicom od 16.09.2003. godine za za ubistvo, pokušaj ubistva i udruživanje radi vršenja krivičnih dela. Suđenje koje je iz bezbednosnih razloga vođeno pred Okružnim sudom u Gnjilanu/Gjilan, još uvek je trajalo kada je Jeton Kiqina optužen za ista krivična dela.
  2. Xhavit Morina je jedan od sedmorice pritvorenika koji su 18.08.2007. godine pobegli iz zatvora Dubrava. Njegovo telo je nađeno 2.11.2007. godine u blizini sela Odri u Makedoniji, nakon sukoba sa oružanom grupom Agima Krasniqi.
  3. Lirim Jakupi je jedan od sedmorice pritvorenika koji su 18.08.2007. godine pobegli iz zatvora Dubrava i dalje se nalazi u bekstvu.
  4. Optuženi je u međuvremenu poginuo u saobraćajnoj nezgodi.