- Peščanik - https://pescanik.net -

Zapošljavanje ljudi sa invaliditetom

Foto: Shutterstock

Zakon profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba sa invaliditetom stupio je na snagu 15. maja 2009, s tim da su odredbe koje se odnose na obaveze poslodavaca počele da se primenjuju godinu dana kasnije.

Kao osobu sa invaliditetom ovaj zakon prepoznaje lice sa trajnim posledicama telesnog, senzornog, mentalnog ili duševnog oštećenja ili bolesti koje se ne mogu otkloniti lečenjem ili medicinskom rehabilitacijom, a koje se suočava sa društvenim i drugim ograničenjima da se pod ravnopravnim uslovima uključi na tržište rada. Da bi se ostvarila prava definisana ovim zakonom, potrebno je da osoba ima utvrđen status osobe sa invaliditetom a to su ratni ili mirnodopski vojni invalidi, civilni invalidi rata kao i osobe kojima je u redovnom postupku izvršena kategorizacija odnosno utvrđen stepen invalidnosti u skladu sa važećim zakonima.

Osobe sa invaliditetom zapošljavaju se pod opštim ili pod posebnim uslovima koji podrazumevaju prilagođavanje prostora, sredstava za rad, radnih zadataka i slično, za šta poslodavac može da ostvari pravo na refundaciju primerenih troškova.

Obavezu zapošljavanja osoba sa invaliditetom prema ovom zakonu ima svaki poslodavac koji ima najmanje 20 zaposlenih. Poslodavac koji ima od 20 do 49 zaposlenih dužan je da u radni odnos primi jednu osobu sa invaliditetom. Poslodavac koji ima 50 i više zaposlenih dužan je da u radnom odnosu ima najmanje dve osobe sa invaliditetom, i na svakih narednih započetih 50 zaposlenih po jednu osobu sa invaliditetom.

Novoosnovani poslodavac je oslobođen obaveze zapošljavanja osoba sa invaliditetom u trajanju od 24 meseca od dana osnivanja. Poslodavac koji na neodređeno vreme zaposli osobu sa invaliditetom bez radnog iskustva, ima pravo na subvenciju zarade za tu osobu u trajanju od 12 meseci.

U skladu sa Zakonom, osnovan je budžetski fond za profesionalnu rehabilitaciju i podsticanje zapošljavanja osoba sa invaliditetom kojim upravlja nadležno ministarstvo, a koji se finansira iz republičkog budžeta kao i sopstvenim prihodima budžetskih korisnika. Novac iz ovog fonda se koristi za podsticanje zapošljavanja, profesionalnu rehabilitaciju i posebne oblike zapošljavanja i radnog angažovanja osoba sa invaliditetom.

Ukupna sredstva budžetskog fonda za profesionalnu rehabilitaciju i podsticanje zapošljavanja osoba sa invaliditetom u 2013. godini iznosila su 0.18% budžeta. Za direktne mere podsticaja zapošljavanja preko Nacionalne službe za zapošljavanje iz ove sume izdvojeno 6.155.561,59 evra, ili 0.06% BDP.

Izmenama zakona, penali koje poslodavac plaća mesečno za svaku osobu sa invaliditetom koju nije zaposlio, utvrđeni su u visini od 50 odsto prosečne zarade po zaposlenom.

U analizi usklađenosti zakonodavnog i institucionalnog okvira sa Konvencijom UN o pravima osoba sa invaliditetom koju je objavio Centar za samostalni život osoba sa invaliditetom Srbije, navodi se da domaći zakoni osobama sa invaliditetom garantuju ravnopravnost na tržištu rada. Za osobe sa invaliditetom propisani su različiti programi obuke, dostupno im je karijerno savetovanje i programi rehabilitacije, programi samozapošljavanja, dok država podstiče zapošljavanje osoba sa invaliditetom uvođenjem kvotnog sistema, podrškom za prilagođavanje radnog mesta i drugim olakšicama. Osobama sa invaliditetom dostupni su različiti mehanizmi u slučaju kršenja prava u oblasti rada, zakoni ih štite od prisilnog rada i ropskog položaja ili stanja sličnog ropstvu.

Takođe se navodi da je zakonodavni okvir u Srbiji delimično usklađen sa stavovima koji govore o pravu na zapošljavanje u javnom sektoru i pravu na sticanje radnog iskustva na otvorenom tržištu rada. U analizi Centra za samostalni život OSI ističe se da je potrebno obezbediti dostupnost prava na rad svim osobama sa invaliditetom, budući da osobe sa invaliditetom kojima je oduzeta poslovna sposobnost nemaju mogućnost sticanja sredstava za život radom koji je slobodno izabran ili prihvaćen na tržištu rada, a za njih nije dostupno otvoreno tržište rada.

Na naš upit kompanijama čiji je većinski ili jedini vlasnik država – poput Železnica Srbije, Pošte, EPS, Er Srbija – o poštovanju odredbi Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba sa invaliditetom, odgovor je dostavio samo Telekom Srbija. Prema navodima Telekomove službe sa odnose sa javnošću, ova kompanija u radnom odnosu trenutno ima 123 osobe sa invaliditetom – što je za oko trećinu manje od broja koji nalaže zakon jer sudeći po izveštaju o poslovanju za prošlu godinu, u Telekomu je ukupno zaposleno 9088 osoba.

