- Peščanik - https://pescanik.net -

Zamračena subvencija lideru inovativne rasvete

Zumtobel

Početkom ove godine tadašnji predsednik Vlade Srbije Aleksandar Vučić najavio je dolazak austrijskog investitora, firme Cumtobel u Niš. U aprilu je Transparentnost Srbija, u okviru istraživanja o subvencijama stranim investitorima, od Komisije za kontrolu državne pomoći dobila odgovor da im nije prijavljena državna pomoć, odnosno subvencija za Cumtobel. U julu, kako prenosi Dojče vele, poslovodstvo Cumtobela tvrdi da od Srbije dobija 8 miliona evra podsticaja.

Vučić je pre 7 meseci najavljivao da će Cumtobel biti „motor razvoja, prenosilac najsavremenijih tehnologija, pokretač inovacija, ozbiljan partner univerzitetima“. Za sada, međutim, možemo da pročitamo da nisu stručnjaci sa univerziteta bili ono što je opredelilo rukovodstvo da investira u Srbiji, već: „dovoljno radne snage, jer je nezaposlenost u Nišu oko 30 odsto, niske zarade, dobra infrastruktura i logistika i činjenica da Vlada Srbije daje 8 miliona evra podsticaja“. Kako je objašnjeno, 70 odsto komponenti će u Niš stizati iz Austrije, a na jugu Srbije će se sklapati, za šta „u prvoj fazi“ treba da bude zaposleno 150 radnika.

Malobrojni mediji koji su preneli ovo otkriće Dojče vele iz lokalnih austrijskih novina naglašavaju računicu da bi ovaj iznos subvencije uz ovaj broj novozaposlenih značio da je podsticaj 53.333 evra po radniku, te da bi to bilo dovoljno za troškove radne snage za 10 godina.

Srpski propisi predviđaju da investitori koji dobiju subvencije moraju da isplaćuju plate koje su najmanje 20% veće od minimalne. Malo preciznija računica pokazuje da bi 8 miliona bilo dovoljno za 12-ogodišnje troškove plata. U bruto iznosu, sa svim doprinosima. Naravno, takav podsticaj, koji ne bi predviđao i značajne direktne investicije ne bi bio dozvoljen, jer se prilikom utvrđivanja dozvoljenosti uzima u obzir iznos subvencije u odnosu na ulaganje, pri čemu ulaganje može biti direktna investicija ili troškovi plata u dvogodišnjem periodu po dostizanju pune zaposlenosti predviđene ugovorom. Čak i uz činjenicu da o dozvoljenosti, nakon što se Komisija za kontrolu državne pomoći hibernirala, odlučuje onaj ko je daje, ovakav „faul“ nije za očekivati. Treba se podsetiti i da je Vučić u tom januarskom obraćanju Nišu i Srbiji (reč je o „Pismu Nišlijama“ objavljenom na sajtu Vlade Srbije) najavio 30 miliona evra investicija Cumtobela.

Međutim, šta piše u ugovoru koji je, kako se čini, u međuvremenu zaključen, ne znamo. Ne znamo, pored ostalog, i zbor toga što je Komisija za kontrolu državne pomoći u februaru odlučila da se ne bavi svojim poslom i da ne razmatra dozvoljenost subvencija koje se daju u skladu sa Zakonom o ulaganjima i Uredbom o uslovima i načinu privlačenja direktnih investicija, čak ni u slučaju kada te subvencije nisu date na konkursu, već direktno kao podsticaji za „ulaganja od posebnog značaja“. Do tada su odluke Komisije, u kojima su se navodili najvažniji delovi ugovora, objavljivane na sajtu Komisije. Mogli smo bar da saznamo osnovne podatke: da je subvencija data, da vidimo koliko će biti zaposlenih (pa i po „fazama“ ako treba), kolika su predviđena ulaganja, koji su rokovi. Potom smo mogli da tražimo sve dokumente od Vlade i Ministarstva privrede. Sada tumaramo u mraku, možemo nasumice da tražimo od Ministarstva privrede podatak „ima li novih subvencija“ ili da čekamo da nam (ako žele) političari ispričaju svoju verziju i da nam, ako žele, odgovore na zahtev za pristup informacijama.

Niški zvaničnici najavili su za sledeći petak polaganje kamena temeljca za Cumtobelovu fabriku. Biće to nova prilika da nam političari prepričaju šta u ugovoru piše i da nam oslikaju budućnost osvetljenu inovativnim sistemima rasvete. Bilo bi važno da uz te izjave, najave i obećanja konačno dobijemo i dokumente. Makar za Cumtobel, ako nema vremena da se uredi stranica na kojoj bi bili podaci o svim investitorima koji dobijaju subvencije i dokazi da oni ispunjavaju svoje obaveze. Naime, posle objavljivanja istraživanja o subvencijama i kontroli državne pomoći, Transparentnost Srbija uputila je pismo ministru privrede i predložila mu konkretne mere za unapređenje transparentnosti. Ubrzo potom imali smo i sastanak sa predstavnicima ministarstva. Sada čekamo. I pažljivo čitamo austrijske lokalne novine, umesto sajtova Komisije za kontrolu državne pomoći i Ministarstva privrede.

Autor je novinar iz Beograda i saradnik Transparentnosti Srbija.

Peščanik.net, 24.07.2017.


The following two tabs change content below.
Zlatko Minić, novinar zarobljen u telu mašinskog inženjera. Novinarstvom počeo da se bavi na Radio Indexu, najduže se zadržao u Beti, gde je dužio resor borbe protiv korupcije. To ga je kao predstavnika novinarskih udruženja odvelo u Odbor Agencije za borbu protiv korupcije 2009, a potom u Transparentnost Srbija. Voli sve što vole mašinci koji se bave novinarstvom u organizacijama civilnog društva: javna preduzeća, izborne kampanje, posebno funkcionerske, transparentnost lokalne samouprave. Analizirao brojne propise i (loše) prakse, učestvovao u izradi više antikorupcijskih (loše primenjenih) akata, radio kao konsultant, trener. Koautor nekoliko knjiga i publikacija o temama koje su zanimljive samo grupi ljudi koje sve lično poznaje: „Rečnik korupcije“ (sa prof. Č. Čupićem), „Politički uticaj na javna preduzeća i medije“ (sa N. Nenadićem), „Funkcionerska kampanja kao vid zloupotrebe javnih resursa“ (sa N. Nenadićem) i „Pod lupom – prva petoletka“ (sa N. Nenadićem, izbor tekstova sa stranice Pod lupom na sajtu Transparentnost Srbija, čiji je urednik).

Latest posts by Zlatko Minić (see all)