- Peščanik - https://pescanik.net -

Tajna bezbednosne procene

Pet dana do početka Nedelje ponosa čije bi finale trebalo da bude šetnja od 970 koraka centrom Beograda 28. septembra, ni organizatori ni policija još uvek ne znaju hoće li građani i ove godine biti lišeni prava na slobodno okupljanje. Čeka se na famoznu bezbednosnu procenu čija se izrada najavljivala i početkom prošle sedmice, na sastanku organizacionog odbora Beograd Prajda sa delegacijom ministarstva unutrašnjih poslova.

Ovogodišnji skup prijavljen je oktobra 2012. istog dana kada je zabranjena šetnja u okviru tadašnje Nedelje ponosa. „Nažalost, od države još uvek ne dobijamo nikakav ozbiljniji odgovor, sem da će šetnja zavisiti od ’bezbednosne procene’. Slično objašnjenje smo dobili i na sastanku sa vrhom policije prošle nedelje. Na sastanku sa predstavnicima skupštine Beograda bilo je reči o tehničkim detaljima i taj deo priprema teče dobro. Što se političara tiče, njihova vrata su nam i dalje zatvorena iako smo sastanak sa svim relevantnim predstavnicima vlasti tražili po nekoliko puta“, kaže u razgovoru za Peščanik Goran Miletić iz organizacionog odbora Beograd Prajda 2013.

Misteriozni dokument bio je osnov za zabranu šetnje prošle i pretprošle godine, podseća Miletić, kao i 2009. godine kada je zaključak procene bio da bi građani mogli ponosno prošetati livadom na Ušću.

„Ukoliko je bezbednosna procena negativna u manjoj ili većoj meri, policija je dužna da unapredi bezbednost i učini da građani koji učestvuju na skupu budu sigurni. Međutim, interesantno je da niko nije video nijednu bezbednosnu procenu još od 2009. godine, a da su upravo ove procene bile razlog za zabranu. Štaviše, one nose oznaku ’strogo poverljivo’, a scenario je uvek takav da je procena na kraju loša, a da uvid u tu procenu imaju neki od tabloida kojima Prajd nije nimalo na srcu. Sve u svemu, očigledno je da je ove godine sve drastično mirnije, ali ne verujem da će policija na kraju reći da je bezbednosna procena dobra“, ističe Goran Miletić.

Mediji su u subotu preneli da je poverenik za informacije od javnog značaja Rodoljub Šabić naložio policijskoj upravi Beograd da organizatorima „Parade ponosa“ dostavi kopiju bezbednosne procene iz 2011. na osnovu koje nije dozvoljeno njeno održavanje. Tada su pominjani razrađeni planovi kriminalnih grupa za paljenje javnih garaža i slične akcije ali su, kao i prošle godine, izostali makar i nerazrađeni planovi policije za uklanjanje bezbednosnih rizika i procesuiranje osoba uključenih u planiranje terorističkih akcija u gradu.

Uz poruke podrške desetina ambasada stranih država u Beogradu, međunarodnih organizacija za ljudska prava i zaštitu od diskriminacije, na strani organizatora ove godine je i zaključak ustavnog suda donet proletos, da je država zabranom Parade ponosa 2011. godine povredila ustavom garantovana prava na slobodu okupljanja, pravno sredstvo i sudsku zaštitu.

Što se tiče organizacije Nedelje ponosa i same šetnje, uz obavezu uspostavljanja sopstvene redarske službe koja će se starati o redu u samom parku Manjež i tokom šetnje, Goran Miletić ističe da su pripreme praktično završene i da su organizatori spremni:

„Do danas je 19 država i međunarodnih organizacija uputilo pismo vlastima u Srbiji i nama kao organizatorima, podsećajući na važnost slobode okupljanja za sve građane svake države koja pretenduje da bude demokratska. Nažalost, ovde je to protumačeno kao neki nerazumni pritisak, a radi se samo o tome da se od Srbije očekuje poštovanje najosnovnijeg prava na slobodu okupljanja. Poruke međunarodne zajednice su krajnje dobronamerne, ali za sada to ne utiče na Vladu Srbije, koja se poziva na bezbednosne procene. Vredi podsetiti da nigde u svetu prvih nekoliko Prajdova nije proteklo bez incidenata.“

Obezbeđivanje Parade ponosa ove godine za Srbiju ima posebnu težinu i kao praktičan ispit iz spremnosti na zaštitu temeljnih ljudskih prava i srodnih pitanja pravde, slobode i sigurnosti. Uprkos relativno usklađenom pravnom okviru, sprovođenje sopstvenih zakona lekcija je koju Srbija nikako da savlada što se, kad je reč o ljudskim pravima i slobodama, posebno ogleda u statusu ranjivih grupa, kakve su LGBT i Romi – dve neuralgične tačke srbijanskog društva.

„Mnogi predstavnici vlasti i dalje ne vide zakon kao nešto što ih obavezuje. Međutim, kada neko ukaže na to da je implementacija problem, većina predstavnika vlasti izgovara frazu ’društvo je problem’ i ’potrebna je edukacija’ čime pokušava da umanji sopstvenu odgovornost. Država je jedina dužna da osigura primenu zakona, a kada pojedinci ili grupe krše zakon, ona ih mora kazniti – u skladu sa zakonom. U tome nema nikakve nauke, ali ljudi prihvataju da je ’društvo netolerantno’ ili da su ’ljudi u Srbiji funkcionalno nepismeni’. To ne sme biti alibi za užasne stvari koje se dešavaju svaki dan“, upozorava sagovornik Peščanika.

U slučajevima praktične suspenzije pravnog poretka kada su u pitanju LGBT osobe ili Romi, reakcije javnosti su često veoma licemerne, kaže Goran Miletić: „Svi navodno ’vole Rome’ ili ’nemaju ništa protiv LGBT’, a kada se dese brutalni incidenti onda se ne traže dokazi da se to dogodilo zato što je neko gej ili Rom, već zato što je puno nasilja u društvu. Svaki incident se ’normalizuje’, a poslednji primer je napad na nastavnika u Novom Sadu koji je napadnut zbog pretpostavljene seksualne orijentacije. Na kraju su mediji sve zataškali a građani prihvatili priču da su ’deca to učinila iz zabave’. Tačno je da su učinili iz zabave, ali je strašno što gejeve upravo decenijama tuku iz zabave, a da nikog za to nije briga.“

Goran Miletić konstatuje i da Srbija mora mnogo toga da uradi u poglavljima 23 i 24 pristupnih pregovora sa Evropskom unijom, čiji početak aktuelna administracija očekuje s nestrpljenjem. „Zaista se nadam da će nova vlada Srbije biti iskrena u vezi svega onoga što nije dobro, a ne da kritikuje one koji ukazuju na nedostatke i nude pomoć kako bi se neke reforme što pre sprovele. Oštrica vlasti treba da bude okrenuta ka nedostacima i njihovom uklanjanju bez obzira koliko je to nepopularno, a ne prema nevladinim organizacijama i ekspertima koji često nude i gotova rešenja, a doživljavaju čudne reakcije na različitim nivoima vlasti. Nažalost, u ministarstvima još uvek ima ljudi koji u civilnom društvu vide veliku opasnost za državu. Sa takvim stavom, bojim se da će Srbija veoma loše proći i u skriningu, a naročito u pregovorima koja se tiču ova dva poglavlja“, ističe Miletić i dodaje da je gotovo svuda potrebno unapređivanje standarda – od prava manjina, medija, pravosuđa pa nadalje. 

 
Peščanik.net, 15.09.2013.