- Peščanik - https://pescanik.net -

Babaroga

Foto: Laura Ann

Kancelarka preti Rusiji novim sankcijama. Ministarka odbrane Ursula von der Leyen bi dala da se podmažu tenkovske gusenice: „NATO bi trebalo da pojača prisustvo na svojim spoljnim granicama.“ Kada je reč o nadmetanju teškim rečima, čini se da Zapad uspešno drži korak sa Rusijom. Zabrinuta javnost je shvatila da u ovom novom konfliktu između Istoka i Zapada oko sudbine Ukrajine nijedna strana ne namerava da smanji napetosti.

Međutim, politika Angele Merkel je štetna po nemačke interese. Nemačka iz istorijskih, a i ekonomskih razloga ne može da se upusti u novi sukob sa Rusijom. S druge strane, Vladimiru Putinu odgovara kurs konfrontacije – demonstracija sile umesto modernizacije zemlje. To je lakši put. Gospodar Kremlja u Rusiji je trenutno popularniji nego ikada pre. Ali ne samo tamo. Borba sa EU i SAD mogla bi da ga učini novim herojem Azije.

Ono što se dešava u Ukrajini može da se posmatra i iz drugog, za nas prilično neprijatnog ugla: „Ruski otpor Zapadu je od globalnog značaja.“ To je pisalo u Global Timesu, novinama bliskim komunističkoj partiji Kine, o čemu nas je izvestio Mark Siemons, feljtonista i dopisnik FAZ-a iz Kine. Posmatrano iz Kine, pa i iz drugih zemalja, krimska kriza je novo poglavlje duge odbrambene borbe koju Azija već više od jednog veka vodi protiv Zapada. Sve je počelo sa pomorskom bitkom kod Cušime kada je maja 1905. japanska flota potopila dva tuceta ruskih ratnih brodova, a sa njima i mit o nepobedivosti belog čoveka. Rusija je tada bila deo Zapada. Danas to nije slučaj.

„Prvi put od srednjeg veka jedna vanevropska zemlja je porazila evropsku silu u velikom ratu i vest o tome je obišla svet, tada još uvek pod kontrolom zapadnih imperijalista“, piše Pankaj Mishra u svojoj impresivnoj knjizi o sukobu između Zapada i Azije. „Eho ove pobede odjeknuo je poput groma utihnulim hodnicima Istoka“, rekao je Lord Curzon. A danas, pošto je Rusija preuzela Krim, kineska novinska agencija Xinhua piše: „Zapad je dugo verovao u veliku pobedu u geopolitičkoj borbi. Međutim, stvari se razvijaju u drugom pravcu.“

Krimska kriza pokazuje da se Putin distancira od Zapada. „Rusiju je dugo krasilo anđeosko strpljenje“, izjavio je još 2012. poslanik nemačkog SPD-a u Evropskom parlamentu zadužen za odnose sa Rusijom. EU nije želela da sa Putinom potpiše čak ni ugovor o bezviznom putovanju, a o njegovim velikim planovima i predlogu osnivanja atlantsko-pacifičke zone slobodne trgovine ne treba trošiti reči.

U poređenju sa Barackom Obamom Putin deluje kao neki uznemireni školski siledžija, jer raspolaže daleko oskudnijim sredstvima. Rusiji u pokušaju da vodi svetsku politiku preostaju samo gas, oružje i mesto u savetu bezbednosti.

Google i Apple ne oblikuju svet prema ruskoj zamisli. Putin nema svoj NSA koji mu pomaže u ispitivanju i kontroli globalne svesti, niti postoji neki moskovski „holivud“ koji promoviše vrednosti ruske kulture. Poslednji ruski projekat koji je impresionirao svet bila je svemirska stanica Mir, ali je i ona već odavno prizemljena.

Mediji i politika nameravaju da ožive staru babarogu – zle Ruse. Kada je o Rusiji reč, Zapad je i dalje začauren u ciničnom dobu bivšeg američkog ministra odbrane Caspara Weinberga: on se javno ponadao da bi istočna svetska sila mogla da nestane „ne uz prasak, već uz šapat“. Hilary Clinton je nedavno uporedila Putina sa Hitlerom. Znači sa takvim besmislicama se u SAD preporučujete za predsedničkog kandidata demokrata. A kod nas, dvoje istočnih Nemaca Merkel i Gauck vode politiku prema Rusiji sa takvim prezirom kao da državničku funkciju koriste za lečenje ličnih trauma.

Ankete pokazuju da javnost ne deli njihovo mišljenje. Više od polovine građana Nemačke pokazuje razumevanje za Putinov stav da je Ukrajina ruska interesna sfera. Izgleda da ljudi veoma dobro znaju da Putin nije Hitler. Rusija se posle Krima oseća „sitom“, kao što je to Bismarck rekao posle ujedinjenja Nemačke: „Nemačka je u svojim granicama, mi smo zadovoljni, sada mogu mirno da odem na počinak u mojoj zaokruženoj otadžbini.“ Kao što je svima dobro poznato, neki su posle njega imali drugačije mišljenje. Takav miran san može se očekivati i od Putina.

Bezgranično, to je karakteristika Zapada. On neprestano „periklitira“ – rizikuje, da se poslužim još jednim Bismarckovim izrazom, van svoje interesne sfere. U stvari, Zapad smatra čitav svet svojom interesnom sferom. To je problem.

Zapad je stalno nezadovoljan i nezasit. Egipatski učenjak Mohammed Abduh 1895. je rekao: „Vaši liberalni stavovi očigledano važe samo za vas, a vaše simpatije prema nama podsećaju na one vučje prema jaganjcima, kad se sprema da ih proždre.“

Azija je iz toga naučila važnu lekciju – jagnje mora da postane vuk.

Spiegel, 24.03.2014.

Izbor i prevod Miroslav Marković

Peščanik.net, 25.03.2014.

UKRAJINA