Dobar razlog za odstupanje od zakona javna preduzeća nalaze u izmenama i dopunama Zakona o budžetskom sistemu koje su stupile na snagu u decembru prošle godine a kojima je do kraja 2015. zabranjen prijem novih lica u radni odnos.

Međutim, penali koje korisnici javnih sredstava plaćaju zbog neispunjavanja obaveze zapošljavanja osoba sa invaliditetom i dalje su na snazi.

Pitanje o svrsi nedosledne primene zakona posebno je aktualizovano letos kada je Poreska uprava isporučila kaznu dnevnom listu Danas u visini od pet miliona dinara sa kamatom, jer zapošljavanje dve osobe sa invaliditetom navodno nije sprovedeno u skladu sa zakonom.

Izveštaj o zapošljavanju osoba sa invaliditetom na lokalnom nivou, koji je pre dve godine objavio Centar za orijentaciju društva na osnovu analize prilika u pojedinim opštinama, ukazuje na pozitivne promene u prepoznavanju vrednosti inkluzije na tržištu rada, iako su pomaci spori a predrasude i dalje jake.

Prema nalazima Centra, nešto manje od polovine ukupnog broja osoba sa invaliditetom ima završeno četiri ili osam razreda osnovne škole, dok ih je većina sa srednjom stručnom spremom. Prema podacima Nacionalne službe za zapošljavanje za 2012. godinu, na evidenciji nezaposlenih osoba sa invaliditetom bilo je 19.142 lica od čega je 14.605 aktivno tražilo posao. Među ukupnom populacijom nezaposlenih sa invaliditetom, najviše je bilo invalida rada treće kategorije (više od 5.000) kao i ratnih vojnih invalida (oko 3.800) koji uglavnom ne pripadaju grupi aktivnih tražioca zaposlenja. Među kategorisanom omladinom najviše je lako mentalno ometenih lica (nešto manje od 4.000).

Prema procenama Republičkog zavoda za statistiku oko 8 odsto stanovnika Srbije čine osobe sa invaliditetom, dok građanske organizacije ističu da su podaci prikupljeni na poslednjem popisu netačni, usled loše formulisanih pitanja i neobučenosti anketara, te da je broj osoba sa invaliditetom svakako veći od pola miliona. Prema procenama na osnovu podataka iz 2012. osobe sa invaliditetom čine 0.6% zaposlenih osoba u Srbiji.

Broj odraslih osoba kojima je u potpunosti oduzeta poslovna sposobnost, pa time i radna sposobnost u 2011. godini iznosio je 11.025.

Prateći prve godine primene zakona, Centar za orijentaciju društva utvrdio je da su se Nacionalnoj službi za zapošljavanje pretežno obraćali poslodavci koji su imali obavezu zapošljavanja osoba sa invaliditetom, dok među poslodavacima na koje se zakonske obaveze ne odnose gotovo da nije bilo zainteresovanih. Takođe je primećeno da su se neki poslodavci ipak odlučivali za plaćanje penala, uglavnom zbog predrasuda u pogledu uključivanja osoba sa invaliditetom u proces rada. Subvencije i finansijski podsticaji uticali su da se poslodavci ipak lakše odlučuju da zaposle osobe sa invaliditetom.

Evropska Unija je 2010. usvojila strategiju za osobe sa invaliditetom u narednoj deceniji, kojom su definisani mehanizmi za sprovođenje Konvencije UN o pravima osoba sa invaliditetom na nivou Unije. Strategijom su takođe opisani oblici podrške u oblastima finansiranja, istraživanja, informisanja, prikupljanja statističkih i drugih podataka, identifikujući osam ključnih oblasti delovanja: pristupačnost, participacija, jednakost, zapošljavanje, obrazovanje i obuka, socijalna zaštita, zdravstvo i međunarodne aktivnosti.

Opredeljenje Evropske unije za održiv i inkluzivan rast, usmereno je ovom strategijom i na reformu regulative tržišta asistivnih pomagala, razvoj i veću pristupačnost proizvoda i usluga.

Statistički podaci govore da jedna od šest osoba u Evropskoj uniji živi sa nekim oblikom invaliditeta, što je oko 80 miliona osoba „koje su često sprečene da uzmu puno učešće u društvu i privredi usled prepreka sa kojima se suočavaju u svojoj životnoj sredini ili kao posledica stavova okoline“. Stopa siromaštva osoba sa invaliditetom je 70 odsto viša od proseka, delom usled ograničenog pristupa zapošljavanju.

Peščanik.net, 19.11.2014.

* Izradu ove publikacije je finansijski podržala Ambasada Kraljevina Norveške u Beogradu. Sadržaj ove publikacije je isključiva odgovornost autora i ni na koji način ne odražava stavove Ambasade Kraljevine Norveške.

LJUDI KOJI NESTAJU